Organizacije iza kontroverznog “Projekta 2025” financira i fosilna industrija
Shellova američka zaklada financijski podržava rad organizacija koje negiraju klimatsku krizu, a zaslužne su za “Projekt 2025”.
Još jedna novinarska istraga pokazala je da ima neka, ne tako tajna veza između fosilne industrije i desničarskih skupina koje rade na potkopavanju demokratskih vrijednosti, ali i negiranju klimatske krize.
Prema nedavnom pisanju portala DeSmog, zaklada Shell USA Company između 2013. i 2022. godine donirala je nešto više od 500.000 dolara vjerskim i konzervativnim organizacijama od kojih dio poriče klimatske promjene.
Novinari DeSmoga, u suradnji s kolegama iz britanskog dnevnog lista The Guardian, do tih su saznanja došli “češljajući” porezne podatke navedene zaklade kojom upravlja Shell USA, američka podružnica naftne kompanije Shell koja ima sjedište u Londonu (a koja se do 2022. zvala Royal Dutch Shell).
Shellova zaklada svake godine poreznoj upravi mora podnijeti prijave koje sadrže detaljne informacije o organizacijama kojima donira. Većina tih organizacija nema politički fokus ili ideološki predznak.
Međutim, analiza koju su proveli DeSmog i The Guardian detektirala je najmanje 21 organizaciju koju podupire Shellova zaklada, a koje se snažno protive rješavanju klimatske krize te doprinose širenju dezinformacija o klimatskim promjenama.
Donacije
Dio organizacija koje su primile donacije, njih 14, dio su savjetodavnog odbora “Projekta 2025”, desničarske inicijative iza koje stoji američka zaklada Heritage, a koja, između ostaloga, zagovara i smanjenje ovlasti američke Agencije za zaštitu okoliša te se zalaže za nastavni program u školama koji bi umanjivao značaj klimatskih promjena.
Zaklada Heritage, koja je objavila kontroverzni dokument “Projekta 2025” poznat kao “Mandat za vodstvo” i koja već dugo negira znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, tako je u zadnjih deset godina primila 23.321 dolara od Zaklade Shell USA Company.
Shellova zaklada donirala je 58.002 dolara organizaciji Alliance Defending Freedom koja je također dio “Projekta 2025”. Riječ je konzervativnoj kršćanskoj pravnoj skupini koja si pripisuje zasluge za pomoć u poništavanju presude Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Roe v. Wade, čime je američkim saveznim državama omogućeno da zakonski otežaju ili čak zabrane pobačaj.
Ostali donatori povezani s “Projektom 2025” su Američki centar za pravo i pravdu, Institut Claremont, Institut Discovery, Vijeće za istraživanje obitelji, Institut First Liberty, Institut za vodstvo, Centar za istraživanje medija, Studenti za život Amerike, Institut Heartland i Texas Public Policy Foundation.
Zaklada Shell također je donirala 8.541 dolara organizaciji PragerU, čiji je školski program u kojem se umanjuje značaj klimatske krize odobren u nekoliko američkih saveznih država.
Pravdajući donacije, glasnogovornik Shell USA odgovorio je novinarima DeSmoga da radnici tvrtke sami donose odluku o doniranju neprofitnim organizacijama oslobođenima poreza po svom izboru te da sama zaklada “ne podupire nijednu organizaciju”.
Da, ali…
Valja napomenuti da je kompanija Shell vrlo dobro upoznata s utjecajem koji korištenje fosilnih goriva ima na povećanje temperature na Zemlji.
Kako smo već pisali, tadašnji Royal Dutch Shell osamdesetih je godina objavio opsežnu povjerljivu internu procjenu nazvanu „Efekt staklenika“, sveobuhvatno izvješće na gotovo 90 stranica puno detalja znanosti o efektu staklenika, globalnom ciklusu ugljika, interakcijama između atmosfere, oceana i kopnene biosfere. Izvješće je sadržavalo i buduće projekcije količina CO2 te kako bi one mogle utjecati na globalno zagrijavanje, analizu utjecaja na poljoprivredu i oborine te procjenu ekološkog poremećaja, izumiranja i zakiseljavanja oceana itd.
Treba podsjetiti i da je Shell bio dio prve veće organizacije za poricanje klimatskih promjena, Globalne klimatske koalicije (GCC), koja je u periodu od 1989. do 1998. potrošila 13 milijuna dolara na reklame u sklopu kampanje za bacanje sumnje na znanost o klimi [1, 2].
Također smo pisali o tome kako je Shell jedna od šest velikih naftnih kompanija koje su potrošile više od 700 milijuna dolara između 2010. i 2020. godine na ukupno 27 sveučilišta. Istraživački centri koje je financirala fosilna industrija pritom su u svojim izvješćima više bili naklonjeni prirodnom plinu nego prema obnovljivoj energiji.
Stoga, iako Shellova američka zaklada možda samostalno donosi odluke o tome koje će se organizacije donirati, takvi izbori ne razlikuju se previše od dosadašnje prakse te kompanije kada je riječ o nastojanjima da se umanji klimatska kriza, tj. da se javnost nastavi obmanjivati o štetnosti proizvoda fosilne industrije po ljudsko i planetarno zdravlje.