UNICEF: Gotovo pola milijarde djece izloženo opasnostima ekstremnih vrućina

Skoro pola milijarde djece živi u područjima koja broje dvostruko više ekstremno vrućih dana u odnosu na period kada su njihovi bake i djedovi bili djeca. Pokazuje to najnovije izvješće koje je objavio UNICEF, a koje navodi da je jedno od petero djece – a to je oko 466 milijuna – svake godine izloženo opasnim vremenskim uvjetima.

UNICEF je usporedio podatke o prosječnim temperaturama iz 60-ih godina prošlog stoljeća s podacima koji se odnose na period od 2020. do 2024. godine. Izvješće otkriva veliki porast broja ekstremno vrućih dana, onih koji prelaze 35 stupnjeva Celzija. Tako su, na primjer, u osam zemalja, među kojima su Mali, Niger, Senegal, Južni Sudan i Sudan, više od pola godine temperature više od 35 stupnjeva.

Upravo je područje zapadne i središnje Afrike najkritičnije; 123 milijuna djece, odnosno 39 posto djece u tim regijama, živi više od četiri mjeseca na temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzijusa. Konkretno, radi se o 212 dana u Maliju, 202 dana u Nigeru, 198 dana u Senegalu i 195 dana u Sudanu. U Latinskoj Americi i na Karibima gotovo 48 milijuna djece živi u područjima koja imaju dvostruko više ekstremno vrućih dana u odnosu na šezdesete godine 20. stoljeća.

Ekstremna vrućina traje sve duže te su djeca izloženija sve češćim toplinskim valovima. Više od polovice djece u sto zemalja doživljava dvostruko više toplinskih valova nego prije 60 godina. Na primjer, 36 milijuna djece u SAD-u izloženo je dvostruko većem broju toplinskih valova u usporedbi s periodom prije 60 godina, a 5,7 milijuna izloženo je čak tri puta više.

Opasnosti

Postoji razlog zašto su ekstremne vrućine opasne, naročito za one najmlađe.

“Djeca nisu mali odrasli. Njihova su tijela daleko osjetljivija na ekstremne vrućine. Mlada tijela se brže zagrijavaju, a sporije hlade. Ekstremne vrućine posebno su rizične za bebe zbog njihovog bržeg otkucaja srca, pa je porast temperature još alarmantniji za djecu”, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.

Naime, toplinski stres uzrokovan izlaganjem ekstremnoj vrućini prijetnja je zdravlju i dobrobiti djece i trudnica, naročito ako nema mogućnosti hlađenja.  Povezan je s komplikacijama u trudnoći i nepovoljnim ishodima poroda, a može utjecati i na nisku porođajnu težinu i prijevremeni porod. Prekomjerne razine toplinskog stresa također pridonose pothranjenosti djece, nezaraznim bolestima kao što su bolesti povezane s vrućinom te čine djecu ranjivijom na zarazne bolesti koje se šire na visokim temperaturama, poput malarije i denga groznice. Ekstremna vrućina utječe i na neurološki razvoj te mentalno zdravlje (UNICEF).

Rješenje – smanjenje emisija

Opasnost vrućina umnažaju se kroz ostale rizike koji dolaze s ekstremnom klimom, kao što su kontaminacija hrane i vode, oštećenja infrastrukture, raseljavanje i ometanje usluga za djecu, poput školovanja.

UNICEF stoga poziva čelnike, vlade i privatni sektor na hitnu klimatsku akciju koja ide u smjeru prava svakog djeteta na čist, zdrav i održiv okoliš.

Kako bi se to ostvarilo, potrebno je što prije smanjiti emisije stakleničkih plinova i ispuniti ciljeve međunarodnih sporazuma o klimatskim promjenama. Osim toga, valja povećati otpornost zajednica da se nose s vrućinama na način da je svaki zdravstveni radnik osposobljen za otkrivanje i liječenje toplinskog stresa te osnivanjem zdravstvenih i obrazovnih ustanova otpornih na ekstremnu vrućinu. Za kraj, važno je osnažiti i samu djecu te im kroz obrazovanje pružiti mogućnosti za razvoj, navodi UNICEF.