
Sunce je postalo glavni izvor električne energije u Europskoj uniji
Prema podacima Eurostata, lipanj 2025. ušao je u povijest kao prvi mjesec u kojem je sunčeva energija postala glavni izvor električne energije u Europskoj uniji.
Sunčeva energija vodeći je izvor električne energije u Europskoj uniji.
Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2025. godine, 54 % neto proizvedene struje u Europskoj uniji dolazilo je iz obnovljivih izvora, što je porast u odnosu na 52,7 % iz istog razdoblja lani. Najveći doprinos ovom rastu dala je upravo solarna energija, koja je u drugom tromjesečju 2025. proizvela ukupno 122 317 gigavatsati (GWh), što čini 19,9 % ukupnog energetskog miksa u EU-u.
Lipanj 2025. ušao je u povijest kao prvi mjesec u kojem je solarna energija pretekla sve druge izvore električne energije u Europskoj uniji. S udjelom od 22 %, solarne elektrane proizvele su više struje nego nuklearne elektrane (21,6 %), vjetroelektrane (15,8 %), hidroelektrane (14,1 %) i elektrane na prirodni plin (13,8 %).

Koje zemlje prednjače u rastu?
Među članicama Europske unije, Danska je u drugom tromjesečju ove godine imala najveći udio obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije – čak 94,7 %. Slijede Latvija (93,4 %), Austrija (91,8 %), Hrvatska (89,5 %) i Portugal (85,6 %).
Ovako visoku poziciju na listi Hrvatska može zahvaliti primarno svojim hidroelektranama, mahom izgrađenima još u Jugoslaviji, ali i poticanju ulaganja u vjetroelektrane. Zadnjih je godina, međutim, vidljiva i ubrzana solarizacija; u lipnju 2025. je sunčeva energija činila skoro 10 posto hrvatskog energetskog miksa.
Najniže udjele obnovljivih izvora bilježile su Slovačka (19,9 %), Malta (21,2 %) i Češka (22,1 %).
Pozitivan trend u odnosu na godinu ranije zabilježen je u 15 zemalja članica. Najveći godišnji skok ostvarili su Luksemburg (+13,5 postotnih bodova) i Belgija (+9,1 postotnih bodova), pri čemu se ističe rast solarne proizvodnje kao glavni pokretač promjene.
Najveći dio električne energije iz obnovljivih izvora u EU dolazio je iz: sunčeve energije (36,8 %), energije vjetra (29,5 %), hidroenergije (26,0 %), izgaranja obnovljivih goriva (7,3 %) i geotermalne energije (0,4 %)

> > Solarni paneli – mitovi i činjenice
Čitav svijet prelazi na čistu energiju
Kako smo pisali, novo izvješće UN-a pokazuje da trend povećanja udjela obnovljivih izvora nije ograničen samo na Europsku uniju – riječ je o globalnom preokretu.
U 2024. godini obnovljivi izvori energije gotovo su dostigli fosilna goriva u ukupnim globalnim kapacitetima. Prema podacima UN-a, koji se oslanja na najnovije podatke Međunarodne agencije za obnovljive izvore (IRENA), zaključno s 2024. godinom ukupni globalni kapaciteti fosilnih izvora električne energije iznosili su 4548 gigavata (GW), dok su kapaciteti obnovljivih izvora tek neznatno manji – 4448 GW.
U prošloj godini na globalnom nivou instalirano je 43 GW novih fosilnih kapaciteta, dok je u istom razdoblju instalirano rekordnih 585 GW novih obnovljivih kapaciteta.
To znači da su obnovljivi izvori činili gotovo sav novi rast, točnije 92,5 % svih novoinstaliranih kapaciteta. Na svaki megavat fosilnih kapaciteta u 2024. godini dolazi preko 13 megavata obnovljive energije.
Također, tehnologije obnovljivih izvora energije doživjele su dramatičan pad cijena od 2010. godine pa obnovljivi izvori energije postaju i najjeftiniji izvori proizvodnje električne energije.
Prema podacima IRENA-e, 2010. godine prosječni trošak proizvodnje električne energije iz novih solarnih elektrana bio je 414 % viši od troška proizvodnje iz najjeftinije nove elektrane na fosilna goriva. Zaključno s 2024. godinom, solarna energija bila je 41 % jeftinija. Slično, cijena energije iz kopnenih vjetroelektrana 2010. godine bila je 23 % skuplja od fosilnih goriva, a u 2024. postala je 53 % jeftinija.
> > Novo UN-ovo izvješće pokazuje da svijet prelazi na čistu energiju