“Financijski COP29”: Bankama upućen poziv da prestanu kreditirati fosilnu industriju

Na Dan financija na COP29 – također poznat i kao “Financijski COP” – Globalna alijansa za bankarstvo temeljeno na vrijednostima (GABV) objavila je da je 25 njezinih članica banaka podržalo inicijativu Ugovora o neproliferaciji fosilnih goriva. Nama najbliža članica inicijative je 3 Banka u Srbiji, koja se tako zove od 2021., premda je s radom započela 2002. godine kao Opportunity Štedionica.

Ugovor predstavlja prijedlog za globalni obvezujući plan za zaustavljanje širenja novih projekata ugljena, nafte i plina te upravljanje globalnom tranzicijom prema prestanku korištenja fosilnih goriva. Radi se o prvom takvom zajedničkom izjašnjavanju financijskih institucija. Među podržavateljima Ugovora su već i pojedine vlade, gradovi, organizacije i tvrtke, kao i blizu milijun privatnih osoba i duga lista Nobelovaca. No današnji poziv primarno adresira privatni financijski sektor.

Prema izvješću Banking on Climate Chaos za 2024., 60 najvećih svjetskih banaka uložilo je 6,9 bilijuna američkih dolara tijekom 8 godina u industriju fosilnih goriva, potičući klimatski kaos i uzrokujući smrtonosne posljedice za lokalne zajednice. Izvješće Topo Finance pokazalo je da kada bi se najveće banke i upravljači imovinom u SAD-u smatrale zasebnom državom, one bile treći najveći zagađivač na svijetu, odmah iza Kine i SAD-a.

Tek mali dio bankarskog sustava prisegnuo na odricanje od financiranja fosilne industrije

Osnovana 2009., GABV je mreža od 70 održivih banaka koje posluju u svim glavnim svjetskim regijama, ujedinjene misijom da “financiraju promjenu i promijene financije”. Podržavanjem prijedloga Ugovora o neproliferaciji fosilnih goriva, ovih 25 članica GABV-a pozivaju financijski sektor na značajne akcije u borbi protiv klimatskih promjena kroz zaustavljanje financiranja širenja fosilnih goriva.

Ove banke kolektivno upravljaju imovinom od 117 milijardi američkih dolara i imaju više od 11,3 milijuna klijenata širom svijeta, što znači da se radi tek o fragmentu svjetskog financijskog sustava. Usporedbe radi, u 2023. godini je španjolski bankarski div Banco Santander imao najveći broj klijenata od svih banaka u EU, više od 160 milijuna. Pritom je upravljao s gotovo 2 bilijuna dolara sredstava, a tek je 14. na svijetu po veličini.

No, banke članice GABV-a poručuju da se upravo održivim financiranjem neto nulte emisije mogu postići već do 2035. godine. Pariški klimatski sporazum prepoznaje upravo financijski sektor kao ključan za omogućavanje najambicioznijih klimatskih ciljeva. Od njegovog potpisivanja do danas, svaki COP izričito ističe ulogu financijskog sustava u podržavanju pravedne tranzicije. A COP29 nazvan je “Financijski COP”, što GABV smatra ključnim trenutkom za bogate zemlje da financiraju borbu protiv klimatskog uništenja.

“Predugo smo slušali banke kako tvrde da su klimatski lideri”

“Unatoč čestim i često isticanim obvezama, mnoge glavne banke i dalje financiraju industriju fosilnih goriva, čime pridonose daljnjim nepredvidivim klimatskim utjecajima. Ako financijski sektor ozbiljno shvaća svoje obveze prema održivosti, trebao bi podržati inicijative poput ovog ugovora koje stvaraju stvarna rješenja za krizu. Ugovor će pomoći u stvaranju otpornog poslovnog okruženja, izgrađenog na dugoročnim perspektivama i ravnopravnim uvjetima, što je u interesu poslovnih subjekata i financijskih institucija gdje god se nalazili u svijetu”, izjavio je Martin Rohner, izvršni direktor GABV-a.

On smatra i da se zaustavljanje financiranja fosilnih goriva može dogoditi ako se bankarski sektor pridruži pozivu za zaustavljanje financiranja industrije fosilnih goriva te postizanjem pravno obvezujućeg međunarodnog Ugovora.

Tzeporah Berman, predsjednica i osnivačica Inicijative za Ugovor o neproliferaciji fosilnih goriva, navodi kako banke igraju ključnu ulogu u omogućavanju pravedne i ravnopravne tranzicije od fosilnih goriva.

“Ohrabrujemo i druge banke da im se pridruže. Znamo da prijetnju u obliku poplava, požara i nasilnih oluja uzrokuju nafta, plin i ugljen te nam trebaju financijske institucije, kako javne tako i privatne, da se angažiraju i podrže tranziciju prema čišćim, sigurnijim energetskim sustavima te pomognu zaštititi ono što volimo. Predugo smo slušali banke kako tvrde da su klimatski lideri dok nastavljaju financirati širenje problema. Podrška GABV-a postavlja standard za druge financijske institucije i šalje jasnu poruku podrške onim vladama koje su podržale Ugovor o neproliferaciji fosilnih goriva i počinju oblikovati ovaj kritični dodatak Pariškom sporazumu.”

Ugovor o neproliferaciji ne naziva se tako slučajno. Iz poziva je jasno da se referiraju na ugovor srodnog imena o zaustavljanju širenja nuklearnog naoružanja, podsjećajući da klima ima moć uništenja ljudskih života baš kao i nuklearna apokalipsa. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je svijetu potrebno oko četiri bilijuna dolara godišnje do 2030. za čistu energiju, u čemu su banke vrlo važne.

Novi kolektivni kvantitativni cilj

Osim toga, na COP29 zemlje bi se trebale usuglasiti i oko Novog kolektivnog kvantitativnog cilja ili NCQG. Radi se o financijskom cilju za podršku zemljama u razvoju u njihovim klimatskim akcijama nakon 2025. godine, odnosno isplati koje su razvijene zemlje dužne im platiti kako bi spriječile daljnju štetu.

No, zemlje se itekako razilaze po svim aspektima ovog dogovora, uključujući strukturu, iznos i izvore financiranja za novi cilj. Taj cilj trebao bi se temeljiti na iznosu od 100 milijardi dolara godišnje, postavljenom 2009. godine, iako su potrebe makar deset puta veće, dakle oko bilijun dolara godišnje; otprilike isto toliko su iznosile subvencije fosilnoj industriji u 2021. i 2022. godini.

Iznos od 100 milijardi dolara ne pokriva ni tri godišnja proračuna Republike Hrvatske, zemlje od jedva četiri milijuna stanovnika. I unatoč tome, ovaj cilj financiranja potreba Globalnog Juga razvijeni je svijet “postigao” samo i jedino 2022. godine. No kao što smo već pisali, učinili su to na način koji nije bio od osobite pomoći klimatski ranjivim zemljama. Oko 70 posto financija došlo im je u obliku pozajmice, što ih čini još zaduženijima, umjesto da budu otpornije.

Šanse za postizanje novog dogovora su tanke, pogotovo nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, povijesno najvećeg klimatskog dužnika.