Hrvatska birokracija već 7 godina smišlja mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, i još se nisu domislili
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama donesena je prije četiri godine, a rad na njoj počeo je još znatno ranije. Još uvijek nema akcijskih planova s konkretnim mjerama za provedbu strategije.
Gotovo četiri godine nakon što je u Hrvatskom saboru usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, tek je koncem protekle godine oformljena radna skupina koja će raditi na izradi akcijskih planova s konkretnim projektima za njenu provedbu.
Informacija je to koju smo dobili od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT), nakon što smo ih još jednom upitali što točno država čini kako bi se prilagodila sve toplijem svijetu i izazovima koji on nosi.
Podsjetimo, prije godinu i pol dana iz tadašnjeg resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja poručili su nam kako je rad na akcijskom planu odgođen, jer se prioritizira integriranje mjera u sektorske planove. Godinu i pol dana poslije taj je posao gotovo pa završen pa su tako mjere integrirane u većinu sektorskih strategija.
Najviše mjera dosad je provedeno ili se provodi u sektoru vodnih resursa, bioraznolikosti, zdravstva i turizma, kažu nam iz Ministarstva – bez da su naveli o kojim je konkretno mjerama riječ.
Kao jedno od većih postignuća u borbi protiv klimatskih promjena koje ističu u ministarstvu HDZ-ove Marije Vučković jest uspostava Centra za prilagodbu klimatskim promjenama čiji bi rad trebao biti predstavljen javnosti kroz iduća tri mjeseca.
Osnivanje Centra
Na njegovom pokretanju radilo se posljednjih mjeseci.
Izrađen je prijedlog zakona koji preuzima cjelokupno klimatsko zakonodavstvo te daje pravnu osnovu za uspostavu Centra i financiranje prilagodbe i ublažavanja posljedica uz potporu sredstava ostvarenih dražbama u iznosu od najmanje 2,26 milijarde eura za narednih nekoliko godina. Osim toga, zakon predviđa i razradu modela za pohranu ugljika u suradnji s drugim tijelima.
Za buduću ustanovu iz Ministarstva kažu da će pružati stručnu podršku tijelima državne uprave i pravnim tijelima s javnim ovlastima.
“Bit će centralno mjesto za prikupljanje i mobiliziranje svih relevantnih podataka, informacija, znanja, rezultata istraživanja i provedenih mjera i aktivnosti prilagodbe u Hrvatskoj. Svojim djelovanjem povezivat će znanost, donositelje odluka, regionalnu i lokalnu samoupravu, gospodarstvo i javnost u zajedničkim naporima pronalaska rješenja za sustavnu i učinkovitu prilagodbu klimatskim promjenama”, otkrivaju nam.
Osnivanje takve ustanove predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je prije više od dvije godine sudjelujući na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP27 u Egipitu 2022. godine.
Dodatna zapošljavanja
Sudeći prema odgovoru Ministarstva, prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj se zasad većinom odnosi na jačanje kapaciteta državnih institucija i procjenu klimatskih rizika, a manje na provođenje konkretnih projekata prilagodbe i prevencije.
Naime, iz resornog ministarstva kažu kako je vidljiv porast integriranja klimatskih rizika u postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš te da će im u budućem periodu fokus biti na tome da se klimatski rizici ugrade u infrastrukturne projekte.
“U suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova posljednjih se godina radi na educiranju cijelog sustava EU fondova kako bi odobreni projekti bili otporni na klimatske promjene te se umanjile buduće štete od klimatskih promjena”, kažu te dodaju kako je u tijeku rad na primjeni klimatskog potvrđivanja za sve infrastrukturne projekte u financijskom razdoblju EU fondova 2021. – 2027.
Tim povodom pokrenuta je izobrazba stručnjaka koji će dalje educirati zaposlene u sustavu. Osim toga, pokrenuto je jačanje administrativnih kapaciteta Uprave za klimatsku tranziciju u MZOZT, a planira se provesti i Program jačanja institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte i strateške i planske dokumente.
Dodatno jačanje stručnih kapaciteta predviđeno je i u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Konkretni projekti?
U konkretnim projektima Hrvatska zaostaje, iako se s radom na Strategiji krenulo prije više od sedam godina.
Prvi nacrt Strategije te prateći nacrt Akcijskog plana objavljeni su još u krajem 2017. godine, kao ishod gotovo 800.000 eura vrijednog EU projekta Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Taj je projekt završio krajem studenog 2017. godine, a financiran je u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku.
Drugim riječima, resorno ministarstvo povuklo je novac iz EU fondova kako bi se kapacitiralo za što kvalitetniju izradu strategije suzbijanja klimatskih promjena.
Vladimir Kalinski, voditelj projektne skupine, tom prilikom je poručio kako Hrvatska još nije zakasnila, ali mora krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama. Najavio je da slijede postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te slanje dokumenata Vladi i Saboru radi usvajanja, a što je bilo planirano najkasnije do sredine 2018. godine. To se, međutim, nije dogodilo. Nova Strategija usvojena je tek dvije godine kasnije, 2020., a akcijskog plana nema ni nakon četiri godine.
Hrvatska birokracija tako je odužila i odgodila provođenje konkretnih projekata za nekoliko godina.
Kada je riječ o takvim projektima, među uspjesima Hrvatske u prilagodbi klimatskim promjenama iz Ministarstva ističu pozive putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za sufinanciranje izrade planova prilagodbe i provedbu mjera, s naglaskom na mjere zelene infrastrukture.
Ti su projekti financirani sredstvima dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi.
“FZOEU je sufinancirao 76 projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za prilagodbu klimatskim promjenama što uključuje i sadnju stabala, proizvodnju sadnog materijala potrebnog za ozelenjivanje urbanih i periurbanih područja, što će se također nastaviti i u narednom razdoblju”, kažu iz MZOZT.
Dodaju i kako je proveden Program za primijenjena istraživanja za prilagodbu klimatskim promjenama iz kojeg je financirano ukupno uglavnom 25 istraživačkih projekata čiji su nositelji većinom bili sveučilišta, instituti te državne ustanove.
Prilagodba i pogoršanje problema
Hrvatska spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (druge dvije su Češka i Mađarska). Osim što se gore opisanim aktivnostima nastoji prilagoditi klimatskoj krizi, država zapravo istovremeno intenzivno radi na tome da je pogorša.
Naime, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. koji je prošle godine pušten u javno savjetovanje govori da Hrvatska nastavlja ulagati u fosilna goriva. Planom se najavljuju istraživanje ležišta ugljikovodika u Slavoniji, Dinaridima i Jadranskom moru, nadogradnja LNG terminala te gradnja novih plinovoda.
Međutim, upravo od takvih projekta, složno je više od 97 posto svjetskih znanstvenika, treba odustati kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova čija povišena razina u atmosferi izaziva klimatsku krizu.