“Što s otpadom?” – nova analiza upire prstom u istok Zagreba

Istok Zagreba je kritična zona kad je u pitanju pokrivenosti infrastrukturom za zbrinjavanje otpada, pokazala je analiza otvorenih podataka Grada Zagreba koju su provele ekološka organizacija Zelena akcija (ZA) i Slobodna domena – Zadruga za otvoreni kod i dizajn.

Analiza je dio njihovog zajedničkog projekta “Što s otpadom?”, koji je predstavljen na konferenciji održanoj ovaj četvrtak.

Usporedili su otvorene podatke Grada Zagreba o lokacijama zelenih otoka i reciklažnih dvorišta s podacima o prijavama problema u kategoriji “otpad” koje pristižu na Zeleni telefon Zelene akcije.

Budući da se infrastruktura za prikupljanje otpada u Zagrebu često mijenja, podaci i analiza obuhvaćaju period do kraja 2024. godine.

Zeleni detektivi

Zeleni telefon zvoni već više od 30 godina. Taj besplatni servis Zelene akcije, pokrenut 1992. godine, pomaže građanima u rješavanju lokalnih okolišnih problema.

Kako je na konferenciji istaknula Jasna Šumanovac iz Zelene akcije, građani putem Zelenog telefona prijavljuju okolišne probleme u svom susjedstvu, a organizacija potom prijave prosljeđuje nadležnim tijelima kako bi se problemi građana što prije riješili.

Prije dvije godine Zelena akcija i Slobodna domena pokrenule su aplikaciju Pametni Zeleni telefon, koja služi kao nadgradnja Zelenog telefona.

“Prošle su dvije godine i aplikacije je zaživjela. Ovo nije aplikacija za svakoga, nego za one koje nazivamo zelenim detektivima, ljude koji stvarno žele sudjelovati u rješavanju problema”, dodao je Marko Vuković iz Slobodne domene.

Anonimne prijave

“Prijave koje dobivamo preko aplikacije su anonimne i puno su točnije od onih koje dobijemo putem telefona ili maila zato što nam ljudi pošalju točnu lokaciju o onečišćenju okoliša, naročito kad se onečišćenje dogodi u prirodi gdje nema adrese. Građani kao dokaz onečišćenja mogu priložiti fotografiju ili dokument, a onda se to vrlo lako obrađuje od strane Zelene akcije i šalje dalje na postupanje nadležnim tijelima”, objasnila je Šumanovac.

Kada je Grad Zagreb objavio poziv za korištenje setova otvorenih podataka, Slobodna domena i Zelena akcija odlučile su iskoristiti priliku. Otvorene podatke usporedili su prijavama koje su zaprimile preko Zelenog telefona i aplikacije.

“Želja nam je bila provesti analizu te potražiti korelacije između učestalosti prijavljenih incidenata u odnosu na dostupnost javne infrastrukture za prikupljanje i odlaganje otpada. Zanimalo nas je postoje li kritične zone gdje su učestali incidenti s otpadom, a infrastruktura je rjeđe posijana. Zaključili smo da postoje, ali da je problem otpada raširen i u nekim zonama gdje infrastruktura postoji. Zanimala nas je i situacija po kvartovima. Neki mogu biti ponosni, drugi manje”, tumače.

Zaključak analize je da takve kritične zone postoje, ali problem otpada raširen je i zonama gdje infrastrukture ne nedostaje. Primjerice, iz gradske četvrti Trešnjevka – sjever dolazi velik broj prijava, ali Vuković naglašava da građani iz svih dijelova grada prijavljuju probleme s otpadom.

Na istoku grada identificiran je manjak infrastrukture i to treba poboljšati, naglašeno je na konferenciji.

Godišnje 1200 prijava

Analizirana je i situacija po kvartovima. Primjerice, kvart Stenjevec ne zadovoljava minimalne standarde za spremnika za tekstil (trenutačno: 0, potrebno: 2) i spremnika za biootpad (trenutačno: 0, potrebno: 2). Gradska četvrt Donji Grad, pak, ne zadovoljava minimalne standarde za reciklažna dvorišta jer nema – niti jedno.

Problem zbrinjavanja otpada ima dva rukavca, smatra Vuković; jedan su ljudi, drugi je Grad, a jedno bez drugog ne mogu. Grad, navodi, ima odgovornost pružanja nužne infrastrukture i usluga, a ljudi pravilnog zbrinjavanja otpada.

Zelena akcija godišnje primi oko 1200 prijava putem aplikacije i Zelenog telefona.

“Prijavljena onečišćenja riješe se u oko 70 posto slučajeva u roku od sedam dana, a ako je manji incident, to traje jedan dan. Ako je veći deponij, mora postojati određeni rok u rješenju da se to sanira”, objašnjava Šumanovac.

Šumanovac napominje da porast broja prijava koji bilježe može djelovati zabrinjavajuće, ali može biti i pozitivna stvar, budući da sugerira jačanje svijesti o važnosti prijave okolišnih problema.

> > Zagreb konačno gradi infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Treba li mu i spalionica?