Elektrane na ugljen na Balkanu: Zagađenje bez kraja i bez sankcija

Prošlo je sedam godina otkako je istekao rok za usklađivanje termoelektrana na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana s novim standardima za kvalitetu zraka. Ipak, smrtonosno zagađenje zraka iz zastarjelih postrojenja gotovo da se nije smanjilo.

Kako upozorava najnoviji izvještaj organizacija okupljenih u mrežu CEE Bankwatch, “vrijeme je da se pravila konačno počnu provoditi – ili da se postrojenja zatvore”.

Naime, zbog kroničnih propusta vlada Zapadnog Balkana zagađenje sumporovim dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugljen premašilo je zakonske granice za čak šest puta, navodi se. Zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugljen također premašuje maksimalne dozvoljene granice.

Mjere i obveze uvedene su kako bi se smanjili štetni učinci ugljena na ljudsko zdravlje i okoliš proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici, konkretno kroz Direktivu o velikim ložištima, kojom se definiraju granične vrijednosti emisija iz postrojenja toplinske snage veće od 50 MW.

Iako su zemlje na Zapadnom Balkanu još prije sedam godine trebale početi provoditi nove standarde o zagađenju zraka, izvještaj pokazuje da su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija daleko od ispunjenja cilja ovog Ugovora – smanjenja zagađenja i povećanja energetske sigurnosti.

U apsolutnim brojkama emisije su se blago smanjile, ali su nacionalne granice dozvoljenih emisije bile strože nego prethodnih godina – pa je relativno prekoračenje čak i veće nego 2023. godine. Tada su ukupne emisije sumporovog dioksida iz postrojenja u Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i BiH bile 5,7 puta veće nego što je dopušteno.

> > Elektrane na ugljen nastavljaju prekomjerno zagađivati Balkan

Najveći zagađivači

Ugovorom o Energetskoj zajednici zemlje Zapadnog Balkana obvezale su se primjenjivati europske zakone o energetici i zaštiti okoliša. 

Jedan od važnih dijelova tog ugovora upravo su pravila za kontrolu onečišćenja iz termoelektrana na ugljen. Svaka zemlja dužna je izraditi i provoditi nacionalni plan za postupno smanjenje emisija iz postojećih elektrana (NERP).

Po prvi put, termoelektrane na ugljen obuhvaćene NERP-om u BiH bile su najveći emiteri sumporovog dioksida u regiji, navodi CEE Bankwatch u jučer objavljenom izvještaju nazvanom “Uskladiti ili zatvoriti”. Emitirale su 212.840 tona SO2, što je 11,3 puta više emisija nego što je dozvoljeno i predstavlja povećanje u odnosu na godinu ranije. Slijedi Srbija s 205.925 tona, odnosno 4,6 puta više od dozvoljenog.

Najveće apsolutne emisije u BiH i u regiji je po peti put od 2018. godine imala termoelektrana Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo, iako je upotrebna dozvola izdana u studenom 2021. godine, navodi se u izvještaju.

Termoelektrana Ugljevik je na postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 milijuna eura, a kreditirala ga je Japan International Cooperation Agency. Međutim, sada priznaje da postrojenje ne radi, djelomično jer predstavlja “ekonomsko opterećenje”, navodi se u izvještaju.

Emisije u 2024. godini u iznosu od 112,943 tona bile su više od onih u 2023. godini. Od 2018. godine ukupne emisije SO2 iz termoelektrane su se povećale. Čak šest termoenergetskih jedinica u regiji premašilo je 2024. svoje dozvoljene emisije sumporovog dioksida za više od deset puta, a četiri od njih se nalaze u Bosni i Hercegovini – Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Tu su još Kostolac A2 u Srbiji te Bitola B1 i B2 u Sjevernoj Makedoniji.

Zagađenje prašinom u regiji u 2024. godini bila je gotovo dva puta više od dopuštenog. Emisije prašine lagano su pale u odnosu na godinu prije, ali su ostale slične razinama iz 2018. godine. 

Najveći zagađivač prašine u regiji u 2024. godini bila je termoelektrana Gacko. Emitirala je 3339 tona – 13,7 puta više od dozvoljenog. Nakon prosvjeda lokalnog stanovništva, smanjenja emisija su najavljena u listopadu 2023. godine, međutim zagađenje termoelektrane u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Ni plana ni kazne

CEE Bankwatch u izvještaju iz 2021. procjenjuje da je od ukupno 19.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih emisijama iz elektrana na ugljen u zemljama zapadnog Balkana od 2018. do 2020. godine, njih 12.000 bilo povezano s prekoračenjem gornjih granica emisija koje su navedene u nacionalnim planovima smanjenja emisija.

Pa ipak, unatoč očiglednom kršenju propisa i višegodišnjem probijanju roka za usklađivanje s Direktivom o velikim ložištima, zasad nije izrečena ni jedna kazna.

Elektrane obuhvaćene NERP planovima nisu jedini problem – dodatno zagađenje dolazi i iz postrojenja koja su trebala biti zatvorena do kraja 2023. prema takozvanoj “opt-out” odredbi, koja je dopuštala ograničeno vrijeme rada. Ipak, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija nastavile su ih koristiti i u 2024. godini. 

Primjerice, Pljevlja u Crnoj Gori radi ilegalno od kraja 2020., kad je premašila dozvoljenih 20.000 sati rada. U međuvremenu su se tom popisu pridružile Tuzla 4 i Kakanj 5 (BiH), Morava (Srbija), a od kraja 2023. i Kolubara A (Srbija). Zbog toga je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupke protiv tih zemalja.

Dodatno, ni jedna od zemalja nema ažuriran plan za usklađivanje ili zatvaranje svih termoelektrana na ugljen. Mehanizam EU-a za korekciju emisija na granicama (CBAM) dodatno će pogoršati situaciju, upozoravaju organizacije u izvještaju.

Koordinator CEE Bankwatcha za energiju Davor Pehchevski kazao je kako će za šest mjeseci CBAM konačno ograničiti izvoz električne energije iz država Zapadnog Balkana tako što će se uvesti naknade na uvoz u Europsku uniju.

“Zbog toga će stare, neučinkovite termoelektrane na ugljen postati još manje ekonomski isplative. Ali čini se kao da vlade i komunalna poduzeća na Balkanu toga nisu svjesni, kao da imaju sve vrijeme na svijetu. Potrebno je hitno napraviti jasne planove koji se mogu provesti”, kazao je Pehchevski.

Energetska savjetnica za jugoistočnu Europu u mreži CEE Bankwatch Pippa Gallop kazala je kako je proširenje EU-a opet na dnevnom redu, ali kako je “okrutna stvarnost ta da vlade Zapadnog Balkana ne pokazuju interes za zdravlje ljudi ili za okoliš”.

Iako većina odgovornosti leži na vladama ovih država, i EU institucije trebaju ispuniti svoj dio zadatka i iskoristiti mehanizme EU-a koja su im na raspolaganju, navodi se u izvještaju.

“Umjesto snažnog odgovora na ova kronična zakonska kršenja, Europska komisija (EK) nedavno je kao “strateški” prioritet stavila rudnik litija Jadar u Srbiji, čime je nagradila neuspjeh režima za se drži zakona. To se mora promijeniti i to brzo”, smatra Gallop.

Previše je vremena izgubljeno, a bez pravodobnog planiranja, nepripremljeno napuštanje ugljena (eng. phase out) moglo bi imati teške posljedice za zajednice koje su ovisne o ovoj industriji. Vlade Zapadnog Balkana zato moraju preuzeti odgovornost, ističe se u izvještaju.

Autori izvještaja donose i konkretne korake koje bi vlade trebale poduzeti. Elektrane u opt-out režimu moraju biti zatvorene odmah, postrojenja u okviru NERP-ova moraju poštovati ograničenja emisija, a sustavi za odsumporavanje moraju biti stavljeni u puni pogon. U međuvremenu, treba smanjiti broj radnih sati postrojenja koja najviše zagađuju, ulagati u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, te konačno početi provoditi zakone, zaključuju organizacije potpisnice izvještaja.