Čuvarica prirode naše najjužnije županije: “Ribari, lovci i mještani naše su oči i uši na terenu”

Dubrovačko-neretvanska županija broji 35 zaštićenih prirodnih područja, 71 područje koje je dio europske ekološke mreže Natura 2000, više od 600 speleoloških objekata i jedno Ramsar područje, odnosno zaštićeno močvarno područje.

Ove zaštićene prirodne vrijednosti najjužnije hrvatske županije od 2019. godine nadzire čuvarica prirode Ivana Konjevod, magistrica-inženjerka marikulture. O tome zašto bi čuvarska služba trebala biti temeljna djelatnost javnih ustanova, koliko je lokalno stanovništvo važno u ovoj struci i kako se nosi sa svakodnevnim izazovima na poslu, razgovarala je sa splitskom Udrugom Sunce. Prenosimo njihov razgovor.

“Na terenu nikad ne znaš kako će netko reagirati”

Ivana Konjevod ističe da je nepredvidivost najveći izazov njenog posla, ali ujedno i ono što ga čini zanimljivim. Radni dan ovisi o vremenskim prilikama i ljudskom utjecaju, a zbog velike površine zaštićenih područja koristi različita prijevozna sredstva, od službenog automobila do broda, drona i digitalnih alata poput GIS-a (Geografski informacijski sustav; sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima; op. ur.).

Premda se uvijek može obratiti kolegama iz drugih zaštićenih područja, Konjevod navodi da svako područje ima svoja specifična obilježja pa posao varira.

“Uz nadzor, monitoring i prijave prekršaja, neki čuvari obavljaju dodatne zadatke poput prodaje karata, ronjenja ili čišćenja. Na kraju dana, posao čuvara prirode prvenstveno ovisi o vodstvu Javne ustanove koja planira i priprema raspored obveza”, tumači čuvarica prirode Javne ustanove Dubrovačko-neretvanske županije.

Čuvari, kaže, moraju dobro poznavati zakone jer se njihove nadležnosti preklapaju s institucijama, poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda. Kako bi mogli učinkovito obavljati svoj posao, čuvarima je važna dobra suradnju sa svim nadležnim institucijama i inspekcijskim tijelima. Ističe i važnost smirene i racionalne komunikacije.

“Na terenu nikad ne znaš kako će netko reagirati kad mu priđeš. Neki se odmah povuku nakon upozorenja, dok me drugi ne shvaćaju ozbiljno. Ponekad se susrećem i s prijetnjama. Prvi kontakt je ključan, kao i učinkovite komunikacijske vještine”, objašnjava Konjevod, koja najčešće prilikom nadzora nailazi na problem ilegalne gradnje objekata u području ekološke mreže Natura 2000.

Ističe i kako je za mnogo nedozvoljenih radnji jako teško utvrditi tko je počinitelj. Primjerice, u posebnim ornitološkim rezervatima nalaze izgrađene nedozvoljene drvene objekte uz koje su prisutne lovačke patrone i mamci za koje ne mogu utvrditi tko ih je izgradio i za što ih namjerava koristiti. Postoji osnovana sumnja da se upotrebljavaju u svrhu krivolova.

“Moja prva kaznena prijava imala je deset stranica”

Osim ilegalne izgradnje i krivolova, Konjevod se bavi i koordinacijom saniranja posljedica požara tršćaka (područje obraslo trskom, op. a.) u dolini Neretve, koji uništavaju bioraznolikost i pejzaž toga kraja. Jedna od njezinih prvih kaznenih prijava odnosila se na požar u kojem je izgorjelo 136 hektara rezervata.

“Prijava je imala deset stranica, uz opsežnu dokumentaciju. Danas imamo pravnu pomoć pa postupak ide brže”, tumači Konjevod.

Zakoni postoje, ali kazne su blage. Uz strože sankcije, čuvarica prirode zalaže se za edukaciju i podizanje svijesti o štetnim posljedicama ljudskog djelovanja.

“Najviše prijava od lokalnog stanovništva”

Iako mnogi nisu upoznati s ovim zanimanjem, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji lokalno stanovništvo dobro poznaje i podržava čuvare prirode.

“Najviše prijava dobivamo od lokalnih ljudi, što znači da nam vjeruju i prepoznaju nas kao instituciju. Ribari, lovci i mještani naše su oči i uši na terenu.”

Aktivno radi na podizanju svijesti kod djece, kroz edukacije o zaštićenim vrstama i okolišnim problemima.

“Najčešće obrađujemo probleme specifične za pojedina područja, poput požara tršćaka u dolini Neretve. U Konavlima i dubrovačkom primorju fokus je na zaštiti riječne kornjače, koja živi samo u našoj županiji. Rad s djecom jedan je od najljepših dijelova mojeg posla – kad vidim kako razumiju važnost prirode i prenesu znanje roditeljima, znam da moj rad ima stvaran utjecaj”, kaže.

Čuvarska služba, temelj javnih ustanova – praktički bez žena

Konjevod smatra da bi čuvarska služba trebala biti temelj javnih ustanova i zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti.

“Mislim da bi se trebalo više ulagati u našu službu jer mi smo prvi na terenu i prvi smo na crti očuvanja i zaštiti prirode. Smatram da je potrebno jačati kapacitete službe čuvara prirode te kontinuirano provoditi edukacije u cilju učinkovitijeg nadzora i postupanja. Ako se unište ili nestanu prirodne vrijednosti zbog kojih je neko područje proglašeno zaštićenim, zaštita prirode gubi smisao za sve nas.”