Siječanj 2025. je bio 1,75 °C topliji od predindustrijskog prosjeka
U siječnju 2025. zabilježen je još jedan rekord. Bio je to najtopliji siječanj otkad postoje mjerenja. Prosječna globalna temperatura premašila je predindustrijski prosjek za čak 1,75 °C, usprkos zahlađenju koje inače dolazi s fenomenom La Niña.
Siječanj koji je iza nas bio je najtopliji siječanj na globalnoj razini otkad postoje mjerenja, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,23°C, što je za 0,79°C iznad prosjeka za siječanj perioda 1991.-2020.
U odnosu na predindustrijski period, riječ je o 1,75°C toplijem svijetu nego što je bio prije nego što je čovječanstvo zakoračilo u eru fosilnih goriva.
Pokazuju to najnoviji podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus koja navodi kako je siječanj 2025. godine bio 18. mjesec u posljednjih 19 mjeseci za koji je globalna prosječna površinska temperatura zraka bila 1,5°C viša od predindustrijske razine.
Podsjetimo, prije manje od mjesec dana iz Copernicusa su također potvrdili kako je 2024. godina bila najtoplija otkad postoje mjerenja.
“Siječanj 2025. još je jedan iznenađujući mjesec s rekordnim temperaturama zabilježenim tijekom posljednje dvije godine, unatoč razvoju fenomena La Niña u tropskom Pacifiku i njegovom privremenom učinku hlađenja na globalne temperature” , kazala je Samantha Burgess, voditeljica službe za klimu pri Copernicusu.
Kada je riječ o prosječnoj temperaturi površine mora, u siječnju 2025. ona je iznosila 20,78°C, što je druga najviša zabilježena vrijednost za taj mjesec, 0,19°C ispod rekorda iz siječnja protekle godine.
Kako bilježi Copernicus, europske temperature bile su najviše iznad prosjeka (u odnosu na 1991.-2020.) u južnoj i istočnoj Europi, uključujući i zapadnu Rusiju. S druge strane, ispodprosječne temperature zabilježene su u Islandu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, sjevernoj Francuskoj i sjevernoj Fenoskandiji.
Izvan Europe temperature su bile iznad prosjeka na području sjeveroistočne i sjeverozapadne Kanade, Aljaske i Sibira, kao i u južnoj Južnoj Americi, Africi i velikom dijelu Australije i Antarktike. Najviše ispod prosjeka temperature su bile u SAD-u i najistočnijim regijama Rusije, Čukotki i Kamčatki, dok su Arapski poluotok i kopno jugoistočne Azije također imali ispodprosječne temperature.
Glavni krivac za još jedan neslavni rekord su antropogene emisije stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
Koncentracije ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova i dalje rastu, a u protekloj godini dosegnule su rekordne godišnje razine od 422 dijela na milijun (ppm), što je za 2,9 ppm više nego u 2023.