Novi Pakt za Mediteran obećava Jug jednakih
Europska komisija predstavila je novi Pakt za Mediteran, strateški okvir suradnje s deset zemalja južnog Mediterana.
“Jedno more, jedan pakt, jedna budućnost” – moto je novog Pakta za Mediteran koji su u četvrtak predstavile predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen, povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica i Visoka predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, nakon redovitog tjednog sastanka Kolegija povjerenika.
Pakt obuhvaća deset zemalja južnog Mediterana: Alžir, Egipat, Maroko, Izrael, Jordan, Libanon, Libiju, Palestinu, Siriju i Tunis. Razvoju inicijative prethodio je proces usuglašavanja sa zemljama partnericama, lokalnim vlastima, civilnim društvom, inicijativama mladih i privatnim sektorom. U njegovoj izradi i budućoj provedbi sudjeluju i europske institucije, poput Europskog odbora regija, te regionalni akteri, poput Europskog instituta za Mediteran (IEMed).
Predsjednica EK-a pojasnila je da novi pakt počiva na tri stupa – jedan čine ljudi, drugi ekonomski odnosi, a treći sigurnost, otpornost i migracije. Pakt podrazumijeva više od stotinu projekata, a svi ti projekti rezultirat će “akcijskim planom koji će se usuglašavati s deset južnih susjeda”.
> > Govor o stanju Unije i klimatske politike: Može li EU izdržati vlastiti tempo?
Nova faza suradnje
Dubravka Šuica istaknula je da je pakt predstavlja nadogradnju postojećeg partnerstva s južnim Mediteranom, osobito unutar Inicijative Europske unije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Zaljev, ali suradnja bi se mogla proširiti i na “susjede susjeda”, primjerice Mauritaniju i Senegal.
“Pakt predstavlja jasan dokaz obnovljenog fokusa i predanosti Europske unije prema mediteranskoj regiji. Prvenstveno je usmjeren na ljude – najveća snaga regije leži u njezinoj mladosti, kreativnosti i talentu. Pakt je također usmjeren na zajednički prosperitet: donijet će nove prilike za ulaganja i otvaranje radnih mjesta. Ulagat ćemo i u sigurnost, pripravnost i upravljanje migracijama. Bliska suradnja i zajedničko vlasništvo nad ovim procesom učinit će ga pričom o uspjehu za građane s obje strane Sredozemnog mora.”
Prioriteti pakta su zelena tranzicija i energetska suradnja, klimatska otpornost i okolišna održivost, trgovina, ulaganja i digitalna povezanost, obrazovanje, zapošljavanje i razvoj vještina, mobilnost, migracijske politike i regionalna sigurnost.
Dubravka Šuica posebno je najavila pokretanje mreže mediteranskih sveučilišta te Europski vatrogasni centar sa sjedištem na Cipru, koji bi trebao pomoći zemljama Mediterana da se nose sa sve češćim i razornijim požarima, koji su posljedica klimatskih promjena.
Govoreći o migracijama, pojasnila je da ih novi pakt tretira i kao izazov i kao priliku. Najavila je mjere za sprječavanje nezakonitih ulazaka, suradnju u borbi protiv krijumčarenja izbjeglica i migranata te sigurnih i kontroliranih migracijskih puteva, posebno u kontekstu radne migracije.
Jedan od strateških ciljeva je “stvaranje zajedničkog mediteranskog prostora”. Unatoč političkim, društvenim i gospodarskim razlikama među zemljama Mediterana, cilj je, kazala je Šuica, ujednačiti standarde na sjeveru i jugu, zbog čega će svaka obala Sredozemnog mora u sklopu pakta dobiti vlastiti sekretarijat. Između ostalog, važnu ulogu u ujedinjenju imat će i dekarbonizacija čitave regije, u skladu s europskim klimatskim ciljevima.
Prema riječima Dubravke Šuice, za provedbu Pakta za Mediteran predložen je budžet od 42 milijarde eura. Zaključila je da ovo nije još jedan u nizu dokumenata, već “stvarni, opipljivi pakt”.
Povijesni kontekst
Današnji pakt nadovezuje se na 30 godina euro-mediteranske suradnje, započete 1995. godine kroz Barcelonski proces – inicijativu kojom su Europska unija i zemlje južnog Mediterana uspostavile temelje suradnje u području sigurnosti i zajedničkog razvoja.
Taj okvir dodatno je osnažen 2021. godine kroz Novu agendu za Mediteran i prateći Ekonomski i investicijski plan, koji su oblikovali politike u područjima kao što su vladavina prava, gospodarstvo, otpornost na krize i klimatske promjene te zelena i digitalna tranzicija.
Usvajanje se očekuje 28. studenoga, na 30. obljetnicu Barcelonskog procesa.