U Hrvatskoj posađena još jedna permakulturna “šuma hrane”
“Šuma hrane” je permakulturni ekosustav koji pruža organski uzgojenu, kemijski netretiranu hranu ljudima, ali i životinjama.
Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, regionalna podružnica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i gradsko komunalno poduzeće Čakom d.o.o. posadili su prvu “šumu hrane” u Čakovcu. Nakon najveće “šume hrane”, koja je posađena na Dan planeta Zemlje ove godine na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, ovo je drugi ovakav projekt kojim WWF osvještava javnost o važnosti sadnje po principu permakulture.
“Šuma hrane” je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije – visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke – koji su pažljivo odabrani kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Plodovi i sjemenke voćaka u takvom su ekosustavu istovremeno hrana i za ljude, i za mnoge životinjske vrste.
Stotinu drvenastih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, višnja) i još 200 sadnica pratećeg bilja (dud, glog, drijen, žalfija, ružmarin, majčina dušica…) bit će dostupni građanima Čakovca. Čitav koncept javno dostupnih voćnjaka osmišljen je da, osim prirodi, koristi i građanima koji mogu uživati u kemijski netretiranim plodovima i tako poboljšati kvalitetu svoje ishrane.
Ovaj koncept daje prioritet bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta, ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače te tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. “Šume hrane” su dizajnirane da budu samoodržive, tj. da se biljke međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, što čini šumu hrane ekološki prihvatljivijom i održivijom.
Osim što proizvode hranu, “šume hrane” pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, pohranjivanja ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.
“Naše ‘šume hrane’ su dizajnirane sa željom da, kroz praktične primjere, probudimo svijest o ranjivosti prirode i u isto vrijeme pokažemo kako možemo unaprijediti okruženje u kojem živimo”, istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije. Ova je “šuma hrane” nastala u sklopu WWF-ovih napora u očuvanju UNESCO-va Petodržavnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, znanog i pod nazivom “europska Amazona”.