AI ima problem s energijom: Google rješenje traži u svemiru, Kina pod morem
AI industriji nedostaje energije: trenutačno imaju više čipova nego struje. Električna energija koju troše uglavnom se proizvodi u plinskim termoelektranama, što je katastrofalno za borbu protiv klimatskih promjena. Među alternativnim rješenjima koja se razmatraju su postavljanje servera u svemir ili pod more.
Nemamo dovoljno struje.
Ovo priznanje dolazi iz usta direktora Microsofta Satye Nadelle, koji je tijekom nedavnog gostovanja u jednom podcastu kazao da AI industrija ima prilično velik problem s dostupnošću električne energije.
“Najveći problem koji sada imamo je struja, sposobnost da izgradimo dovoljno centara u blizini izvora struje. Ako to ne možemo napraviti, može se dogoditi da imamo hrpu čipova koji samo stoje u skladištu, a nemamo ih gdje uključiti. Upravo to je trenutačno moj problem”, kazao je Nadella.
Za treniranje i korištenje velikih jezičnih modela, tzv. umjetne inteligencije, potrebni su podatkovni serveri koji moraju raditi praktički neprestano i troše ogromnu količinu energije. Sve više to na svojoj koži osjećaju prosječni Amerikanci; kako big tech industrija gradi sve više podatkovnih centara, tako kućanstvima skaču računi za struju. Potražnja raste brže od ponude, što utječe na cijenu električne energije.
OpenAI, najpoznatija među kompanijama koje pokušavaju razviti umjetnu inteligenciju, nedavno je američkoj vladi uputila apel u kojem traže povećavanje domaćih energetskih kapaciteta za 100 GW godišnje. To je otprilike dvostruko više od ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj.
“Elektroni su nova nafta”, poručili su američkoj vladi iz OpenAI-ja. Uvjeravajući režim Donalda Trumpa da su američke big tech firme u visokotehnološkoj utrci s Kinom, koja obilno subvencionira energetske troškove vlastite digitalne industrije, OpenAI tvrdi da Americi treba više elektrona. Upozorili su da je Kina prošle godine na mrežu priključila 429 GW novih kapaciteta, a Amerika samo 51 GW.
AI industrija ima različite planove kako osigurati energiju koja im je potrebna. Najčešće se spominju ulaganja u nuklearne elektrane. Međutim, trenutačno većinu električne energije koja im treba dobivaju spaljivanjem zemnog plina, dakle fosilnog goriva koje značajno doprinosi globalnom zagrijavanju. Nema naznaka da će se to u skorije vrijeme promijeniti; tvrtkama kojima je potrebna značajna količina električne energije još uvijek je najekonomičnije ulagati u plinske turbine, koje se u rad puštaju relativno brzo i lako, za razliku od nuklearnih elektrana.
Ipak, postoje i inventivniji načini razmišljanja o zadovoljavanju neutažive gladi AI industrije za električnom energijom. Google, recimo, gleda prema svemiru, a Kina prema morskim dubinama.
Solarni serveri u svemiru
Iz Googlea je nedavno najavljeno kako namjeravaju postavljati servere tj. podatkovne centre u svemiru. Plan je napajati ih solarnom energijom. Postavljanje servera u svemir smanjilo bi troškove napajanja, s obzirom na to da servere u izrazito hladnom svemirskom vakuumu ne bi trebalo dodatno rashlađivati. Također, računa se da bi solarni paneli u svemiru mogli biti višekratno učinkovitiji nego na Zemlji; proizvodnja električne energije na istoj površini trebala bi biti čak osam puta veća.
Googleovi znanstvenici vjeruju da bi prototip mogao biti poslan u svemir već 2027. godine. Prema Googleovom istraživanju, ovaj model napajanja AI infrastrukture omogućuje opadajuća cijena svemirskih letova. Iako bi postavljanje podatkovnih centara u Zemljinoj orbiti i njihovo napajanje solarnom energijom sigurno imalo blagotvoran utjecaj na emisije stakleničkih plinova, taj bi pomak vjerojatno bio neutraliziran značajnom količinom stakleničkih plinova koje proizvodi lansiranje raketa u svemir. Za uspostavljanje infrastrukture kakva se opisuje u Googleovom istraživačkom radu bila bi potrebna učestala i redovita lansiranja svemirskih raketa.
Serveri pogonjeni vjetrom pod morem
Iz Kine, pak, dolazi nešto prizemljenija ideja za smanjivanje potrošnje struje (pa posljedično i klimatske štete) AI tehnologije. Kineski znanstvenici, naime, vjeruju da bi rješenje problema moglo biti u podmorskim serverima. U ovaj eksperimentalni projekt već je uloženo 226 milijuna dolara.
Nedaleko od Šangaja, pod površinom Istočnog kineskog mora, smješteni su prvi kineski podmorski serveri. Napajaju se energijom vjetra; za potrebe ove serverske farme izgrađen je vjetropark ukupne snage 24 MW. Procjenjuje se da bi ova tehnološka inovacija mogla smanjiti potrošnju energije podatkovnih centara za oko 50 posto, jer eliminira troškove njihova hlađenja; hladi ih morska voda u koju su uronjeni. Otpadna toplina koja nastaje tijekom rada servera raspršuje se u okoliš.
Čitav projekt još je u vrlo ranoj fazi, ali već je najavljeno i njegovo širenje. Idući korak u gradnji podvodnih servera bit će priprema lokacije na kojoj će na raspolaganju biti 500 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije, također iz obnovljivih izvora, od pučinskih vjetroelektrana.
Hoće li ove inovacije biti iskoristive u razvoju AI industrije, a posebno u smanjenju njenog ugljičnog otiska, pokazat će godine koje su pred nama. Svakako je jasno da se radi o problemu koji je nužno rješavati, jer glad AI industrije za energijom predstavlja ogroman klimatski problem. Ako se ne pronađu održivi načini napajanja AI tehnologije, njen razvoj mogao bi se pokazati kao kap koja će preliti čašu i gurnuti svijet u klimatsku katastrofu neslućenih razmjera.