Ulaganja u obnovljivu energiju dvostruko veća nego u fosilnu
Na globalnoj razini puno više se ulaže u obnovljivu nego u fosilnu energiju. Dominiraju solarni paneli. Ipak, zemlje u razvoju zaostaju.
Međunarodna energetska agencija (IEA) u lipnju je objavila izvještaj World Energy Investment 2024. Njihovi podaci pokazuju da se tranzicija prema obnovljivim izvorima energije ubrzava, ali samo u razvijenijim dijelovima svijeta.
Na globalnoj razini se u čistu energiju ukupno ulaže dvostruko više nego u fosilna goriva. Ukupni iznos globalnih investicija u čistu energiju trenutno iznosi više od dva bilijuna američkih dolara.
Prema definiciji koju koristi IEA, ulaganjem u čistu energiju smatraju se ulaganja u obnovljive izvore energije, elektroenergetsku mrežu i sustave pohrane električne energije, povećanje energetske učinkovitosti, nuklearnu energiju i goriva s niskim emisijama.
Međutim, kako gornji graf jasno prikazuje, ove zadnje dvije kategorije čine manjinu trenutno plasiranih ulaganja. Dominiraju ulaganja u obnovljive izvore, povećanje učinkovitosti te u mrežu za prijenos i pohranu električne energije.
Međutim, slika postaje manje optimistična kad se pogleda kako su te investicije geografski distribuirane. Većina investicija u čistu energiju događa se u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji. U tzv. zemljama u razvoju, tj. u siromašnijem dijelu svijeta, troši se manje od 15 posto ukupnih investicija u čistu energiju.
Ipak, u izvješću se ističe primjetan napredak u količini ulaganja u Africi. Tijekom 2024. ulaganja na afričkom kontinentu popela su se na 40 milijardi američkih dolara, što je dvostruko više nego prije četiri godine.
Kad su u pitanju ulaganja u obnovljive izbore energije, tržištem trenutno apsolutno dominiraju solarni paneli; u ovu tehnologiju ulaže se više nego u sve ostale obnovljive izvore zajedno. Taj podatak nije naročito iznenađujuć; trenutno ne postoji jeftiniji način proizvodnje električne energije od prikupljanja Sunčeve energije uz pomoć solarnih panela, a solarni potencijal još uvijek je diljem svijeta u velikoj mjeri neiskorišten pa su prilike za razvoj ogromne.
Posebno dobra vijest je što, nakon perioda stagnacije, dolazi do porasta investicija u obnovu i širenju elektroenergetske mreže. Investicije u elektroenergetsku mrežu su možda i najvažniji preduvjet tranzicije prema obnovljivoj energiji.
Naime, cilj zelene tranzicije je elektrificirati sve što je moguće, tj. napajati kućanstva i gospodarstvo primarno električnom energijom iz obnovljivih izvora poput Sunca, vjetra, valova, geotermalnih izvora… To uključuje elektrifikaciju prometa, grijanja i industrijskih procesa (uz pomoć tehnoloških rješenja kao što su električni automobili, elektrifikacija željeznice, dizalice topline ili zeleno vodikovo gorivo).
Lako se stoga nameće zaključak da će se proizvodnja i potrošnja električne energije u budućnosti nužno povećavati i da je mrežu potrebno pripremiti kako bi mogla prihvatiti i prenijeti adekvatne količine električne energije od proizvođača do potrošača.
Investicije u elektroenergetsku mrežu nužno čekaju i Hrvatsku. Ovog ljeta je stanovnike Dalmacije, kao i susjednih država Crne Gore te Bosne i Hercegovine, na tu nužnost podsjetio iznenadni nestanak struje tijekom naročito vrućeg lipanjskog dana. Izgledno je da je do prekida u opskrbi došlo upravo jer elektroenergetska mreža nije mogla podnijeti opterećenje.
Najveći dio posla tek dolazi
IEA u ovogodišnjem izvješću o energetskim investicijama naglašava kako su se ulaganja u čistu energiju ubrzala od 2020. godine i ne pokazuju znakove posustajanja. Nažalost, ne ide sve baš sasvim glatko.
“Kako se era jeftinog posuđivanja bliži kraju, tako određene investicije zaostaju zbog povećanih troškova financiranja. Međutim, taj je utjecaj djelomično nadoknađen manjim pritiskom na dobavne lance i smanjenjem cijena. Troškovi proizvodnje solarnih panela u zadnje su dvije godine pali za 30 posto, a u padu su i cijene minerala i metala ključnih za energetsku tranziciju. Posebno se to odnosi na baterije”, navodi se u izvještaju IEA.
Međutim, IEA podcrtava da najveći dio posla tek slijedi. “Baza iz koje ovaj rast dolazi vrlo je mala. Mnoge slabije razvijene zemlje zaostaju, a neke imaju akutne probleme zbog servisiranja visokih dugova. U 2024. se očekuje da će udio globalnih ulaganja u čistu energiju u zemljama u razviju (bez Kine) ostati oko 15 posto. To je daleko ispod razina koje su potrebne, kako u količini tako i u udjelu, da bi se na održiv način osigurao pristup dovoljnim količinama energije proizvedene suvremenim tehnologijama”, zaključuje IEA.