Europski klimatski cilj za 2040. u zadnji čas dogovoren – i oslabljen

Europska unija uspjela je u zadnji čas opravdati titulu predvodnice u zaštiti klime i okoliša – barem na papiru.

Nakon sati i sati pregovora, “u afteru” sastanka Vijeća za okoliš EU-a, ministri zaštite okoliša zemalja članica jutros su se uspjeli dogovoriti oko klimatskog cilja za 2040. godinu. Spriječen je tako scenarij da EU dođe “praznih ruku” na klimatsku konferenciju Ujedinjenih naroda COP30, koja se ovaj mjesec održava u brazilskom Belému. Ipak, klimatski cilj je oslabljen.

Dogovoreno je zakonski obvezujuće smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. godine, pri čemu 85 % mora biti ostvareno unutar EU-a, dok se preostalih 5 % može ostvariti putem međunarodnih ugljičnih kredita. Ostavljen je prostor da se kasnijim dogovorom dodatnih 5 % smanjenja emisija stakleničkih plinova “izveze” u inozemstvo, tj. da se ostvari kroz financiranje tranzicije u trećim zemljama.

“Postignut je sporazum koji je pragmatičan, koji je ambiciozan, koji donosi brzinu i fleksibilnost. Ono što moramo osigurati jest da klimatska politika, konkurentnost i neovisnost idu ruku pod ruku. Sve tri komponente su ključne. U budućnosti se moramo pobrinuti da imamo sve tri – i da jedna ne ide nauštrb druge. To je ono što je Europi potrebno. Klimatska politika, konkurentnost i neovisnost. Konkurentnost – jer želimo da europsko klimatsko vodstvo bude i ekonomski isplativo. Neovisnost – jer tranzicija prema čistoj energiji smanjuje našu ovisnost o vanjskim izvorima”, rekao je povjerenik Europske komisije za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast Wopke Hoekstra.

Ministri su dogovorili i nacionalne klimatske doprinose (NDC) za svaku zemlju članicu. Prema dogovoru, države trebaju doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u rasponu od 66,25 % do 72,5 % do 2035. godine u odnosu na razine iz 1990. godine. To bi trebalo osigurati da svaka članica EU-a snosi konkretnu odgovornost u smanjenju emisija, odnosno ostvarenju zakonski obvezujućeg cilja za 2040. godinu.

Okolišni ministri i ministrice potvrdili su ranije predložene fleksibilne odredbe: primjena novog tržišta ugljika za grijanje i cestovni promet (ETS2) odgođena je za godinu dana, a uvedene su i mjere koje olakšavaju njegovu provedbu.

Iako ovaj plan još nije pravno obvezujuć – čeka potvrdu Europskog parlamenta – on usmjerava klimatsku politiku EU-a u narednih pet godina i služi kao temelj za pregovore na nadolazećem COP30.

> > Ugljične kompenzacije nisu rješenje za klimatske promjene

Razvodnjeni ciljevi

Izgleda da je Hoekstra uspio u namjeri da oslabi europski klimatski cilj za 2040. godinu, o čemu se u medijima izvještava od ožujka ove godine.

Kako smo pisali, ugljične kompenzacije nisu rješenje za klimatske promjene. Prema meta-studiji koja sistematizira 25 godina znanstvenih istraživanja o ugljičnim kompenzacijama, to jest tržištu ugljičnih kredita, u pitanju je mehanizam koji nema značajnije doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Dodatno, ovakav plan ignorira preporuke Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene (ESABCC), objavljene u lipnju ove godine. Odbor tvrdi da mehanizam međunarodnih kredita kao zamjene za smanjenje europskih emisija može naštetiti europskom gospodarstvu jer preusmjerava resurse ključne za transformaciju gospodarstva.

> > Kako je povjerenik za klimu oslabio europske klimatske ciljeve

Europska unija (EU) se donošenjem Europskog zakona o klimi 2021. godine pravno obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Službeni prijedlog postizanja klimatskog cilja za 2040. godinu Europska komisija (EK) je u srpnju ove godine uputila na usuglašavanje Europskom parlamentu (EP) i Vijeću EU-a. Zbog nesuglasica između europskih ministara za zaštitu okoliša oko visine cilja za 2040. i fleksibilnosti provođenja mjera za njegovo postizanje (uključujući pitanje korištenja međunarodnih ugljičnih kredita), Vijeće EU-a u rujnu je lopticu prebacilo Europskom vijeću, to jest premijerima ili predsjednicima zemalja članica. Resorni ministri od čelnika zemalja članica tražili su strateške smjernice prije nego se ponovno okupe.

Krajem listopada Europsko vijeće potvrdilo je predanost dugoročnoj klimatskoj neutralnosti i klimatskom cilju do 2040. godine, a Vijeće ministara okoliša jutros je, dakle, usuglasilo detalje provedbe pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisija za 90 % do 2040. godine.

> > Klimatski ciljevi Europske unije – jučer, danas, sutra

COP30: Što očekivati?

Nacionalni klimatski ciljevi i planovi za njihovo izvršenje bit će u fokusu ovogodišnjeg COP-a. UN očekuje da se države u Belému pojave s planovima za smanjenje emisija u narednih deset godina [1, 2].

Najvažniji dio rasprave će se, kao i na svakom COP-u, voditi oko klimatskog financiranja. Prilagodba na učinke klimatske krize te mjere za preveniranje najgorih posljedica vrlo su skupe; koštat će stotine milijardi dolara. Siromašne države tzv. Globalnog juga taj si trošak ne mogu priuštiti, a još uvijek izostaju konkretne mjere koje pokazuju da su bogate zemlje spremne snositi cijenu tranzicije.

Naglasak će biti na financiranju klimatske adaptacije. UN procjenjuje da je siromašnim državama za prilagodbu potrebno puno više novca nego što im je obećano u ranijim pregovorima; u pitanju je dodatnih 1,3 bilijuna dolara. Očekuje se da će tijekom klimatske konferencije COP30 biti službeno pokrenut i Fond za odgovore na gubitke i štete, koji bi u startu trebao raspolagati s oko 250 milijuna dolara.

Agenda ovog COP-a, tridesetog po redu, ne razlikuje se, dakle, značajno od sadržaja razgovora vođenih zadnjih godina. Ključni razgovori još uvijek se vrte oko cijene klimatske štete i odgovornosti za snošenje računa. Globalna većina smatra da bi glavninu troška trebao snositi relativno mali broj država koje su se obogatile spaljujući fosilna goriva.

Dogovor će još jednom pokušati sabotirati lobisti zagađivačkih industrija, posebno fosilne i poljoprivredne, koji će se u Belém sjatiti u stotinama. Njihov cilj je, pak, podržati nastojanja petro-država poput Saudijske Arabije i Rusije, koje žele što duže profitirati od eksploatacije i preprodaje fosilnih energenata. Snažnu podršku u tome dobili su reizborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

> > Što želi poljoprivredni lobi na COP30 u Belému?

Glavni tajnik UN-a António Guterres je, najavljujući COP30 u paralelnom intervjuu za britanski Guardian i brazilski Sumaúma, kazao da svijet neće uspjeti ostvariti cilj zacrtan Pariškim sporazumom i ograničiti zagrijavanje planeta ispod +1,5 stupnjeva s obzirom na predindustrijsko razdoblje.

“Moramo prepoznati svoj neuspjeh. Činjenica je da nećemo uspjeli izbjeći prebacivanje 1,5 stupnjeva u narednih nekoliko godina, kao i da prebacivanje 1,5 stupnjeva ima razorne posljedice. […] Apsolutno je ključno da promijenimo kurs i osiguramo da to prebacivanje traje što je kraće moguće”, kazao je glavni tajnik UN-a.