U Hrvatskoj svake godine bacamo 71 kg hrane po stanovniku

U prosjeku se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku na godinu, rekao je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

U Hrvatskoj se baci nešto više od 286 tisuća tona hrane na godinu, a najveći dio te hrane se baca u kućanstvima, rekao je Tušek nakon prve sjednice Radne skupine za praćenje i ocjenu provedbe Dobrovoljnog sporazuma “Zajedno protiv otpada od hrane”.

U prosjeku se baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što je manje od prosjeka Europske unije koji iznosi 130 kilograma. Kada bi se sva hrana koja se u Hrvatskoj u godinu dana baci utovarila u kamione, bio bi to konvoj od Zagreba do Slavonskog Broda, rekao je Tušek.

Smanjivanje količine otpada iz hrane iznimno je važno iz više razloga, koji se ne tiču isključivo borbe protiv siromaštva. Naime, oko polovica otpada koji nastaje u kućanstvu je organski otpad, a vrlo se često taj otpad ne zbrinjava adekvatno, tj. završava na odlagalištima ili u okolišu, što doprinosi globalnom zagrijavanju kroz otpuštanje metana u atmosferu. Metan je vrlo potentan staklenički plin koji u razdoblju od 20 godina u atmosferi može zadržati do 80 puta više topline nego ugljični dioksid.

Nadalje, kad bacamo hranu u smeće, de facto smo “bacili” i svu energiju te vodu potrebnu da se hrana uzgoji, zapakira i dopremi do potrošača. Procjenjuje se da bi se potpunim eliminiranjem bacanja hrane globalne emisije stakleničkih plinova mogle smanjiti za 6 do 8 posto.

Plan postoji, sad ga treba provesti

Zdravko Tušek je podsjetio da je ministarstvo lani donijelo akcijski plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine, kojim se u tom razdoblju otpad od hrane želi smanjiti za 30 posto. Planom je predviđen niz aktivnosti, a jedna je osnivanje partnerstva s poslovnim subjektima, znanstvenim institucijama, općinama, gradovima itd.

Sporazum je s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan u ožujku 2023. godine, a do danas broji 45 potpisnika – predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.

Za vrijeme trajanja sporazuma potpisnici se dobrovoljno obvezuju na ulaganje napora u smanjenje otpada od hrane u svojim poslovnim procesima, doniranje hrane i aktivnu komunikaciju prema potrošačima.

Tušek je rekao kako je ove godine završen investicijski ciklus – uloženo je nešto više od četiri milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u opremanje devet banaka hrane i stotinjak posrednika s opremom potrebnom kako bi hrana koja je pred istekom roka ili je donirana, lakše i brže došla do potrebitih.

Kazao je i kako je važno u adventsko vrijeme kada se kupuje puno hrane, poslati poruku potrošačima i svima onima koji posluju s hranom da treba racionalno razmišljati i racionalno nabavljati, a viškove donirati.

Naglasio je i važnost edukacije, posebno djece i mladih, napominjući kako je kontinuirana edukacija jedan od prvih koraka kako bi se otpad od hrane smanjio.