Rad na ekstremnim vrućinama: Dok ide – ide

Europu je krajem lipnja zapljusnuo toplinski val. Klimatske promjene učinile su ga triput smrtonosnijim nego što bi bio bez dodatnog zagrijavanja.

Kako smo pisali, najnovije istraživanje o posljedicama posljednjeg toplinskog vala u dvanaest europskih gradova, među kojima je i Zagreb, pokazuje da je usmrtio 2300 ljudi. Da nije zatopljenja izazvanog klimatskim promjenama, čak 1500 žrtava bi još uvijek bilo na životu, navodi se u studiji.

Savjeti za prevenciju obično glase: piti dovoljno tekućine, nositi laganu i prozračnu odjeću, izbjegavati izlaganje suncu po najvećoj vrućini. Međutim, nemaju svi taj luksuz – raditi se mora, makar na suncu po najvećoj vrućini.

> > Toplinski val u Europi ubio tisuće ljudi. Bez klimatskih promjena bilo bi triput manje mrtvih

Priča iz Ilice: “Vrućine su sve teže”

Mahir Maksutić svaki dan, “i petkom i svetkom”, od ranog jutra do kasne večeri prodaje kukuruz, kokice i sitnice poput dječjih igračaka. Već 23 godine radi na istoj lokaciji u zagrebačkoj Ilici.

Inače je stiješnjen između trgovine odjećom i optike, ali trenutačno je zbog građevinskih radova okružen skelama. To utječe na prodaju, premda kaže da posao pati već neko vrijeme, a radovi samo dodatno odmažu. Pitamo ga kupe li barem građevinski radnici ponešto.

“Radi se tu većinom o stranim radnicima, koji nemaju puno para. Sirotinja je to”, govori nam.

U poslu mu pomaže supruga, koja svaki dan donosi i ručak. Međutim, iako je ovaj posao obiteljska tradicija duga desetljećima, Maksutić kaže da bi “danas sve ostavio, samo da može”. Posla je sve manje, objašnjava, a Zagreb se jako promijenio  – centar se apartmanizirao, obitelji koje su tu prije živjele i koje Maksutić poznaje odselile su, a sve teže mu padaju i vrućine.

“U zadnje dvije godine vrućine su sve teže, nesnosne”, govori nam.

Iako se pokušava zaštititi na sve moguće načine – pazi na unos vode, nosi laganu odjeću, stoji pod suncobranom – zbog visokih temperatura se sve češće osjeća loše; zna patiti od mučnina i vrtoglavica. Zanimalo nas je kako je preživio dan krajem lipnja, kad se Zagreb “topio” na skoro 40 stupnjeva.

“Promijenio sam tri majice. Jednu do podne, drugu popodne i treću navečer. I nosim isključivo stopostotni kvalitetni pamuk”, smije se.

> > Gori more: O morskim toplinskim valovima na Jadranu i Mediteranu

Kako tijelo reagira na ekstremne vrućine?

Naša tijela građena su da održavaju temperaturu na oko 37 °C. Na visokim temperaturama tijelo postaje sve toplije pa se krvne žile šire da bi višak topline brže izašao iz tijela. Zbog toga se tlak snižava, što može uzrokovati slabost i nesvjesticu. Srce mora jače pumpati da osigura dotok krvi prema vitalnim organima i koži; krv, naime, prenosi toplinu iz unutrašnjosti tijela prema površini kože, gdje se oslobađa kroz znojenje i isparavanje. 

Znojimo se da bismo se rashladili, ali ako smo predugo izloženi visokim temperaturama, taj mehanizam kojim se naše tijelo bori protiv vrućine prvi je koji se “pokvari”. Znojenje nam spašava život, ali samo dok pijemo dovoljno tekućine. Ako se pretjerano znojimo, a ne unosimo tekućinu, tijelo se više ne može hladiti; gubi tekućinu i elektrolite. Postoji i rizik od toplinskog udara, koji se očituje kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te “rušenja” termoregulacijskih mehanizama.

Vrućina utječe i na mentalno zdravlje. Problemi s koncentracijom i spavanjem, smanjena kognitivna sposobnost, pojačana razdražljivost i agresivnost samo su neke od posljedica.

> > Kako vrućina utječe na ponašanje i mentalno zdravlje

Smrtnost zbog ekstremnih vrućina na radnom mjestu – što kažu podaci?

Zbog klimatskih promjena koje vrućine čine sve ekstremnijima, radnici su izloženiji toplinskom stresu. Posebno se to odnosi na one koji rade na otvorenom; govorimo, dakle, o građevinskim radnicima, dostavljačima, čistačima ulica, poštarima, vatrogascima, prodavačicama na tržnici, poljoprivrednicima, ribarima, radnicama i radnicima u turizmu.

Toplinski stres nastupa kad tijelo zbog dugotrajne izloženosti vrućini više ne može učinkovito regulirati svoju temperaturu. Posljedice su umor, ali i ozbiljnije zdravstvene tegobe, kao i smanjenje radne sposobnosti. Kako smo ranije naveli, kad nam je vruće agresivniji smo i teže razmišljamo, što također dovodi do pada radne produktivnosti.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izjavi za Klimatski portal ističe da u većem riziku nisu nužno samo radnici na otvorenom. Primjerice, objašnjava, u riziku su i oni koji rade sa strojevima koji zagrijavaju prostor ili radnici u hladnjačama, koji s iznimno niskih temperatura moraju izaći na ljetne vrućine.

Prema podacima koje smo dobili od Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2023. godini zabilježene su dvije ozljede kao posljedica vrućina i toplinskih udara, 2022. godine četiri, u 2021. godini osam, 2020. godini jedna, a u 2019. godini tri ozljede. Napominju pritom da zabilježene ozljede nisu isključivo posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, već i one nastale kao posljedica obavljanja poslova u specifičnim djelatnostima kao što je, primjerice, vatrogastvo.

Podaci Europske konfederacije sindikata (ETUC), koja okuplja više od 90 sindikata diljem Europe, pokazuju da broj radnika koji su na radnom mjestu preminuli od posljedica ekstremnih temperatura u Europskoj uniji raste brže nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Od 2000. godine broj smrtnih slučajeva na radnom mjestu zbog ekstremne vrućine narastao je za 42 posto. 

ETUC već godinama poziva Europsku komisiju da odredi maksimalnu temperaturu na radnom mjestu. Učinili su to i ove godine, navodeći da rast temperature iznad 30  °C povećava rizik od nesreća na radu za 5 do 7 posto, što se povećava na 10 do 15 posto kada temperatura prijeđu 38 °C.

Međunarodna organizacija rada (ILO) ističe kako su velike vrućine svake godine u svijetu uzrok više od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 tisuća smrtnih slučajeva na radnom mjestu.

Europska agencija za okoliš (EEA) navodi podatak da su ekstremne temperature i česti toplinski valovi u južnoj Europi dovele do srčanih udara i smrti radnika na otvorenom, posebno onih koji rade u poljoprivredi, građevini, na održavanju cesta i prikupljanju otpada.

> > Vremenski ekstremi zbog promjene klime ubijaju sve više ljudi. Kako se protiv toga boriti?

Kako se s vrućinama bore prodavačice?

Dragica Bedovec zadnjih pet godina dva puta tjedno na Dolcu prodaje svježi sir. Obično radi od 6:30 do 13:30, a zaštitu joj pruža suncobran – onaj šestinski, koji je uz “kumice” jedan od simbola Dolca i Zagreba.

Rashladne vitrine u kojima drži sir pružaju joj barem malo olakšanja. Iako za sebe kaže da ne osjeća posljedice vrućina, primijetila je da su toplinski valovi sve češći i snažniji te da vrućine kreću sve ranije.

Milu Šelendić zatekli smo na njenom radnom mjestu, štandu na Glavnom željezničkom kolodvoru u Zagrebu. 

Ova umirovljena 70-godišnjakinja zadnjih 15 godina radi na štandovima da popuni budžet. Kad plati režije, od mirovine joj ostane točno 50 eura, pojašnjava. Zato je, vrućini unatoč, u mislima već u zimi; već sad štedi za visoke zimske režije.

Šelendić je počela raditi s 15 godina, pa se “rano” i umirovila, u 55. godini. Međutim, s punih 40 godina ugostiteljskog staža i dalje mora raditi – a radi pet dana u tjednu, bez obzira na vremenske uvjete.

Kako je njoj bilo onog dana krajem lipnja kada se Zagreb zagrijao na skoro 40 stupnjeva?

“Nezaboravno. Taj dan mislila sam da ću prestati disati”, odgovara.

Šelendić štiti crvena tenda, ali zna se toliko zagrijati da se na nju, kaže, ne može ni nasloniti. Također, ispod tende joj je često sparno i vruće. 

Na štandu visi i dodatna bijela tenda, koja se pomiče ovisno o položaju sunca, ali ona je tu da štiti borovnice i maline, a ne našu sugovornicu.

Koje su obveze poslodavaca u Hrvatskoj i što bi država trebala učiniti?

Pučka pravobraniteljica naglašava da je temu rada na visokim temperaturama važno promatrati kroz “filter jednakosti i suzbijanja diskriminacije temeljem imovnog stanja, obrazovanja, zdravstvenog stanja, dobi i drugih osnova”.

Naime, lošije plaćene poslove u teškim uvjetima rada često obavljaju osobe nižeg obrazovanja i lošijeg imovnog stanja, dok su za neke skupine (primjerice, osobe lošijeg zdravstvenog stanja ili osobe starije dobi) visoke temperature i velike razlike u temperaturama opasnije nego za prosječnu osobu.

Pravobraniteljica ukazuje da svi poslodavci u Hrvatskoj, kada je u pitanju zaštita radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta kao što su niske i visoke temperature na otvorenom, imaju obvezu postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada, a što je obveza iz Pravilnika o zaštiti na radu. 

Odgovorni poslodavci bi trebali koristiti i smjernice Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) o radu na vrućini, dodaju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

U trenutku kada svjedočimo klimatskim promjenama i rekordnim temperaturama, zaključuje Šimonović Einwalter, vrijeme je “za još i širu i konkretniju zaštitu radnika, odnosno za razmatranje detaljnije regulacije rada u određenim vremenskim uvjetima – crvenim ili narančastim upozorenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda ili kada temperature prijeđu određenu razinu”.

“Kako stvari stoje, situacija će biti samo gora te će rad na vrućini postajati sve rizičniji i države, pa tako i Hrvatska, imaju odgovornost djelovati.”

Neke radnice koje su nam podijelile svoja iskustva nisu htjele stati ispred fotoaparata. Ali svi s kojima smo razgovarali žalili su se na posljedice izloženosti visokim temperaturama: slabost, mučnine i vrtoglavice, poteškoće s disanjem. 

Neki rade po cijele dane, neki koliko mogu izdržati, ali naposljetku, na posao se mora, bez obzira na vrućinu i zdravstvene posljedice koje rad na vrućini nosi. Pa dok ide – ide.