Skoči do sadržaja
ilustracija: Jordi Ilić/Klimatski portal

Ulazimo li u novu eru klimatske akcije?

Nikola Biliškov/Znanstvenici za klimu Znanost
calendar

Inicijativa Znanstvenici za klimu reagirala je na poteze koje Donald Trump najavljuje u drugom predsjedničkom mandatu, a koji bi mogli ugroziti dosadašnje globalne napore za obuzdavanje klimatske krize.

Ovaj tekst inicijalno je objavljen 20. 1. 2025. na stranici inicijative Znanstvenici za klimu i prenosimo ga uz dozvolu autora.


Druge noći godine u koju smo ušli, na nebu nad Hrvatskom pojavio se znak. Geometrijski precizno poredane u liniju, jednako razmaknute svijetle točkice sjajile su na nebeskom svodu, da bi nakon nekog vremena nestale. “Oni dolaze”, komentirali su neki, a većini očevidaca bilo je jasno da se radi o vizualnoj manifestaciji projekta Starlink.

U novu 2025. godinu smo ušli s činjenicom trijumfalnog povratka Donalda Trumpa, koji je oko sebe okupio cijelu vojsku nezamislivo bogatih ljudi, među kojima je najistaknutiji Elon Musk.

“We don’t have a global warming problem”, istaknuo je Trump u svom pobjedničkom govoru, još jednom naglašavajući svoje protuznanstvene stavove. Čuli su se tu i naftaški poklici “Drill, baby, drill!”, kao i druge manifestacije konzervativno-korporativnog folklora. Potpuno usklađeno s time, još jednom je najavljen izlazak SAD iz Pariškog sporazuma, kao i čitav niz drugih, više nego zabrinjavajućih poteza.

Oko njega je, također potpuno prigodno, skakao isti onaj multimilijarder Elon Musk koji stoji iza projekta Starlink, kao i mnogih drugih projekata, poteza i stavova. Iskaz je to radikalizacije političkih narativa, koji financijsku moć pojedinaca i odabranih kompanija pretpostavljaju svim znanstvenim činjenicama o višedimenzionalnoj okolišnoj krizi u kojoj se nalazimo.

> > > Donald Trump već spremio niz direktiva kojima će izazvati ogromnu klimatsku štetu

Drugim riječima, iako je centralni znanstveno utemeljeni imperativ našeg doba suočavanje s tim krizama, najavljuje se upravo suprotno, u skladu s narativima kapitalističkog fundamentalizma.

Ili, ako još nije jasno, onda ovako: ako ste dovoljno bogati i bliski vladarima, ne treba vas biti briga za činjenice i možete raditi što hoćete.

U tom narativu ništa nije sveto, cijeli svijet i sve sastavnice okoliša postoje samo kao podloga za provedbu projekata iskazivanja prividno neograničene moći, prividno beskrajnih mogućnosti, prividno neiscrpnog ekstraktivnog kapaciteta našeg planeta. Da, ključno je istaknuti da je sve to prividno, jer se temelji na kratkoročnim projekcijama i iluziji o neograničenosti resursa i rezervi, koje nisu usklađene sa znanstvenim činjenicama.

I evo nas na inauguraciji Donalda Trumpa, koja potpuno prigodno pada na dan koji se, na temelju nekakvih opskurnih računa, smatra najdepresivnijim danom u godini. U prethodnih par dana Trump intenzivno najavljuje povlačenje SAD-a iz mnogih sporazuma i prekid mnogih politika donesenih u mandatu njegovog prethodnika Joea Bidena, i to “do zalaska Sunca” nakon inauguracije. Doista izgleda da pokret MAGA dobiva novi zamah i prema svemu se čini da će ovaj Trumpov mandat zaoštriti postojeće i donijeti mnoštvo novih izazova na globalnoj geopolitičkoj sceni. Uz to, Muskove otvorene simpatije prema ekstremnoj desnici obećavaju da nam prethodi jedno vrlo zanimljivo razdoblje, unatoč tome što bismo svi željeli da živimo u kudikamo dosadnijem vremenu.

Što se klimatskih promjena tiče, za nama je prva godina u kojoj smo prešli magičnu granicu zatopljenja od +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba. To za sobom povlači brojne konzekvence o kojima stalno govorimo kad govorimo o klimatskim promjenama, kao što je zaoštrenje ekstremnih vremenskih pojava. Bilo je tu svega, od ekstremnih suša, poplava i uragana, do toplinskih valova i provala hladnog zraka te ostalih, klimatskim promjenama pojačanih, vremenskih ekstrema. Naravno, to rezultira ogromnim ekonomskim štetama, a procijenjeno je da je ekonomija SAD pretrpjela štetu od 2,915 bilijuna USD, dok na globalnoj razini ta šteta iznosi oko 12 % globalnog BDP-a za svaki +1 °C zatopljenja.

> > > Zašto Trump želi Grenland? Zbog klimatskih promjena

No, kad govorimo o ekonomskim štetama, naročito na globalnoj razini, nije dovoljno samo navoditi gole brojke, nego je vrlo važno diskutirati raspodjelu štete, a to samo po sebi otvara raspravu o klimatskoj pravdi, osobito u kontekstu činjenice da dijelovi svijeta koji relativno malo doprinose emisijama stakleničkih plinova trpe veće štete. Još je važnije uzeti u obzir gubitke ljudskih života, ali i patnju ljudi, koja je uzrokovana nepovratnom degradacijom okoliša. Konkretno, procijenjeno je da su 2024. godine klimatske promjene negativno utjecale na 148 milijuna ljudi, a uzrokovale su najmanje 11 500 prekomjernih smrtnih slučajeva. Na globalnoj razini i to je neravnomjerno raspoređeno. Sve to dovodi do intenziviranja migracija uzrokovanih klimatskim promjenama. Licemjerno je da zemlje koje su bile kolonijalne sile i time stvarale preduvjete za klimatske promjene danas zagovaraju zatvaranje granica za migrante. No, to licemjerje je do ekstrema utjelovljeno u antimigracijskim političkim idejama Donalda Trumpa.

No, nije Trump usamljen u takvim stavovima. Diljem EU-a svjedočimo jačanju ekstremne desnice, koja zagovara i implementira ideje za koje smo donedavno mislili da su dio mračnijih epizoda prošlosti, a koje se danas reflektiraju na okolišne politike. Rezultat je širenje ekstraktivnih projekata, koji dolaze u paketu s pojačanom represijom, ali i gubitkom vjekovnog životnog prostora.

U kontekstu svega ovoga, žalosno je što izgleda da je klimatski pokret izgubio svoj zamah i moment, koji je bio na vrhuncu u razdoblju između 2017. i 2020. godine. No, nadamo se da bi globalna geopolitička dinamika, koja će se izgledno osobito zaoštriti Trumpovim politikama, mogla dovesti i do aktivističkog odgovora kroz ponovnu radikalizaciju klimatske akcije. Sigurno je da nam prethodi zanimljivo razdoblje i na tom polju.

Početkom ove godine je izašla zanimljiva vijest da su mnoge velike naftne kompanije izrazile zabrinutost za sudbinu svojih luka, koje su ugrožene zbog podizanja razine mora.

“Sarkazam?”, pitao bi Sheldon Cooper. Ne, dragi Sheldone, nije sarkazam.

 

Nikola Biliškov je kemičar zaposlen na Institutu Ruđer Bošković, jedan od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu Hrvatska te ambasador Europskog zelenog pakta.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.