Kako energetska tranzicija pogoni kineski gospodarski rast
Ulaganja u čistu energiju odgovorna su za četvrtinu rasta i 10 posto ukupnog kineskog BDP-a u 2024. godini. Zelena energetska tranzicija postala je motor čitavog kineskog gospodarstva, što jasno pokazuje da ona nije trošak i gospodarski teret, kakvom je neki pokušavaju prikazati, već razvojna prilika.
Zelene energetske tehnologije u 2024. su po prvi put činile više od 10 posto kineskog BDP-a, pokazuje analiza portala Carbon Brief.
Prodaja obnovljive energije i električnih automobila te druga ulaganja u zelenu tranziciju ukupno su iznosila 13,6 bilijuna yuana (oko 1,9 bilijuna dolara).
Zelene energetske tehnologije odgovorne su za čak četvrtinu rasta kineskog BDP-a u 2024. godini, čime je ovaj sektor po važnosti nadmašio trgovinu nekretninama.
Najveću ulogu odigrala su ulaganja u solarnu energiju, električna vozila i baterije, ali pod definiciju “zelenih energetskih tehnologija” Carbon Brief uključuje i druge obnovljive izvore energije, kao i ulaganja u nuklearnu energiju, elektroenergetsku mrežu i željeznice.
Dakle, sve one tehnologije koje doprinose dekarbonizaciji kineskog gospodarstva, tj. smanjenju emisija u energetici i prometu.
Kina u zelenu tranziciju ulaže jednako koliko i čitav svijet u fosilnu energiju
Podaci do kojih je došao Carbon Brief, u analizi koju potpisuju stručnjaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka, međunarodnog istraživačkog instituta baziranog u Finskoj, jasno ilustriraju zbog čega je Kina globalni lider u tranziciji prema čistoj energiji (iako su još uvijek i najveći zagađivač Zemljine atmosfere stakleničkim plinovima, jer polovicu električne energije koju troše dobivaju iz termoelektrana na ugljen).
Investicije u čistu energiju u Kini su tijekom 2024. iznosile 940 milijardi dolara, sedam posto više nego godinu dana ranije. Prethodna, 2023. godina bila je početak golemog kineskog iskoraka u ulaganju u čistu energiju, s porastom od 40 posto s obzirom na 2022.
Kineske investicije u čistu energiju u 2024. godini otprilike su jednake ukupnim globalnim investicijama u fosilnu energiju.
Tri četvrtine novostvorene vrijednosti od ulaganja u čistu energiju otpada na solarne panele, baterije i električna vozila. To pokazuje kojom se brzinom isplaćuju prethodne investicije u čistu energiju; većina tog rasta rezultat je proizvodnje energije iz solarnih panela i prodaje električnih automobila.
Energetska tranzicija tako doprinosi rastu kineske ekonomije znatno više od ostalih gospodarskih sektora. Rast je triput brži od ukupnog rasta kineske ekonomije; u 2024. su sektori obuhvaćeni analizom Carbon Briefa bili odgovorni za 26 posto ukupnog kineskog gospodarskog rasta te 10 posto ukupnog BDP-a. S obzirom na to da Kina nastavlja poticati investicije u čistu energiju, dogodine bi te brojke trebale biti još impresivnije.
Zelena energija postaje jeftinija
Takav rast omogućuje Kini i promjenu u politici subvencioniranja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Dosad su proizvođači obnovljive energije mogli računati na garantiranu otkupnu cijenu vezanu uz cijenu proizvodnje struje u termoelektranama na ugljen, ali od 2026. to više neće biti slučaj.
Kineske vlasti procijenile su da je sektor proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dovoljno razvijen da može funkcionirati na tržišnoj osnovi. Drugim riječima, otkupna cijena struje iz solarnih panela i vjetroelektrana će se smanjivati, tj. električna energija iz obnovljivih izvora će na tržištu postati znatno konkurentnija od one proizvedene u termoelektranama na ugljen.
Podsjećamo, upravo kineska državna ulaganja su glavni razlog zbog kojih je proizvodnja električne energije iz solarnih panela danas najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije, a kineske su investicije imale važnu ulogu i u povećanju komercijalne isplativosti vjetroelektrana.
Iako će politika koja efektivno znači smanjivanje otkupnih cijena struje učiniti ulaganja u obnovljivu energiju nešto manje isplativima, za očekivati je da će razlika u cijeni ipak dodatno ubrzati izguravanje ugljena s elektroenergetskog tržišta.
Protiv fosilnih goriva radi i napredak u razvoju tehnologija za pohranu električne energije; kad se dovoljna količina struje proizvedene iz obnovljivih izvora bude mogla pohranjivati za kasnije korištenje u grid storage baterijama, termoelektrane više neće biti potrebne ni za tzv. balansiranje elektroenergetske mreže – osiguravanje da struja uvijek teče kroz mrežu na istoj frekvenciji, odnosno da ponuda odgovara na zahtjeve potražnje.
Prilika, a ne trošak
Kineski primjer vrlo jasno pokazuje da zelena energetska tranzicija nije trošak kakvim je mnogi pokušavaju predstaviti, nego razvojna prilika. Ulaganja u čistu energiju vrlo se brzo mogu isplatiti te postati motor rasta čitavog gospodarstva.
Štoviše, korist od ulaganja u čistu energiju višestruko je veća od one iskazane makroekonomskim statistikama izdvojenim u analizi Carbon Briefa; među rezultatima zelene tranzicije su i čišći zrak te stabilniji klimatski uvjeti, što ima znatne dodatne dobrobiti poput zdravije populacije (pa tako i smanjenog opterećenja za zdravstvene sustave) te izbjegavanja štete od ekstremnih vremenskih pojava koje zbog klimatskih promjena postaju sve učinkovitije.