Ford je već jednom iz temelja promijenio proizvodnju automobila. Može li to učiniti opet?

Američki Ford dugo je praktički bio sinonim za automobilsku industriju, tvrtka koja je standardizirala način na koji se osobni automobil proizvodi. U Fordovim tvornicama su početkom 20. stoljeća nastale inovacije zahvaljujući kojima su automobili postali priuštiva i raširena roba.

Više od sto godina nakon što su izumom proizvodne odnosno tvorničke trake zauvijek promijenili automobilsku industriju, u Fordu se pokušavaju vratiti svojim korijenima. Cilj im je još jednom iz temelja izmijeniti način na koji se automobili proizvode.

Utrka u inovacijama

Iako je Ford i dalje među najvećim i najpoznatijim svjetskim tvrtkama, daleko je to od primata kojeg su nekad imali unutar automobilske industrije. Svijet danas polako napušta motore s unutarnjim sagorijevanjem i okreće se električnim vozilima, a elektrifikaciju predvode kineske tvrtke.

Najveći i najuspješniji svjetski proizvođač električnih automobila je BYD, tržištem baterija dominira CATL, iz Kine – čija je proizvodna industrija donedavno imala status jeftinih imitatora kvalitetnijih inozemnih proizvoda – stižu inovacije koje njihove automobile čine jeftinijima i atraktivnijima od onoga što nudi konkurencija.

I dok se većina etabliranih automobilskih giganata, mahom smještenih u SAD-u, Europi i Japanu, još uvijek pokušava snaći u svijetu koji se rapidno mijenja te osmisliti način da konkuriraju kineskoj dominaciji na tržištu električnih vozila, Ford je odlučio okrenuti se svojoj tradiciji te još jednom unijeti u proizvodni proces inovaciju koju će svi ostali biti prisiljeni kopirati.

Novi način proizvodnje

“Najprije odvojeno napravimo čitavu sredinu, prednji i stražnji dio i zatim ih na kraju spojimo. Nitko nikad nije izgradio automobil na taj način”, rastumačio je u razgovoru za Wired direktor Forda Jim Farley.

Inovacija koju Farley opisuje je pretvaranje proizvodne trake u “proizvodno stablo”: tri trake na kojima se proizvodnja odvija paralelno, a koje se zatim spajaju u konačnu traku na kojoj se proizvod dovršava.

Nazivaju to “Fordovim univerzalnim sustavom za proizvodnju električnih vozila”. Plan im je uložiti dvije milijarde dolara kako bi svoju tvornicu u Kentuckyju prilagodili za opisani način proizvodnje električnih vozila. Tvornica će neko vrijeme biti zatvorena zbog renovacije, a kad se ponovo otvori, broj radnih mjesta u njoj će biti smanjen – s 3000 na 2200 zaposlenih.

U Fordu su uvjereni da novim načinom proizvodnje mogu značajno smanjiti troškove te na tržište pustiti modele električnih vozila koji će doista moći konkurirati kineskim markama. Na kineskom tržištu se BYD-jeva vozila – nova, ne rabljena – mogu kupiti već za desetak tisuća eura.

Brže, lakše, jeftinije

“Fordov univerzalni sustav za proizvodnju električnih vozila” trebao bi srezati količinu vremena potrebnu za proizvodnju automobila za čak 40 posto. Očekuje se i da će se količina materijala potrebna za proizvodnju smanjiti za 20 posto, što će smanjiti i ukupnu težinu vozila odnosno smanjiti količinu energije potrebnu da bi ih se pogonilo.

Ovaj modularni način proizvodnje automobila imat će utjecaj i na baterije, najvažnije i najskuplje komponente električnih vozila. Ford namjerava svoja vozila opremati litij-željezo-fosfatnim baterijama (LFP baterije), čiji doseg bi trebao iznositi između 400 i 500 kilometara.

Kako je za Wired objasnio Fordov glavni dizajner Doug Field, koji je ranije radio za Apple i Teslu, novitet predstavlja i činjenicu da je baterija dio strukture vozila.

“Napravili smo bateriju koja je pod vozila, na kojoj onda gradimo sjedala”, kaže Field. Dodaje kako je novi Fordov način proizvodnje električnih vozila plod dugog i napornog inženjerskog rada. Sve skupa je trajalo tri godine.

“Znali smo da želimo graditi električna vozila drugačije od drugih i odlučili smo kako ih želimo graditi. Nakon toga smo imali hrpu inženjerskih problema koje smo morali riješiti da bi to što smo zamislili funkcioniralo”, kaže Field. Najteži dio posla, objašnjava Fordov glavni dizajner, predstavljalo je spajanje prednjeg dijela s ostatkom vozila.

Opisane bi inovacije trebale Fordova nova električna vozila učiniti značajno jeftinijima od konkurencije. Plan im je do 2027. na tržište pustiti SUV odnosno pick-up koji će koštati 30 tisuća dolara.

Ford svoja električna vozila nema namjeru oglašavati kao “zelena”, “održiva” ili “ekološki prihvatljiva”. Ne računaju na državne poticaje kako bi njihovi automobili postali cjenovno prihvatljivi klimatski i okolišno osviještenim mušterijama; cilj im je da vozila koja će proizvesti u startu budu priuštiva.

Kako konkurirati Kini?

Fordov direktor Farley smatra kako bi ova inovacija trebala služiti kao putokaz za druge zapadnjačke tvrtke koje žele konkurirati Kinezima.

“Imate model BYD-a: 700 tisuća zaposlenih, 200 tisuća inženjera pogonskog sustava. Kako da ih nadmašimo? […] Ispostavilo se da su Doug [Field], Alan [Clarke] i njihov tim izradili pogonski sustav koji je bio kao iz Apolla 13 – iskorišteno je sve do posljednjeg vata – što nam je omogućilo da koristimo znatno manju bateriju od BYD-a. Njihova prednost u cijeni, zahvaljujući vertikalnoj integraciji s baterijama, neutralizirana je inovacijom u pogonskom sustavu. Ne možemo ih pobijediti u veličini, ne možemo ih pobijediti u vertikalnoj integraciji, ali ih možemo pobijediti u inovacijama.”

Farley, međutim, priznaje da rizik ipak postoji. “Automobilska industrija ima groblje puno priuštivih vozila koja su puštena na tržište u našoj državi s najboljim namjerama, ali svejedno su propali” [NPR].

Međutim, drugog izbora nema, smatra Fordov direktor, uvjeren da će na tržištu u narednim godinama opstati samo one tvrtke koje će kupcima biti u stanju ponuditi priuštiva električna vozila.

Jasno je da Farley takvu analizu temelji na nekoliko faktora. Prvi je, naravno, klimatska kriza koja se sve više rasplamsava; kako klimatske promjene postaju očitije, a ekstremne vremenske pojave sve učestalije, rast će i broj ljudi koji će željeti kupovati vozila koja ne zagađuju zrak i u vožnji ne otpuštaju stakleničke plinove.

Međutim, još važniji faktor predstavljaju tržišni trendovi. Potražnja za električnim vozilima na globalnoj je razini u porastu, prvenstveno zahvaljujući činjenici da ih kineske inovacije čine sve priuštivijim. Posebno se to odnosi na zemlje u razvoju, gdje postoji i najveći prostor za rast; radi se o gusto naseljenim područjima s rastućom populacijom. Ti ljudi su još uvijek mahom presiromašni da bi si priuštili skupa zapadnjačka vozila, ali kineski električni automobili i njima polako postaju cjenovno prihvatljivi.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.