
Prijatelji životinja imaju prijedlog za borbu protiv inflacije i klimatskih promjena: Ukinite PDV na biljnu hranu
Ukidanje PDV-a na biljnu hranu smanjilo bi cijenu voća i povrća, potaklo građane da se zdravije hrane i doprinijelo borbi protiv klimatskih promjena, ističu Prijatelji životinja u dopisu poslanom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru.
Udruga Prijatelji životinja izašla je u javnost s prijedlogom kako se boriti protiv visokih cijena u trgovinama te istovremeno djelovati s ciljem ublažavanja klimatske krize. U dopisu koji su poslali ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, aktivisti sugeriraju ukidanje PDV-a na osnovnu biljnu hranu, naročito onu iz domaće proizvodnje. Ministra također traže i termin za sastanak kako bi mu detaljno elaborirali taj prijedlog.
Povrće, voće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke osnova su uravnoteženog plana prehrane te su ključni za očuvanje zdravlja, stoga u udruzi smatraju kako kupovina tih namirnica, zbog visokih cijena, ne bi trebala biti privilegija.
“Njihova dostupnost i pristupačnost izravno utječu na kvalitetu prehrane i životni standard”, navode u dopisu u kojem također ističu kako konzumacija biljnih namirnica može smanjiti emisije stakleničkih plinova te ublažiti ostale negativne utjecaje prehrambenog sustava na klimatske promjene.
Klimatski benefiti
Aktivisti za zaštitu životinja ističu kako bi odluka o uklanjanju PDV-a bila u skladu sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu u kojoj stoji kako bi se “značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla”.
“Uzgoj životinja zahtijeva goleme količine zemlje za ispašu i uzgoj stočne hrane. To dovodi do krčenja šuma i gubitka staništa: 80 posto šuma na svijetu nemilosrdno se krči uništavajući sav život u njima radi dobivanja jeftinih pašnjaka za uzgoj životinja ili njihove hrane. Prema izvješću organizacije World Wildlife Fund (WWF) iz 2022. godine, populacije sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca opale su u prosjeku za 69 posto od 1970. godine”, navode.
WWF je nedavno objavio i izvješće za 2024. godinu koje pokazuje da se problem na koji upozoravaju i Prijatelji životinja u međuvremenu dodatno pogoršao; od 1970. do 2024. izgubljeno je 73 posto populacije divljih životinja. Veliko izumiranje divljih životinja izravna je posljedica štetnog ljudskog djelovanja.
Nadalje, proizvodnja mesa te uzgoj hrane za životinje zauzimaju više površine u odnosu na proizvodnju biljnih namirnica, zbog čega se brojna staništa biljnih i životinjskih vrsta degradiraju. Prijatelji životinja tako u pismu navode zaključke studije objavljene u časopisu Nature Communications koji sugeriraju kako bi bi globalni prijelaz na biljnu prehranu mogao spasiti do osam milijuna četvornih kilometara obradive površine do 2050. godine, što je više nego površina cijele Australije.
Osim toga, uzgoj životinja zbog mesa, mlijeka i jaja proizvodi velike količine otpada uključujući metan, nitrat i fosfat, koji zagađuju tlo i vodene ekosustave.
“Stočarstvo utječe više na klimatske promjene nego sav svjetski promet. Sve navedeno velika je ugroza za brojne vodene i kopnene vrste. Smanjenjem potrošnje životinjskih proizvoda smanjuje se i rasipno korištenje vode, što pomaže očuvanju vodnih ekosustava i vrsta koje ovise o njima”, stoji u dopisu.
Zdravstveni benefiti
Prijatelji životinja navode i kako prehrana temeljena na voću, povrću, žitaricama, mahunarkama i sjemenkama može eliminirati rizik od mnogih bolesti, odnosno smanjiti vjerojatnost dobivanja dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, moždanog udara, pretilosti i nekih vrsta karcinoma uključujući karcinom prostate i debelog crijeva.
“Odlukom o uklanjanju PDV-a Ministarstvo može potaknuti građane da konzumiraju više voća i povrća, što preporučuju svi nutricionisti. Naime, prema istraživanju Eurostata, Hrvatska je, uz Maltu, država s najvećim brojem pretilih stanovnika u Europi”, navode u dopisu u kojem se naglašava da samo deset posto građana Hrvatske ispunjava minimalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o unosu najmanje pet porcija, odnosno 400 grama voća i povrća dnevno.