Solarni paneli – mitovi i činjenice

Solarne elektrane niču diljem svijeta iznenađujućom brzinom, probijajući rekorde iz godine u godinu. Najveći rast ponovo bilježi Kina, koja je zaslužna za više od 80 posto proizvodnje i skoro 60 posto instalacije solarnih panela na svijetu. Međunarodna energetska agencija (IEA) navodi kako su politike te države pridonijele padu troškova za više od 80%, pomažući solarnim panelima da postanu najpristupačnija tehnologija za proizvodnju električne energije u mnogim dijelovima svijeta.

Kako solarni paneli već godinama predstavljaju najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije, skeptika je sve manje. No, problema još uvijek ima, kao i dezinformacija i pretjerivanja svih vrsta kada je u pitanju plašenje ovom sada već doista provjerenom i dokazanom tehnologijom.

Donosimo vam 10 najčešćih mitova o solarnim panelima (klik na link vodi na željeni odlomak unutar članka):

1. NETOČNO: Ne rade kada je oblačno ni po zimi
2. NETOČNO: Ne rade ni kad je prevruće
3. NETOČNO: Solarni paneli nisu učinkoviti
4. NEPOTPUNO: Solarni paneli su preskupi za kućanstva
5. NETOČNO: Teško ih je održavati
6. NETOČNO: Loši su za okoliš
7. NETOČNO: Ne može ih se reciklirati
8. NETOČNO: Više nećete imati račune za struju
9. NETOČNO: Solarni paneli upropaštavaju krovove
10. NETOČNO: Previše je komplicirano postaviti solarne panele

1. NETOČNO: Ne rade kada je oblačno ni po zimi

Najčešći mit je da paneli ne rade kada je oblačno ili hladno. Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar odgovarao je već na ovo pitanje, navodeći da će za oblačnih dana proizvedena energija iz fotonaponskog sustava biti manja. No isto tako naglašava kako nije točno da ne rade zimi ili kada je oblačno.

“Sunčane elektrane proizvode električnu energiju i tijekom zimskih mjeseci i za vrijeme oblačnih dana, a proizvodnja naravno ovisi još o mnoštvu drugih tehničkih faktora, kao što je nagib postavljenih modula, njihov azimut (kut između čistog juga i orijentacije modula), itd.”, kazao je za Jutarnji list. Paneli su u pravilu postavljeni pod uglom, zbog čega lakši snijeg klizne s njih i nema gotovo nikakvog utjecaja.

Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku u istom članku u ostale faktore učinkovitosti pretvorbe energije odabranog fotonaponskog modula ubraja i sunčevo zasjenjenje; položaj, orijentaciju, nagib i zemljopisnu širinu; čistoću površine solarnog panela te rad i nadzor potencijalne opasnosti.

“Kao takav, odabir pravog proizvođača i instalatera solarnih panela s pravim znanjem i vještinom može imati značajan utjecaj na rad kućne solarne elektrane”, dodaje Zichuk.

Hladnoća nije presudna, čak ni kada se radi o temperaturama ispod ništice, jer paneli trebaju svjetlost, a ne toplinu. Stoga im zimi više smeta kraći dan, već hladnoća. Snijeg se, osim toga, pokazao kao izvrstan čistač panela. No, Hrvatska sa 2.000 sunčanih sati godišnje i do do 2.700 sati na Jadranu ima vrlo povoljnu klimu za solarne panele.

2. NETOČNO: Ne rade ni kad je prevruće

Visoke temperature mogu učiniti panele manje učinkovitima, ali ne i dovesti do toga da prestanu s radom. Stoga će za vrućih sunčanih dana paneli proizvesti manje energije nego za sunčanog, a hladnog dana. Solarna ploča gubit će između 0,3 i 0,5 posto na učinkovitosti za svaki stupanj Celzijusa porasta temperature iznad 25 stupnjeva Celzijevih.

Međutim, ploče mogu podnijeti temperature do 65 stupnjeva Celzijevih. Isto tako, postoje vrste panela koje bolje podnose vrućinu, kao i zahvati prilikom instalacije kojima se može utjecati na temperaturu samog panela, kao što je izdizanje od površine krova zbog cirkulacije zraka.

Također, za očekivati je da će u budućnosti postojati i solarni paneli koji će bolje podnositi visoke temperature, s obzirom da se radi o popularnoj i unosnoj tehnologiji pa proizvođačima ne nedostaje sredstava za istraživanje i razvoj (što se već vidi i u praksi).

Osim toga, u priči o pregrijanim solarima često se previđa da prevelika toplina utječe i na učinkovitost drugih proizvođača energije, kao što su termoelektrane svih vrsta. Osim što na visokim temperaturama proizvode manje električne energije, elektrane na ugljen i plin, kao i nuklearne elektrane, koriste goleme količine vode za hlađenje. To ih čini najvećim potrošačem slatke vode uz poljoprivredu, tj. navodnjavanje poljoprivrednih površina. Potrošnja vode se također povećava s rastom okolišne temperature.

3. NETOČNO: Solarni paneli nisu učinkoviti

Ima više tipova solarnih panela, no većina solarnih panela za kućanstvo učinkovita je između 20 i 25 posto, ovisno o tipu i proizvođaču. Njihova se učinkovitost s vremenom povećava; prosječno za 0,5 posto godišnje.

Postoji više puteva gubitka energije koji umanjuju sposobnost panela da se sva energija od Sunca “prevede” u električnu energiju, što bi značilo stopostotnu učinkovitost.

Osim polaganog unaprjeđenja kućnih elektrana, već sada postoje i ćelije s efikasnošću od skoro 50 posto. To su tzv. višespojne ćelije, građene od slojeva materijala različitih karakteristika kako bi zahvatile i one elektrone koji promiču prvome, pa onda i drugom sloju. Međutim, one se ne koriste za napajanje kućanstava jer su dramatično skuplje za proizvodnju i koriste puno više rijetkih materijala pa se koriste tek za posebne namjene, među kojima je i napajanje tehnologije u svemiru.

Povećavanjem učinkovitosti će se smanjiti prostor koji paneli zauzimaju na krovu ili će oni biti u stanju za lošijeg vremena proizvesti više električne energije. Trenutno, solarni paneli u prosjeku proizvode jedan do četiri kilovat-sata (kWh) dnevno električne energije po četvornom metru, ovisno o tome gdje su instalirani. Kao što smo već naveli, Hrvatska je povoljna za solarne panele, pogotovo njen jug.

Inače, jedan kWh je dovoljan da žarulja od 100 vata radi deset sati, ili da plazma televizor radi tri sata, ili da LCD televizor radi šest sati, ili da pegla radi jedan sat. Svaki solarni panel bi trebao nositi oznaku u vatima o svojoj snazi, koja se tipično kreće od 200 do 400 W.

4. NEPOTPUNO: Solarni paneli su preskupi za kućanstva

Kompletno ulaganje u solarne panele isplati se već za pet do deset godina, kroz uštede na računima za struju. Nakon toga proizvedena energija postaje besplatna, a potencijalno može čak i stvarati prihode (ako u elektroenergetsku mrežu isporučujete više energije nego što konzumirate). Energetske kompanije koje se u Hrvatskoj bave ugradnjom panela oglašavaju povrat na investiciju kroz šest do osam godina.

Visina investicije i brzina povrata ovise o nekoliko parametara; primjerice potrošnji kućanstva, tipu kupljenih ploča, osunčanosti doma i slično. U nedavno objavljenoj publikaciji “Energetski savjetnik” koju su objavile tri hrvatske udruge iz područja energetike i održivog razvoja – KLIK, DOOR i GBC – postavljena su sljedeća četiri scenarija, s projiciranim povratom investicije između 9 i 11 godina.

Troškovi ugradnje kućne elektrane mogu biti i znatno manji, ako se ugradnja odvija uz javnu potporu, primjerice preko Fonda za zaštitu okoliša [1, 2] ili Ministarstva graditeljstva. U nekim natječajima visina iznosa subvencije ovisi o tome gdje živite; više subvencije dobivaju stanovnici slabije razvijenih krajeva Hrvatske. U većini slučajeva će javna potpora smanjiti iznos investicije za 50 posto ili više.

5. NETOČNO: Teško ih je održavati

Vijek kućnih elektrana garantira se tijekom 20 ili 25 godina, no one traju i duže, mada sa smanjenom učinkovitošću. Najkraću garanciju od 10 godina imaju inverteri, a oni trenutno na hrvatskom tržištu koštaju između petsto i dvije tisuće eura, ovisno o snazi.

Što se tiče održavanja, ono nije osobito skupo. Paneli nemaju pokretnih dijelova, a otporni su na različite vremenske uvjete. Potrebno ih je samo isprati vodom kako bi se riješili prašine.

Ako imate sustav s baterijom, trebat će više čišćenja nego sustav bez baterije, ali sustavi bez baterija su češći i jeftiniji od onih s baterijskim sustavima.

6. NETOČNO: Loši su za okoliš

Proizvodnja solarnih ploča oslanja se na fosilna goriva i iskopavanje plemenitih metala, što pridonosi stakleničkim plinovima i zagađenju okoliša. Kako navodi Solar.com služeći se procjenama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, stambeni solarni paneli prosječno emitiraju oko 41 gram ekvivalenta CO2 po kilovat-satu proizvedene električne energije.

Većina tih emisija tijekom životnog ciklusa povezana je s procesom proizvodnje ploča i nadoknađuje se proizvodnjom čiste energije unutar prve tri godine rada. Emisije krovne solarne energije tijekom životnog vijeka 12 su puta manje od električne energije proizvedene plinskim postrojenjima i 20 puta manje od električne energije proizvedene ugljenom.

Solarni paneli su, dakle, zelenije rješenje nego da ih uopće nema. Nakon same proizvodnje panela, solarna energija ne proizvodi emisije tijekom rada panela, što može znatno doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Iako tijekom procesa proizvodnje solarni paneli imaju ugljični otisak, kao uostalom i svaki drugi proizvod, njihov ukupan učinak je zapravo pozitivan za klimu i okoliš.

7. NETOČNO: Ne može ih se reciklirati

Nakon prosječnih 30 godina starosti, solarni paneli zastarijevaju i mogu se reciklirati. No, kao i u slučaju svakog otpadnog materijala, potrebno je postaviti infrastrukturu u tu svrhu, a ova je posebno važna jer se oko 2050. godine očekuje da će stari solarni paneli imati masu do 80 milijuna tona.

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (EPA) ima programe za recikliranje fotonaponskih (PV) panela kako ne bi otišli na odlagališta. EPA naglašava da je sama industrija reciklaže panela nova, ali rastuća te se očekuje napredak. Iz kristalno silikonskih panela, koji su najčešći, relativno se jednostavno mogu izvući ponovno upotrebljive sirovine. Većinu panela čine “staromodni” materijali već dugo prisutni u svijetu reciklaže.

“Ova vrsta panela izrađena je s aluminijskim okvirom, staklom, bakrenom žicom, polimernim slojevima i stražnjom pločom, solarnim ćelijama od silicija te plastičnom razvodnom kutijom. Polimerni slojevi zapečaćuju panel od izloženosti vremenskim uvjetima, ali mogu otežati recikliranje i rastavljanje panela jer su često potrebne visoke temperature za otpuštanje ljepila. Mnogi od ovih komponenti mogu se reciklirati. Staklo čini većinu težine solarnog panela (oko 75 posto), a recikliranje stakla je već dobro uspostavljena industrija. Ostali materijali koji se lako recikliraju uključuju aluminijski okvir, bakrenu žicu i plastičnu razvodnu kutiju”, navodi EPA.

Drugi materijali se teže izvlače, ali ni to nije nemoguće. Silicij se izvlači kemijskim putem i nakon pročišćavanja moguće ga je koristiti za nove panele, ističe SolarPower Europe, organizacija više stotina subjekata, većinom iz Europe, koje se bave solarnom energijom. Ističu da je EU učinila reciklažu obaveznom i da se već sada 90 posto panela može ponovo upotrijebiti. Inače, troškovi odlaganja panela u Europi su stavljeni na teret proizvođačima.

Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), do 2030. godine bit će dovoljno recikliranog materijala od solarnih ploča za razvoj 60 milijuna novih.

8. NETOČNO: Više nećete imati račune za struju

Ako ste solarne panele postavili na izolirano mjesto bez priključka na mrežu, gdje ni inače niste imali račune, u tom slučaju ih i dalje neće biti. No, ako ste priključeni na mrežu, računi će značajno pojeftiniti, ali neće doći na nulu.

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske navodi da su uštede najveće kad je solarna elektrana dobro planirana – prema stvarnim potrebama kućanstva za električnom energijom.

“To znači da se proizvedena energija iz solara na vlastitom krovu maksimalno troši u kućanstvu, odnosno da ne prelazi njegovu ukupnu godišnju potrošnju, ali ni da ta potrošnja ne bude veća od planirane proizvodnje. Uz tako optimalno projektiranu solarnu elektranu kućanstvo može ostvariti i 75% uštede”, kazala je za Jutarnji.

Drugim riječima, najisplativija je ona energija koja se troši na mjestu proizvodnje, jer u tom slučaju nema troška distribucije i održavanja elektroenergetske mreže niti gubitka energije u transmisiji.

9. NETOČNO: Solarni paneli upropaštavaju krovove

Solarni paneli, piše Forbes, zapravo štite i čuvaju krov na koji su postavljeni, a i lako se mogu ukloniti. No, važno je provjeriti stanje krova prije instalacije, osigurati da nije oštećen i da je u dobrom stanju za nošenje solarnih panela.

Već smo ranije pisali kako nije osnovana ni kritika da će solarni paneli povećati lokalnu temperaturu. To vrijedi samo u nekim slučajevima, dok za druge vrijedi suprotno. Panel štiti krov od direktne insolacije i hladi kuću ispod sebe. Osim toga, s godinama postaju i sve više estetski uklopljeni u izgled kuća, a i povećavaju vrijednost nekretnine.

10. NETOČNO: Previše je komplicirano postaviti solarne panele

Ugradnja solarnih panela je relativno jednostavna sve dok koristite pouzdanog proizvođača. Prije postavljanja važno je obaviti nekoliko predradnji. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, kaže kako je važno provjeriti stanje krova te prije postavljanja angažirati projektanta koji će napraviti idejno rješenje sunčane elektrane i procijeniti ukupni potencijal krova pa time i utvrditi optimalnu snagu elektrane. Potrebno je i utvrditi zakupljenu električnu snagu priključka na elektroenergetsku mrežu te provjeriti osunčanost vašeg krova.

“Optimalni su krovovi orijentirani prema jugu ili prema istoku/zapadu manjeg nagiba. Važno jest i analizirati opcije korištenja baterijskih pohrana električne energije kako bi se njima smanjila isporuka energije iz sunčanih elektrana u mrežu (po jako niskoj cijeni), odnosno osigurao status ‘Kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu’ kojim se omogućuje otkup viškova po konkurentnim cijenama”, navodi on. Za samo postavljanje panela na krov potrebno je svega nekoliko sati.

Osim toga, ako je vaš sustav povezan s mrežom vašeg dobavljača električne energije, to dodatno olakšava održavanje solarnih panela.

Zahtjev za spajanje na mrežu u Hrvatskoj se podnosi HEP-u. Cijeli proces bi mogao biti gotov kroz tri mjeseca, ali u praksi to često traje i do godinu dana, uglavnom upravo zbog HEP-ovog kašnjenja u izdavanju potrebnih dozvola. Građanima koji na svojim krovovima imaju solarne panele moguće je dodatno uštedjeti kreiranjem energetske zadruge, iako je i taj proces na glasu kao birokratski zahtjevan, a zbog čega u Hrvatskoj trenutno postoji tek jedna takva zadruga.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.