Male pobjede: U Donjem Karinu stali radovi do provedbe studije utjecaja na okoliš

Mještani Karina Donjeg izborili su se za zaštitu svoje životne sredine. Prije izgradnje šetnice uz more i novih plaža, Grad Benkovac mora provesti procjenu utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Natura 2000.

Naime, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) odlučila je prošli tjedan da su strahovi mještana opravdani, odnosno da bi rekonstrukcija obale mogla negativno utjecati na biljne i životinjske vrste te njihova staništa, zaštićena ekološkom mrežom.

Tako je, barem zasad, spriječena još jedna potencijalna devastacija ovog ranjivog ekosustava. 

> > Karinskom moru, “najmanjem na svijetu”, istječe vrijeme za spašavanje

Veliki zahvati, mala mora

Područje Karinskog i Novigradskog mora središnji je dio estuarija Zrmanje, koji je tjesnacem povezan s Velebitskim kanalom. U Karinsko more ulijeva se i rijeka Karišnica. 

Specifična je to kombinacija kemijskih, fizikalnih i bioloških karakteristika, a ta mala mora odlikuje i posebna submediteranska mikroklima.

Pa ipak, kraj muče brojni problemi: apartmanizacija, nedostatak kanalizacijske infrastrukture, klimatske promjene i loše upravljanje. 

Cijelo područje podijeljeno je, naime, na pet jedinica lokalne samouprave čiji načelnici i gradonačelnici nikad nisu surađivali po pitanju zaštite tog kraja, što bilo kakav ozbiljan pristup rješavanju postojećih problema u startu čini nemogućim. O dijelu problema izvještavali smo i na Klimatskom portalu: upozoravali smo da preostaje sve manje vremena za učinkovitu zaštitu “najmanjeg mora na svijetu”, a pisali smo i da su Hrvatske šume devastirale zaštitnu i zaštićenu šumu iznad Donjeg Karina.

Benkovačka vlast sad je naumila u Donjem Karinu pomaknuti postojeću obalnu liniju za pet do osam metara u more i tako, navodi se u rješenju MZOZT-a, formirati novi oblik obale koji će se protezati paralelno s postojećom obalom.

Planirana obalna šetnica trebala bi biti duga 470 metara, a nove plaže nasut će se kamenitim drobljencem koji će more brusiti i oblikovati te rasporediti u šljunčane plaže, stoji u elaboratu projekta.

Međutim, naišli su na otpor lokalne zajednice, koja ima brojne primjedbe na plan Grada Benkovca. Mještane muči potencijalno uništenje staništa zaštićenih vrsta, negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet, upitna stabilizacija terena, činjenica da za Donji Karin nisu određeni prihvatni turistički kapaciteti, nedostatak sanitarnih čvorova, upozoravaju na neadekvatnu prilagodbu za osobe s invaliditetom te se protive nepotrebnoj betonizaciji obale.

Osim toga, digli su glas protiv nasipavanju mora kamenom drobljencem te dodatnoj devastaciji prostora gdje ne postoji sustav odvodnje otpadnih voda. Odbijaju i povećanje kapaciteta plaža u mjestu koje već sad infrastrukturno “puca po šavovima”, a strahuju i od aktivacije klizišta.

Mještani Donjeg Karina i ranije su upozoravali na brojne probleme te zahtijevali moratorij na izgradnju novih objekata i turističke infrastrukture dok se kanalizacija ne riješi.

> > Zaštitna i zaštićena – a ipak posječena: Hrvatske šume devastirale šumu iznad Karina

Moguća devastacija

Unatoč spomenutim rizicima, plan benkovačkih vlasti dobio je zeleno svjetlo Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, kao i Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora pri resornom ministarstvu. Prema mišljenjima koja su dostavili ministarstvu, “ne može očekivati značajniji negativni utjecaj na okoliš”.

Međutim, Uprava za zaštitu prirode zauzela je drugačiju poziciju. U njihovom rješenju navedeno je da bi realizacija projekta zauzela površinu od 2,5 hektara pogodnih za zaštićene stanišne tipove i vrste. Navode kako je ušće rijeke Karišnice ornitološki osjetljivo područje i da bi zahvatom doveo do degradacije staništa zbog nanošenja kamenitog materijala.

Kako stoji u rješenju, nasipavanje drobljencem, pomicanje obalne linije i do 8 metara, izgradnja četiri pera i podmorskih pragova za stabilizaciju nasute plaže te gradnja nove rive i obalnog zida divest će do značajno negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Dodatno, spomenuti zahvati – gradnja obalnog zida, nasipavanje drobljencem te gradnja podmorskih pragova i pera, odnosno stabilizacija plaže – mogu dovesti do značajnih poremećaja u prirodnoj dinamici sedimenta koja je ključna za funkcioniranje slanih močvara.

Na koncu, nasipavanje i izgradnja podmorskih i obalnih struktura može uzrokovati i zatrpavanje plićaka te promjene u obrascima morskih strujanja, što dovodi do degradacije stanišnih tipova, upozoravaju iz Uprave za zaštitu prirode.

Borba za Karin

Za područje Karinskog i Novigradskog mora postoji plan upravljanja čiji je nacrt javna ustanova Natura Jadera izradila 2017. godine. Plan detektira potencijalne ugroze koje treba uzimati u obzir pri planiranju daljnjeg razvoja ovog kraja. Međutim, plan nikad nije usvojen.

U međuvremenu, tamošnja naselja bujaju zbog apartmanizacije. Prema procjeni lokalne inicijative Orca, broj objekata u karinskom bazenu narastao za oko 40 posto u posljednjih 20 godina, a razvoj nije popraćen adekvatnom komunalnom infrastrukturom.

Dok jedan dio mještana nastoji dovući još turista reklamirajući Karinsko more kao najmanje na svijetu, drugi su zabrinuti da će takav scenarij uništiti njegov identitet.