Tropske bolesti koje prenose komarci zbog klimatskih promjena sve češće u Europi

Tropske bolesti koje prenose komarci sve su raširenije u Europskoj uniji, izvijestio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

U priopćenju ECDC-a ističe se porast broja slučajeva denga groznice, kao i zaraza virusom Zapadnog Nila. Širenje ovih tropskih bolesti u Europi posljedica je klimatskih promjena; zbog sve toplijih vremenskih uvjeta, komarci koje prenose tropske bolesti uspijevaju preživjeti i udomaćiti se u Europi.

“Europa već vidi kako klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih komaraca u ranije nezahvaćena područja i inficiranje većeg broja ljudi bolestima poput denga groznice. Povećano međunarodno putovanje iz zemalja endemičnih za denga groznicu također će povećati rizik od unošenja slučajeva, i neizbježno i rizik od lokalnih epidemija”, kaže Andrea Ammon, direktorica ECDC-a.

Broj slučajeva raste

U 2023. godini zabilježeno je 130 lokalno stjecanih slučajeva denga groznice u Europskoj uniji i Europskom ekonomskom području (EU/EEA), dok je u 2022. prijavljen 71 slučaj.

To je značajan porast u odnosu na desetogodišnje razdoblje od 2010. do 2021., kada je ukupan broj lokalno stjecanih slučajeva zaraze bio 73.

Broj unesenih slučajeva također raste s 1.572 prijavljenih slučajeva u 2022. na preko 4.900 slučajeva u 2023. godini. To je najveći broj prijavljenih unesenih slučajeva denga groznice od početka nadzora na razini EU u 2008.

U prvim mjesecima 2024. nekoliko zemalja je prijavilo značajan porast broja unesenih slučajeva denga groznice, što bi moglo sugerirati da bi brojke u 2024. mogle biti čak i veće, izvijestio je ECDC.

Što se tiče virusa Zapadnog Nila, u 2023. su zemlje EU/EEA prijavile 713 lokalno stjecanih slučajeva u 123 različite regije devet zemalja EU. Dvadeset i dvije od tih regija su u 2023. prvi put prijavljene kao mjesta infekcije. Također je prijavljeno 67 smrtnih slučajeva.

Broj prijavljenih slučajeva je manji nego 2022. godine, kada su zaražene 1.133 osobe slučaja, ali je broj zahvaćenih regija najveći od vrhunca u 2018.

Bolesti koje prenose komarci mogu biti i smrtonosne

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2023. u svijetu je zabilježeno više od 6,5 milijuna slučajeva denga groznice. Većina zaraženih se uspije oporaviti uz relativno blage simptome (poput povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, glavobolje, mučnine, povraćanja, osipa…), ali zabilježeno je i 7300 smrtnih slučajeva.

Što se tiče virusa Zapadnog Nila, zaraza u oko 80 posto slučajeva prolazi bez ikakvih simptoma. No, kod oko petine zaraženih javlja se tzv. groznica Zapadnog Nila, čiji simptomi su slični onima denga groznice. Kod nekih ljudi virus Zapadnog Nila može izazvati i smrtonosnu neurološku bolest.

Protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji cjepivo, dok protiv virusa koji izaziva denga groznicu postoji jedna vrsta cjepiva, ali nije naročito efikasno; dostupnim cjepivom preporučuje se cijepljenje samo populacije u dobi od 6 do 16 godina, i to isključivo u onim dijelovima svijeta gdje su slučajevi zaraze učestali.

Tigrasti komarci udomaćeni i u Hrvatskoj

“Aedes albopictus, poznat po prijenosu virusa denga, chikungunya i Zika, širi se dalje na sjever, istok i zapad Europe, i sada ima samoodržive populacije u 13 zemalja EU/EEA. Aedes aegypti, vektor žute groznice, denga, chikungunya i Zika virusa nedavno se uspostavio na Cipru. Njegov potencijal za uspostavu u drugim dijelovima Europe zabrinjavajući je zbog njegove značajne sposobnosti prijenosa patogena i preferencije za ubodom ljudi. Komarac Culex pipiens, odgovoran za širenje virusa Zapadnog Nila, izvorno je iz Europe i prisutan je diljem EU/EEA”, priopćio je ECDC.

Među zemljama u kojima se udomaćio aedes albopictus, poznatiji kao azijski tigrasti komarac, je i Hrvatska. Također je prisutan i u Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj.

Tigrasti komarac uočen je i u Belgiji, Cipru, Češkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj, ali nema još dovoljno dokaza da se populacija udomaćila i u ovim zemljama.

Iz ECDC-a naglašavaju kako “se očekuje da će klimatske promjene uvelike utjecati na širenje bolesti koje prenose komarci u Europi”. U tom svjetlu treba promatrati činjenicu da je u Španjolskoj prvi ovogodišnji slučaj zaraze virusom Zapadnog Nila registriran već u ožujku, kad bi temperatura u normalnim okolnostima trebala biti preniska za preživljavanje komaraca koje šire ovu bolest.

Najgore tek dolazi

Iako denga i groznica Zapadnog Nila mogu biti opasne bolesti, po razini ugroze ne dolaze ni blizu malariji, najsmrtonosnijoj među bolestima koje prenose komarci. U svijetu od malarije godišnje umre više od 600 tisuća ljudi, a broj kroz godine raste. Najugroženija su djeca mlađa od pet godina; malarija je među bolestima koje u prosjeku najviše skraćuju životni vijek.

“U Europi, 50 godina nakon iskorjenjivanja, malarija je i dalje velika zdravstvena briga. Iako su većina infekcija u Europi povezane s međunarodnim putovanjima, predviđa se da će klimatske promjene povećati rizik od lokalno prenesenih infekcija malarije u Europi u budućnosti”, navodi se na stranici Europskog klimatskog i zdravstvenog opservatorija.

Pojava malarije u bliskoj se budućnosti može očekivati na jugu i jugoistoku Europe, dakle i u Hrvatskoj. Malarija je u našim krajevima nekad bila endemska, ali iskorijenjena je za vrijeme Jugoslavije, sredinom 20. stoljeća. Nažalost, zbog porasta globalne temperature za očekivati je da će se ova opasna bolest vratiti u Hrvatsku.

Malariju, naime, izazivaju paraziti iz skupine plazmodija. Ovi paraziti u komarcima preživljavaju na temperaturama između 15,4 i 35 °C. Komarci koji prenose malariju najaktivniji su na temperaturi od 29 °C, vole područja s puno padalina (više od 80 mm mjesečno) i udjelom vlage u zraku od barem 60 posto.

Kako se zaštititi

Iz ECDC-a pojašnjavaju i na koji se način stanovnici Europe mogu zaštititi od uboda komaraca, kao i što bi nacionalni epidemiološki centri trebali raditi da obuzdaju širenje bolesti koje prenose komarci:

“Uspostava koordiniranih mjera kontrole vektora ključni je element u borbi protiv bolesti koje prenose komarci, a potrebna su daljnja istraživanja za razvoj učinkovitih, ali ekološki prihvatljivih alata za upravljanje populacijama komaraca. Paralelno, jednostavne mjere poput uklanjanja stajaće vode u vrtovima ili balkonima gdje se komarci razmnožavaju trebale bi biti oglašavane populaciji. Osobne zaštitne mjere za smanjenje rizika od uboda komaraca uključuju nošenje odjeće koja pokriva većinu tijela, korištenje repelenata za komarce, korištenje mreža za komarce ili prozorskih/ulaznih ekrana te spavanje ili odmaranje u klimatiziranim prostorijama. Za njihovu široku primjenu, esencijalne su učinkovite kampanje podizanja svijesti među općom javnošću.

Poboljšani nadzor i rano otkrivanje putem povezanih i lokalno stjecanih slučajeva bolesti koje prenose komarci ostaju esencijalni za provedbu pravovremenih i odgovarajućih mjera kontrole vektora i bolesti”.