Sve više europskih država napušta ugljen. Što čeka Hrvatska?

Države Europske unije polako izbacuju ugljen iz svog elektroenergetskog miksa. Irska je u lipnju ove godine postala šesta EU država koja je nakon potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma napustila ugljen kao energent za proizvodnju električne energije.

Prije Irske to su učinili Belgija, Švedska, Austrija, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sada u Europi ima ukupno 15 država koje ne proizvode električnu energiju iz ugljena, s tim da devet država nikad nije ni imalo ugljen u elektroenergetskom miksu: Albanija, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Švicarska i Norveška.

Hrvatska, pak, ne planira od proizvodnje struje iz ugljena odustati prije 2033. godine, što će je učiniti jednom od zadnjih europskih država koje napuštaju ugljen. Do 2032. to bi trebale napraviti Grčka, Francuska, Danska, Italija, Mađarska, Finska, Nizozemska, Sjeverna Makedonije, Španjolska i Rumunjska.

Češka i Slovenija su si za napuštanje ugljena zadale isti rok kao i Hrvatska, Crna Gora bi ugljen trebala napustiti do 2035., Njemačka do 2038., a Bugarska do 2040. godine.

Dio europskih država još nema nikakve planove o napuštanju ugljena, a među njima ih je i nekoliko iz našeg susjedstva: Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska te Poljska. Nedavni izvještaj mreže CEE Bankwatch pokazuje alarmantno visoke razine zagađenja zraka uzrokovanog radom termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu.

> > Elektrane na ugljen nastavljaju prekomjerno zagađivati Balkan

Što čeka Hrvatska?

Iako spaljivanje ugljena zbog proizvodnje struje predstavlja javnozdravstvenu ugrozu, hrvatske institucije nisu u žurbi da ugase zadnju hrvatsku termoelektranu na ugljen. Na to je ovih dana upozorila saborska zastupnica stranke Možemo Dušica Radojčić.

Jedina termoelektrana na ugljen koja je u Hrvatskoj još aktivna je istarski Plomin. Radojčić je postavila Ministarstvu gospodarstva upit o planovima za zatvaranje TE Plomin, ali dobila je maglovit odgovor koji sugerira da bi zadnja hrvatska termoelektrana na ugljen mogla raditi i nakon 2033. godine.

“Iz Ministarstva objašnjavaju da, obzirom na potrebu održavanja stabilnosti napona, sunčane elektrane nisu dostatno rješenje za sigurnost napajanja Istre nakon zatvaranja Plomina 2. To je, kažu, moguće isključivo gradnjom klasičnih proizvodnih jedinica veće snage. Kažu da do izgradnje zamjenskih proizvodnih kapaciteta, ne navodeći kojih, i pojačanja prijenosne mreže na i prema istarskom poluotoku treba održavati raspoloživost TE Plomin 2 i zaključuju: ‘Postojeća proizvodnja na ugljen u bloku TE Plomin 2 do daljnjega je nužna kako bi se osigurala opskrba električnom energijom za Istru'”, napisala je Radojčić na Facebooku.

Termoelektrane na fosilna goriva, naime, smatraju se nužnima za stabilizaciju elektroenergetske mreže, tj. za održavanje stalne frekvencije električne energije unutar sustava. Saborska zastupnica stranke Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, međutim, ističe da je TE Plomin tijekom 2024. i 2025. godine uglavnom bila van pogona, a elektroenergetski sustav u Istri svejedno je ostao stabilan i funkcionalan.

“Ministarstvo u svom odgovoru uopće ne spominje obavezu RH da zatvori Plomin 2 do 2033. godine. Naime, prema preuzetim obavezama u zaštiti klime Hrvatska se obavezala da će do 2033. ugasiti Plomin 2. Ako se planira držati tih obaveza, Ministarstvo bi već sada trebalo imati neki plan za tu blisku budućnost. Ono što znamo sigurno je da nas Plomin 2 zbog emisija CO2 košta jako puno. Trošak emisija Plomina 2 iznosio je u 2021. godini 48 milijuna eura, 118 milijuna u 2022., 72 milijuna u 2023. i 48 milijuna u 2024. godini. Dvostruko manji trošak emisija u 2024. godini govori o obustavi rada duži period”, kaže Radojčić.

Ona naglašava i kako je nedvojbeno da je u Istri potrebno pojačati prijenosnu mrežu, a zalaže se i za poticanje solarizacije krovova na javnim zgradama, kao i na gospodarskim i stambenim objektima.

“Hrvatska još premalo koristi energiju iz sunca unatoč velikim potencijalima. Umjesto da snažno pokrene korištenje energije iz sunca i drugih obnovljivih izvora i učvrsti energetsku neovisnost, Vlada i dalje planira istraživanja i eksploataciju iz novih izvora fosilnih goriva te kreće sa zagovaranjem izgradnje nuklearnih postrojenja”, poručuje Radojčić.

Najprljaviji fosilni energent

Ugljen je, podsjećamo, najprljavije fosilno gorivo; njegovo korištenje u elektroenergetskom sustavu u atmosferu izbacuje više stakleničkih plinova nego korištenje nafte ili plina, a posljedica spaljivanja ugljena je i zagađenje zraka i okoliša živom, olovom, sumporom, dušikom i drugim česticama. Osim što doprinosi ubrzanom zagrijavanju Zemlje, takvo zagađenje može imati i ozbiljne zdravstvene posljedice.

Napuštanje ugljena stoga se smatra prvim nužnim korakom u dekarbonizaciji energetskih sustava (gotovo polovica ukupnih emisija stakleničkih plinova koje je kroz povijest proizvela industrija fosilnih goriva dolazi od spaljivanja ugljena), nakon čega bi trebalo uslijediti i postupno napuštanje drugih fosilnih goriva. Konačni cilj zelene energetske tranzicije je u potpunosti napustiti fosilna goriva te ih zamijeniti s izvorima energije koji ne zagađuju atmosferu stakleničkim plinovima, s naglaskom na obnovljive izvore energije poput Sunca i vjetra.