Gospić: Najavljena sanacija ilegalnog odlagališta otpada, ali bez konkretnih rokova
Najavljen je početak sanacije u Gospiću, na lokaciji gdje se ilegalno odlagao otpad. Međutim, još se ne zna kad će sanacija početi, što će se točno raditi ni koliko će sve skupa trajati. Građanima Gospića još uvijek nije rečeno koji su razmjeri zagađenja.
Gotovo devet mjeseci otkad je odjeknula afera o ilegalnom odlagalištu opasnog otpada, stanovnici Gospića i dalje ne znaju koja točno vrsta otpada je ilegalno zbrinuta u njihovom gradu te kada će se problem riješiti.
U jednakoj situaciji su i mještani Benkovca i Bedekovčine gdje je tvrtka Tipos resurs d.o.o također ilegalno odlagala plastični i medicinski otpad, zbog čega je završila pod istragom USKOK-a i Europola.
Iako iz Fonda za za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) ovih dana najavljuju da počinju raditi na sanaciji, još nije poznato kada će ona početi te na koji način će se realizirati.
Vijest od početku projektnih aktivnosti oko sanacije dolazi nakon što je Državno odvjetništvo sredinom listopada obavijestilo Fond o tome kako je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) završio dokazne radnje pretrage i očevida u sklopu istrage te da više ne postoje prepreke da se počne sa sanacijom u Gospiću.
Drugim riječima, državi je trebalo više od godine dana procjeni stanje situacije na onečišćenom terenu, dok je za to vrijeme rad na aktivnostima sanacije bio praktični onemogućen.
Dok Gospićani i dalje čekaju konkretne korake, premijer Andrej Plenković ignorira zahtjev lokalne inicijative “Gospić je naš dom” za sastankom na temu zaštite okoliša i zdravlja ljudi u toj regiji.
Kad kreće sanacija?
FZOEU je krajem prošlog tjedna priopćio da će se odmah započeti s projektnim aktivnostima sanacije te će se čim prije, a nakon analize svih dostupnih materijala, objaviti javni natječaj za odabir izvođača radova.
“Kao što su pokrenute aktivnosti na sanaciji odlagališta u Pazinu i Samoboru, tako sad prioritetno ide i u Gospiću. Kad se steknu uvjeti, sanacijske aktivnosti započet će i na preostale tri prioritetne lokacije, u Poznanovcu, Benkovcu i Lovincu. Nijedna lokacija neće biti izostavljena i sve će imati prioritet u postupanju”, navodi Fond u priopćenju.
Budući da ne navode nikakve rokove, nije točno jasno koliko će trajati “analiza dostupnih materijala” te kad bi okvirno mogla započeti sanacija.
Na primjeru Samobora i Pazina, gdje Fond također radi na sanaciji ilegalnih odlagališta, vidljivo je kako prva projektna faza uključuje izradu planova sanacije kojima će se utvrditi vrsta otpada, količina, način i trošak sanacije. Nakon toga slijedi postupak javne nabave za izradu planova sanacije, a zatim i postupak odabira izvođača. Odabrani izvođač će u roku od 60 dana izraditi plan sanacije za navedene lokacije, nakon čega će uslijediti javna nabava za izvođača radova.
Sve upućuje na to kako će opasni plastični i medicinski otpad još neko vrijeme zagađivati okoliš i ugrožavati ljudsko zdravlje u Gospiću, Benkovcu i Bedekovčini.
Sporost države
Iz inicijative “Gospić je naš dom” kažu da su zadovoljni s vijestima iz FZOEU o tome da ne postoje prepreke za početak aktivnosti te kako sada očekuju žurnu reakciju odnosno poduzimanje konkretnih aktivnosti, bez ikakve odgode. Za sanaciju očekuju da bude transparentna, cjelovita, kvalitetna te prilagođena otpadu i uvjetima u kojima je on odložen.
S druge strane, navode kako su upoznati sa sličnim slučajevima nelegalnog i neuvjetnog odlaganja opasnog otpada u Hrvatskoj i sa sporošću i neuspjehom oko rješavanja tih problema.
“Kada gledamo slučaj troske u Biljanima Donjim koji još nije riješen iako traje već preko deset godina ili sada aktualne slučajeve Pazin i Samobor za koje je u srpnju rečeno da idu u sanaciju prioritetno, a do danas nije okončan niti postupak nabave za izradu plana sanacije, jasno je kojom brzinom se takvi postupci odvijaju”, navode iz inicijative za Klimatski portal.
Razlog je to zašto najavu vijesti o početku sanacije uzimaju s oprezom i rezervom. U međuvremenu, opasni otpad i dalje stoji nezaštićen.
Zbog toga su Gospićani opet, unazad desetak dana, izašli na ulice.
Tajnovitost oko onečišćenja
Država cijelo vrijeme informacije o ovom slučaju daje “na kapaljku”.
Već smo pisali o tome kako institucije, zbog tajnosti istrage, skrivaju od javnosti podatke o tome kakva vrsta otpada je točno zbrinuta. Klimatski portal je u lipnju objavio rezultate toksikološkog nalaza tla u Gospiću koji upućuje na zagađenje teškim metalima i čiji je zaključak da je tom području potrebna hitna sanacija.
Nešto više informacija stanovnici Gospića i šira javnost uspjeli su saznati od Ureda Pučke pravobraniteljice koji je uputio dopise na adrese nadležnih institucija.
Državni inspektorat je tako 22. kolovoza u dopisu upućenom Pravobraniteljici izjavio kako su putem ovlaštenom laboratorija uzeti uzorci otpada i tla te kako, od sedam uzoraka zakopanog plastičnog otpada, jedan ne zadovoljava uvjete za odlaganje inertnog otpada, ali zadovoljava uvjete odlaganja na odlagališta neopasnog otpada. Preostali uzorci nisu zadovoljili uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada jer sadrže opasne tvari.
U uzorku neobrađenog infektivnog otpada nisu utvrđivani dodatni parametri jer se radi o opasnom otpadu čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije, dok je u uzorku obrađenog otpada utvrđeno da je prekoračen organski ugljik te zbog toga ne zadovoljava uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada.
Borba se nastavlja
Građani su zbog toga zabrinuti.
Iz inicijative “Gospić je naš dom” vjeruju kako je strahu pridonijelo loše komuniciranje nadležnih institucija odnosno izostanak komunikacije, kao i to što su im poznati slični slučajevi u Hrvatskoj koji nisu riješeni dugi niz godina, a što dovodi do sumnje da ni njihov neće biti riješen.
Kažu kako mnogi građani ne piju vodu iz vodoopskrbe te kupuju vodu, no mnogi i piju, jer su nalazi koje su im predočavali isporučitelji vode za ljudsku potrošnju bili uredni. Nadaju se da će Fond i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovim slučajem vratiti ljudima povjerenje u institucije jer njihovo je trenutačno i više nego poljuljano.
Za kraj, pitamo ih koje adrese su još alarmirali oko problema otpada te s kakvim uspjehom.
“Obraćali smo se Europskoj agencija za okoliš (EAA) i RiverWatch – Society for the Protection of Rivers. Od njih smo dobili podršku, no nisu nam mogli konkretno pomoći. Nadalje, nedavno smo se obratili i našim europarlamentarcima, no od njih nismo zaprimili odgovor. Planiramo se obratiti i europskom pučkom pravobranitelju, a po potrebi i drugim europskim institucijama”, kažu nam iz inicijative “Gospić je naš dom”.
