Europska agencija za okoliš: Hrvatska ima veliki problem s otpadom

Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, više od 60 posto tla na kontinentu je degradirano, zagađenje zraka uzrokuje gubitak ljudskih života, a ekstremni vremenski i klimatski uvjeti uzrokuju enormne ekonomske gubitke.

Kratki je to opis stanja europskog okoliša i klime prema najnovijem izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), na čijem se samom početku ističe kako su oružani sukobi diljem svijeta prebacili fokus s klimatskih promjena na obranu i sigurnost.

Zbog toga su organizacije za zaštitu prirode, poput WWF-a, iskoristile objavu izvješća kako bi potaknule Europsku komisiju da odustane od deregulacije zaštite okoliša, koju u zadnje vrijeme provodi u ime poticanja konkurentnosti, te da stavi ekološku krizu u fokus djelovanja.

Sveobuhvatno izvješće koje donosi procjenu stanja okoliša, klime i održivosti u Europi objavljuje se svakih pet godina, a uključuje i profile zemalja članica Europske unije. Dobili smo tako uvid i u stanje okoliša u Hrvatskoj.

Kako stoji Hrvatska?

EEA ocjenjuje da u Hrvatskoj postoje izazovi u područjima prilagodbe klimatskim promjenama, gospodarenja otpadom, kvalitete zraka i kružnog gospodarstva, a dodatni je napredak potreban i u očuvanju bioraznolikosti, naročito u morskim ekosustavima.

“Unatoč tome što je značajan dio njezina teritorija zaštićen, vrste i staništa u Hrvatskoj i dalje pokazuju negativne trendove u smislu očuvanja. Iako se površina pod organskom poljoprivredom proširila, to nije popraćeno proporcionalnom tržišnom prisutnošću lokalnih organskih proizvoda. Kapaciteti korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF) smanjeni su zbog klimatskih ekstrema i sječe, što naglašava potrebu za snažnim politikama sekvestracije ugljika”, stoji u dokumentu.

Tzv. LULUCF sektor u Europskoj je uniji reguliran posebnim setom pravila sa svrhom smanjenja ugljičnog otiska djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta te gospodarenjem šumama. Svrha je povećati prirodne kapacitete zemljišta za apsorpciju ugljika, a kako bi se smanjenjem udjela ugljika u atmosferi usporilo i zagrijavanje.

Kada je riječ o emisijama stakleničkih plinova zbog gospodarskih aktivnosti, u Hrvatskoj od 1990-ih do danas vidimo trend pada potaknut raznim čimbenicima.

Pad gospodarskih aktivnosti i potrošnje energije tijekom prve polovice devedesetih je posljedica rata, što je uzrokovalo snažno smanjenje ukupnih emisija. Nakon završetka rata, emisije su rasle u prosjeku od 2,4 posto godišnje do izbijanja tzv. Velike recesije 2008. godine, nakon čega su se emisije smanjivale do 2014. godine. Kada se gospodarstvo počelo oporavljati, emisije su opet počele polako rasti. Iznimka je razdoblje pandemije kovida-19, koja je omela gospodarsku aktivnost pa time i dovela do blagog pada emisija.

Najveći udio u emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj ima energetski sektor sa 69,4 posto, a slijede industrija (13,8 posto), otpad (7,6 posto) i poljoprivredni sektor (9,2 posto).

“Emisije stakleničkih plinova smanjile su se zahvaljujući sustavu trgovanja emisijama, ali trendovi emisija za promet, otpad te fluorirane plinove i dalje su nezadovoljavajući, što zahtijeva dodatne mjere za postizanje ciljeva za 2030. godinu”, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš.

Prema projekcijama emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, scenarij s postojećim mjerama trebao bi rezultirati ukupnim smanjenjem emisija od 25,8 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine, dok bi scenarij s provedbom dodatnih mjera rezultirao smanjenjem emisija od 40,3 posto.

Nadalje, ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2023. godini porasla je za 3,1 posto u usporedbi s prethodnom godinom, a udio obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji energije u 2023. godini procijenjen je na 28,1 posto. Pritom najveći udio obnovljive energije u Hrvatskoj dolazi iz hidroenergije, tj. proizvodi se u hidroelektranama mahom izgrađenima još u Jugoslaviji.

Hrvatska jako ranjiva

EEA ističe kako Hrvatska ima veliku ranjivost na klimatske rizike. Suočava se s duljim i češćim sušama i poplavama, što ima značajne posljedice za različite sektore, posebno poljoprivredu i energetiku.

Rezultat toga su niža proizvodnja hidroenergije, veća potražnja za vodom i energijom za hlađenje, a pogođeni su važni sektori poput ribarstva, šumarstva i turizma. Štetu trpe i ljudsko zdravlje te bioraznolikost.

Klimatski ekstremi uzrokuju i velike ekonomske gubitke. Ocijenivši stanje u tom segmentu, EEA je navela kako Hrvatska ne ide u dobrom smjeru. Donji grafikon pokazuje ekonomske gubitke povezane s klimatskim promjenama; Hrvatska u zadnjih desetak godina uglavnom bilježi štetu veću od EU prosjeka.

Kako bi umanjila potencijalne buduće troškove uzrokovane klimatskim ekstremima, autori navode kako bi država trebala provoditi mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.

Podsjetimo, iako je Hrvatska donijela strategiju namijenjenu upravo tome, državna revizija utvrdila je brojne propuste u načinu na koji se Hrvatska prilagođava klimatskoj krizi.

Pitanje otpada

EEA smatra da Hrvatska ima još posla kada je riječ o količini proizvedenog otpada, koja se znatno povećala u posljednjem desetljeću, kao što prikazuje donji grafikon.

“Najnoviji dostupni podaci pokazuju godišnju količinu od 7,1 megatona za 2022. godinu, što ukazuje ne samo na nastavak nepovoljnog trenda već i na nagli porast. Ovaj trend prvenstveno potiču građevinski sektor, sektor obrade otpada i kućanstva. Mineralni otpad (npr. tlo, građevinski i ruševni otpad), sekundarni otpad nastao tijekom obrade otpada te otpad koji se može reciklirati dominiraju kao najveće kategorije otpada”, stoji u izvješću za Hrvatsku.

>>> Serijal Klimatskog portala o ilegalnim odlagalištima otpada

Značajni izazovi, navodi EEA, postoje u poboljšanju kvalitete sortiranog otpada, smanjenju odlaganja otpada na odlagališta i smanjenju otpada od hrane.

Nadalje, stopa kružne upotrebe materijala je znatno niža od prosjeka EU; od 1,6 posto u 2010. godini narasla je na tek 6,2 posto u 2023.

Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju kružnog gospodarstva, ali nekoliko sektorskih dokumenata primjenjuje koncept kružnog gospodarstva i uključuje mjere o korištenju sekundarnih materijala, održivom turizmu, zelenoj javnoj nabavi, eko-inovacijama, kružnosti u zgradarstvu i ciljevima EU u sektoru otpada, između ostalog.

>>> Kako se u Hrvatskoj gospodari otpadom

“Međutim, čak i uz intenzivnu provedbu planiranih mjera, trend sugerira da će biti vrlo teško ostvariti zacrtane  ciljeve do 2030. godine”, zaključuje EEA. Drugim riječima, još uvijek nemamo dovoljno dobra rješenja za problem otpada koji se sve više gomila.

Zrak

Hrvatska zato bilježi napredak kada je riječ o stopi prerane smrtnosti zbog izloženosti česticama promjera 2,5 μm ili manje (PM 2,5 ).

U usporedbi s periodom od prije 20 godina, ona se u 2022. godine smanjila za 41,7 posto. Pritom su najznačajnija smanjenja postignuta u cestovnom prometu i u sektoru grijanja. Ključne mjere uključivale su korištenje strožih emisijskih standarda, poboljšanih katalizatora i filtera te modernijih peći na biomasu.

Primarni izvori emisija PM 2,5 bila su mala postrojenja za loženje, koja su činila 79,2 posto ukupnih emisija PM 2,5, dok su energetska postrojenja doprinijela sa 7,1 posto.

U kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje su povišene koncentracije PM 2,5 najčešće problem zimi, vidljiv je trend smanjenja prosječnih godišnjih koncentracija. No unatoč napretku, Hrvatska treba ubrzati provedbu ovih mjera kako bi postigla zadovoljavajuće rezultate. Dodatno treba smanjivati emisije iz prometa te grijanja na krute tvari.

Zaštićena područja

Jedini cilj politika Europske unije koji je Hrvatska uspjela postići jest onaj o zaštiti 30 posto kopnenih područja.

Naime, tijekom posljednjeg desetljeća se broj nacionalno proglašenih zaštićenih područja povećao, a postotak zaštićene površine kontinuirano je rastao. U 2024. godini bilo je 410 nacionalno proglašenih zaštićenih područja, što je činilo 7,4 posto ukupne površine Hrvatske, 13,6 posto kopnenog područja i 1,1 posto morskog područja .

Otprilike 90 posto nacionalno proglašenih zaštićenih područja pokriveno je područjima Natura 2000. Stroga nacionalno proglašena zaštićena područja i područja Natura 2000 zajedno pokrivaju 38,2 posto kopnenog područja i 12,6 posto morskog područja Hrvatske.

Kako bi ostvarila cilj strategije EU-a za bioraznolikost za 2030, a to je zakonska zaštita najmanje 30 posto morskog područja EU, Hrvatska planira izmijeniti svoju morsku mrežu Natura 2000 određivanjem područja za očuvanje vrsta morskih ptica, dobrih dupina, glavatih morskih kornjača i staništa posidonije.