Ranjivost i spremnost na klimatske promjene – kako stoji Hrvatska?
GAIN indeks računa ranjivost i spremnost zemalja na klimatske promjene, a svake godine objavljuje ga američko Sveučilište Notre Dame. Provjerili smo gdje je Hrvatska na toj ljestvici.
Kraj 2024. godine Hrvatska je dočekala na 55. mjestu ljestvice koja pokazuje ranjivost na klimatske promjene u kombinaciji sa spremnošću država da poboljšaju otpornost na buduće klimatske scenarije.
Ukupno 193 zemlje svijeta poredane su na temelju GAIN indeksa, koji na godišnjoj razini objavljuje američko Sveučilište Notre Dame, a Svjetska banka uvrstila ga je u skup indikatora svjetskog razvoja. Cilj je pomoći vladama, tvrtkama i zajednicama da bolje odrede prioritete kada je u pitanju ulaganju u prilagodbu na klimatske promjene.
Indeks se fokusira na sektore vode, zdravstva, ekosustava, ljudskog staništa i infrastrukture te se sastoji od dvije ključne dimenzije prilagodbe: ranjivosti i spremnosti.
Kako se računa?
Po pitanju ranjivosti, Hrvatska zauzima 67. mjesto. Ta kategorija uzima u obzir stupanj izloženosti sustava značajnim klimatskim promjenama te razmjer u kojem je zemlja ovisna o sektoru na koji negativno utječu klimatske promjene, ili udio stanovništva koji je posebno osjetljiv. Računa se i adaptivni kapacitet, odnosno dostupnost društvenih resursa za prilagodbe u specifičnim sektorima.
Na toj ljestvici najbolje stoje Švicarska, Češka, Norveška, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, a najgore Čad, Solomonovi otoci, Mikronezija, Niger i Guinea Bissau.
Kada je riječ o spremnosti, Hrvatska se našla na 63. mjestu. Taj faktor mjeri sposobnost zemlje da poveća ulaganja i pretvori ih u akcije prilagodbe. Indeks računa više komponenti. Ona ekonomska analizira sposobnost poslovnog okruženja zemlje da prihvati ulaganja koja bi se mogla izdvajati za prilagodbu. Upravljanje obuhvaća institucionalne čimbenike koji poboljšavaju takva ulaganja. Društvena komponenta pak podrazumijeva čimbenike kao što su društvena nejednakost, ICT infrastruktura te obrazovanje i inovacije koje promiču akcije prilagodbe.
Najspremnije države po tim pitanjima su Singapur, Danka, Norveška, Finska i Južna Koreja, a najmanje spremne Republika Centralna Afrika, Čad, DR Kongo, Venezuela i Eritreja.
Je li trava zelenija u susjedstvu?
Nešto lošije rezultate od Hrvatske ima susjedna Srbija koja na GAIN indeks listi stoji na 80., a na listi ranjivosti na 91. mjestu, o čemu su pisale kolege s portala klima101. Prema njihovoj analizi, Srbija je prva među europskim zemljama kada je riječ o ranjivosti na klimatske promjene. To je jednim dijelom posljedica geografskog položaja, budući da se nalazi u dijelu svijeta koji se zagrijava brže od svjetskog prosjeka. Ljeta u toj državi danas su za 2,6 °C toplija nego što su nekada bila. No, osim položaja na koji se ne može utjecati, krivac za takav rezultat su i loše državne politike, navode kolege iz Srbije.
Od ostalih zemalja u regiji, od Hrvatske bolji rezultat postiže Slovenija, koja je na 23. mjestu. Sjeverna Makedonija i Crna Gora drže 59. i 60., a Bosna i Hercegovina 82. mjesto.