Kakve su vremenske (ne)prilike obilježile 2024. u Hrvatskoj?

Protekla godina najtoplija je otkako je mjerenja, a o ekstremnim meteorološkim događajima  koji diljem svijeta ubijaju ljude i uništavaju imovinu izvještava se gotovo svakodnevno. 

Dio takvih vremenskih neprilika (srećom, bez velikih ljudskih gubitaka) iskusili su i građani u Hrvatskoj, navodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u nedavno objavljenoj analizi meteoroloških i hidroloških događaja koji su obilježili 2024. godinu.

Grmljavinska nevremena s olujnim vjetrom i tučom te obilnom kišom, epizode s velikom količinom oborine uz bujične i urbane poplave, dani s olujnim i orkanskim vjetrom, toplinski valovi – kratki pregled godine za nama svjedoči kako se klima na našem području mijenja te kako granice između godišnjih doba postaju sve fluidnije. 

Prevrtljiva zima

Prošla godina počela je, navodi DHMZ, s iznadprosječno toplim vremenom, uz povremene hladne prodore od kojih je jedan donio snijeg i olujnu buru. Ako ste iz Gorske Hrvatske, izgledno je da ste krajem siječnja primili poruke Operativnog centra civilne zaštite koji je tih dana upozoravao građane na opasne vremenske uvjete.  

Onda je okrenulo na jugo – klimatolozi veljaču ocjenjuju kao ekstremno toplu, a zabilježene su i brojne štete. Južina je poharala Opatiju, Crikvenicu, Krk i Cres, a bujične poplave pogodile su Vrgorac, Opuzen i Metković; u noći od 24. na 25. veljače na to područje pala je količina oborine koja inače padne u mjesec dana, 167 mm. Iznadprosječne temperature obilježile su i ožujak, isprekidano s par dana snijega. Do proljeća su temperature već bile ljetne – na istoku zemlje i do 29 °C.

Promjenjivo proljeće

Travanj je, navode klimatolozi, imao dva lica; prva polovina bila je vrlo topla, druga znatno hladnija. Tako je 14. travnja temperatura zraka u Karlovcu bila čak 31,6 °C, u Zagrebu na postaji Maksimir 30,5 °C, a u Delnicama 25,2 °C. Samo dva dana kasnije, piše DHMZ, pao je snijeg. Kasnoproljetni mraz i ove godine je napravio velike štete na biljnim kulturama, najviše u Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. I u svibnju je bilo promjenjivo, krenula je sezona grmljavinskih nevremena koja su obilježila drugu polovinu mjeseca. Tuča je pogodila Međimurje, olujni vjetar Slavoniju, “plivali” su Novigrad, Opatija i Rijeka, a 31. svibnja potopljen je Krk gdje je zabilježena rekordna svibanjska dnevna količina oborine od 168 mm, navodi DHMZ. 

Dugo, toplo ljeto

Lipanj je donio prvi toplinski val; u Dalmaciji se temperatura približila 40 °C, a na postaji Split Kaštela zabilježen je novi lipanjski rekord – 39,4 °C. Obilježile su ga i povećane koncentracije saharske prašine u zraku. Tuča je pogodila istok zemlje, nevrijeme je zahvatilo Split i okolicu; 50 mm kiše potopilo je Poljud, a tuča je na Čiovu stvorila nanos od desetak centimetra leda. Najjače ljetno nevrijeme zabilježeno je početkom srpnja. 

“Krenulo je iz Slovenije, olujni vjetar prvo je zahvatio središnje predjele, a najgore je bilo oko Slavonskog Broda te osobito u Bošnjacima gdje je padala tuča veličine oraha i teniske loptice te nanijela ogromne štete na objektima, infrastrukturi i biljnim kulturama, a između ostalog stradale su rode u gnijezdima štiteći svoje mlade”, navodi se u analizi. 

Osim nestabilnosti, srpanj je obilježio i toplinski val koji je trajao čak desetak dana. Srušeni su rekordi u potrošnji struje zbog povećanog rada klima uređaja. Isto se nastavilo u kolovozu. Dugotrajni toplinski val bio je najizraženiji na Jadranu gdje je danima bila vrlo velika opasnost od vrućine koja može djelovati na zdravlje, o čemu smo izvještavali na Klimatskom portalu. More se ponegdje zagrijalo i do 30 °C. 

Jesen su obilježile katastrofe

Rujan je donio kišu; prema ocjeni DHMZ-a taj mjesec bio je “mjestimice čak i ekstremno kišan”. Čitavu središnju Europu zahvatila je ciklona koja je uzrokovala poplave, velike štete i žrtve, što je nasreću zaobišlo Hrvatsku. O tome smo izvještavali u tekstu “Koliko su poplave u Europi povezane s promjenom klime”. 

Listopad u Europi obilježile su dvije meteorološke katastrofe: bujice i odroni na području Jablanice u Bosni i Hercegovini odnijeli su 27 ljudskih života, a poplava u Španjolskoj usmrtila je 230 ljudi. Bujičnih poplava bilo je i u Hrvatskoj

Zima na cestama

Studeni je, prema analizi, prvi put nakon svibnja 2023. godine u većini područja bio prosječan, a prosinac je donio snijeg.“Uz jak i olujni vjetar ponovno je bilo velikih problema u cestovnom prometu kroz Gorsku Hrvatsku, a bura je ograničavala promet u priobalju. Slična situacija sa snijegom i olujnim vjetrom, čak još intenzivnija, ponovila se i u dane uoči Božića koji je nakon niza godina u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske bio bijeli. Uz to, prohladan i vjetrovit”, zaključuju klimatolozi.