Invazivna alga prekrila morsko dno oko Visa, znanstvenici su zabrinuti
Invazivna vrsta alge Stypopodium schimperii u Jadranu je prvi put uočena 2020. godine. U kratkom periodu prekrila je morsko dno oko Visa te istisnula domaće vrste algi. Znanstvenici ukazuju na opasnost od daljnjeg širenja.
Zbog klimatskih promjena i visokih temperatura mora, Jadran postaje dom brojnim invazvnim vrstama. Novo upozorenje stiže iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR):
“O pojavi smeđe alge Stypopodium schimperii obavijestili smo vas 2022. godine. Tada smo bili zabrinuti, a danas je situacija katastrofalna”, objavljeno je na stranicama Instituta.
Najgora situacija je u podmorju Visa, objašnjavaju – invazivna alga tamo je izgradila gusta naselja u kojima gotovo da nema zavičajnih vrsta alga i beskralješnjaka.
Prema kolapsu biološke raznolikosti
Stypopodium schimperii je vrsta smeđe alge iz Crvenog mora. Prvi put je u Sredozemnom moru zabilježena 1973. godine, a od devedesetih i početka 2000-ih smatra se invazivnom vrstom u jugoistočnom dijelu Mediterana.
Institut za oceanografiju i ribarstvo prvi put je ovu algu u Jadranu uočio 2020. godine, uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki, a 2022. godine utvrdili su da Stypopodium schimperii potpuno prekriva morsko dno na mnogim mjestima oko Komiže i potiskuje domaće alge.
“Stjenovito podmorje između 3 i 25 m dubine, oko Komiže, pa čak i šire izvan komiškog zaljeva, doslovno je monoluktura ove alge. Algu je moguće pronaći oko cijelog otoka Visa ali su za sada najgušća naselja oko Komiže. Pronašli smo je i na Biševu i Brusniku gdje već značajno prekriva dno”, objavili su početkom ovog mjeseca.
Kako smo pisali, upravo je u Komiškom zaljevu u svibnju proglašen prvi morski rezervat Splitsko-dalmatinske županije – rt Stupišće. Dio je Geoparka Viški arhipelag, koji je dio UNESCO-ve mreže svjetskih geoparkova od 2019. godine, kao i ekološke mreže Natura 2000.
Novi morski rezervat dom je ugroženih vrsta kao što su livade posidonije i grebeni te uz njih vezane strogo zaštićene vrste poput crvenih koralja, Tritonovog roga i drugih vrsta. Tom zaštićenom podmorju, kako navodi splitski Institut, sada prijeti “kolaps biološke raznolikosti “.
> > Rt Stupišće na otoku Visu – novi strogo zaštićeni kutak Jadrana
“Javite nam ako je pronađete”
“Smatramo da će se alga morskim strujama proširiti na područje između Šolte i Kornata. Javite nam ako je pronađete”, poziva IZOR.
Napominju da ovu invazivnu vrstu ne treba miješati sa zavičajnom algom Padina pavonica, a donose i savjete za prepoznavanje: Padina pavonica uvijek ima bijele dijelove, dok Stypopodium schimperii nikada nema bijela područja, a ponekad ima plavičasto obojenje. Dodatno, invazivna Stypopodium schimperii je puno veća, može narasti preko 40 centimetara, dok Padina pavonica rijetko prelazi 20 centimetara.
Ako sumnjate da ste je pronašli, fotografirajte i javite Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
Zašto su invazivne vrste u Jadranu?
Mediteran je postao vruća točka planeta; zagrijava se brže od ostatka svijeta. Kako smo pisali, u procesu je tropikalizacije i meridionalizacije, što znači sve veću nazočnost tropskih elemenata flore i faune, dok istodobno vrste koje vole toplije vode migriraju prema sjevernijim područjima.
“Uslijed klimatskih promjena dolazi sve više do povišenja temperature u površinskim i dubinskim slojevima mora. Upravo maloprije spomenute vrste su dva klasična primjera. Postoji više vektora unosa autohtonih organizama u novi okoliš. Jedan od njih je unos balastnim vodama, zatim imamo slučajeva bijega iz marikulturnih postrojenja, a najčešći način dolaska je aktivna migracija organizma ili unos morskim strujanjima”, objasnio je lani za Klimatski portal Jakov Dulčić s IZOR-a.
> > Invazivne vrste riba sve su češće u Jadranu. Zašto dolaze i kako se s njima nositi?