Planetarno zdravlje: Kako izliječiti ljude kroz liječenje planete

Nešto manje od trećine ukupne težine svih sisavaca na svijetu su ljudi; šezdeset posto otpada na njihovu stoku, a samo 10 posto sve ostale divlje vrste.

Ljudi transformiraju, degradiraju i mijenjaju Zemljine ekosustave i to im se vraća na različite načine. Tragom te činjenice u zadnjem je desetljeću izrastao je koncept planetarnog zdravlja, interdisciplinarni pristup ljudskom zdravlju u okvirima promijenjenog okoliša. Ono obuhvaća spoznaju da prirodu trebamo zaštititi kako bismo zaštitili sebe, kao i da smo je doveli do stanja u kojem se moramo zaštititi od prirode.

Paralelno je osnovan i Savez za planetarno zdravlje ili Planetary Health Alliance, konzorcij više od 420 sveučilišta, nevladinih organizacija, istraživačkih instituta i vladinih tijela iz više od 70 zemalja svijeta posvećenih razumijevanju i rješavanju globalnih promjena okoliša i njihovih utjecaja na zdravlje.

Ne radi se, dakle, o zdravlju same planete, već zdravlju ljudi u kontekstu njihovog utjecaja na okoliš s posljedicama na hranu i prehranu, zarazne i nezarazne bolesti, migracije, sukobe i mentalno zdravlje. Primjeri su brojni.

Možda je najviše riječi u javnosti bilo o utjecaju promjena u okolišu na prijenos i pojavu zaraznih bolesti. Nature u svojoj meta-analizi na ovu temu navodi kako brojne studije pokazuju da se rizik od zaraznih bolesti mijenja zajedno s promjenama u bioraznolikosti, klimatskim promjenama, s kemijskim onečišćenjem, transformacijama krajolika i uvođenjem novih vrsta u staništa.

Svaka od ovih mijena utječe drugačije ili ne utječe na različite vrste parazita i uzročnika bolesti, tako da efekti uvelike ovise o lokalnom kontekstu.

Nadalje, prehrana preko milijarde ljudi direktno ovisi o ribolovu u otvorenom moru i oceanu. Promjena u morskim ekosustavima – od migracije, do zdravlja i eventualnog izumiranja ribljih vrsta, ima direktan utjecaj na nutrijente, kao i otrove koje ti ljudi unose u organizam. Žitarice uzgojene u uvjetima povišenih razina CO2 nemaju jednake količine željeza, cinka i proteina kao riža, kukuruz i žito što raste uz manji udio CO2, a snižene su im i razine B vitamina.

Onečišćenje zraka, bilo od industrijskih emisija ili dima od požara, može dovesti do kardiorespiratornih i drugih bolesti. Uragani i druge velike oluje ugrožavaju živote ljudi.

Promjena načina života (na bolje)

“Temperatura, oborine, količina obradivog zemljišta, oprašivači i odnosi štetnika i patogena, sve se te stvari sada mijenjaju kao odgovor na ljudsku aktivnost na načine koji obično predstavljaju smetnju globalnoj proizvodnji hrane, u smislu kvalitete i količine”, navodi Sam Myers, osnivač Planetary Health Alliance i direktor novog Johns Hopkins Instituta za planetarno zdravlje.

Misija instituta je poticanje brzih strukturnih pomaka u energetskim i prehrambenim sustavima te izgradnja okoliša koji će zaštititi i regenerirati prirodu, a time i održavanje života.

Koncept planetarnog zdravlja se, dakle, bavi kvalitetom zraka koji udišemo, vode koju pijemo, hrane koju jedemo, bolestima i vremenskim nepogodama kojima smo izloženi. Myers navodi kako su koncept kao okvir počele prepoznavati vladine agencije, uključujući Europsku uniju, kao i određene nacionalne vlade te Ujedinjeni narodi.

Sa stajališta politike, cilj je pronaći prilike i načine za poboljšanje ljudskog zdravlja i drugih dobrobiti, kao i za smanjenje ekološkog otiska ljudi. To traži promjenu načina na koji živimo, a mnoge od tih promjena imaju i velike dodatne koristi.

“Na primjer, prelazak na čistu, obnovljivu energiju važan je za rješavanje klimatskih promjena. Time se također smanjuje količina onečišćenja zraka, koja svake godine uzrokuje oko 9 milijuna smrti. Ozelenjavanje naših gradova i njihovo projektiranje za hodanje i vožnju biciklom ne samo da smanjuje stakleničke plinove, već i povećava biološku raznolikost; te promjene također pružaju velike dobrobiti za mentalno i fizičko zdravlje”, navodi Myers.

Institut zato okuplja ljude iz umjetnosti i humanističkih znanosti, inženjere, znanstvenike koji se bave prirodom, ali i ljude iz vlade, odnosno zakonodavstva i politike. Istražuju, obrazuju, kreiraju politike i kliničke programe za edukaciju medicinskih radnika te upravljanje ustanovama. Istovremeno razvijaju urbanističke programe, kakvi bi odgovarali na potrebe za zdravijim okolišem u gradovima, kao i programe namijenjene za zdravlje autohtonog stanovništva, zatim one usmjerene na prehrambene sustave.

Od zaštite vode do mentalnog zdravlja

Uz nabrojana, postoje i druga područja koja koncept adresira. Primjer je nestašica pitke vode, uz koju često dolaze glad, ratovi, zaraze i migracije. Kao primjer rizičnog područja navode vodonosnik ispod sjevernokineske ravnice, gdje se uzgaja polovica kineske pšenice, a čija razina opada i do tri metra godišnje. Procjenjuje se da se svake godine 300 milijuna Indijaca i Kineza pije tzv. fosilnu vodu, koja se akumulirala u podzemnim spremištima tisućljećima, a zalihe joj se ne obnavljaju.

Bave se i budućnošću hrane kroz identifikaciju pokretača promjena u prehrambenim sustavima, procjenu sustava proizvodnje hrane, utjecaje promjena u prehrambenim sustavima na ljudsko zdravlje i kako se to može promijeniti tijekom vremena. Razvijaju i razumijevanje uloge planiranja korištenja zemljišta u održivom razvoju i ljudskom zdravlju.

Kroz kurseve o mentalnom zdravlju razmatraju kako transformacija ekosustava ima potencijal za poboljšanje mentalnog zdravlja. Također se bave i društvenim nedaćama vezanim za degradaciju okoliša, poput migracija. Pored analize utjecaja transnacionalnih kretanja na zdravlje stanovništva, razmatraju i kako bi predviđene promjene ekosustava u sljedećih 50-100 godina mogle utjecati na pitanja građanskih sukoba i raseljavanja.

“Sve je povezano – ono što činimo svijetu vraća se kako bi utjecalo na nas, i to ne uvijek na način koji bismo očekivali. Razumijevanje i djelovanje u skladu s ovim izazovima zahtijeva masivnu suradnju izvan disciplinarnih i nacionalnih granica kako bismo zaštitili naše zdravlje”, poručuje Savez za planetarno zdravlje.

Ispravak (22. svibnja 2024.): U prvoj verziji teksta u prvoj rečenici je umjesto “sisavaca” omaškom navedeno “živih bića”.