Klimatski ciljevi Europske unije – jučer, danas, sutra

Smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto u odnosu na 1990. – ovo je klimatski cilj Europske unije za 2040. godinu koji je Europska komisija (EK) predstavila početkom mjeseca. 

Prijedlozi EK objedinjeni su u dokumentu pod nazivom “Osiguravajući našu budućnost – EU klimatski cilj 2040. i put prema klimatskoj neutralnosti 2050. uz izgradnju održivog, pravednog i prosperitetnog društva“, koji je upućen Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Europska komisija vidi Europsku uniju do kraja sljedećeg desetljeća kao predvodnicu u razvoju tržišta “čistih tehnologija”, a ovako je opisan cilj:

“Da bi EU bio na dobrom putu da postigne klimatsku neutralnost, ovom se Komunikacijom predlaže smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. kao preporučeni cilj za 2040. (‘cilj za 2040.’). Analiza u procjeni učinka pokazala je da bi za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % razina preostalih emisija stakleničkih plinova u EU-u 2040. trebala biti manja od 850 Mt ekvivalenta CO2, a uklanjanje ugljika (iz atmosfere, uklanjanjem ugljika na temelju zemljišta i industrijskim uklanjanjem ugljika) trebalo bi dosegnuti do 400 Mt CO2″.

Predloženi cilj EK temelji na procjeni učinka posljedica triju opcija za 2040. godinu, pri čemu je prva opcija “smanjenje za najviše 80 % u odnosu na 1990., u skladu s linearnom putanjom za razdoblje od 2030. do 2050.”, druga “smanjenje za 85 do 90 %, u skladu s razinom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova koje bi se postiglo kad bi se postojeći okvir politike produljio do 2040.”, a treća opcije smanjenje za 90 do 95 posto.

Prethodni i naredni koraci

Europska unija se, naime, donošenjem Europskog zakona o klimi 2021. godine pravno obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Prije dvije godine konačno je usvojen prijedlog EK da se europske emisije stakleničkih plinova smanje za 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Sada je, dakle, predstavljen i međucilj do 2040. godine. 

Pretpostavka je da slijedi slična procedura kao 2021., kada je predstavljen klimatski cilj do 2030. godine. Nakon izglasavanja Europskog zakona o klimi, Europska komisija je sredinom 2021. predstavila paket prijedloga za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Paket je nazvan “Spremni za 55 %”, prijedlozi su se odnosili na oporezivanja energije, sustav EU-a za trgovanje emisijama, uredbu o raspodjeli tereta klimatskih promjena i slično, sve u cilju smanjenja emisija za 55 posto do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

O prijedlozima Komisije najprije je u okviru radnih skupina raspravljalo Vijeće Europske unije. Zatim je s paketom prijedloga upoznat odbor Coreper, koji se sastoji od predstavnika i predstavnica svih država članica, svojevrsnih veleposlanika. Nakon usuglašavanja stajališta, paket “Spremni za 55 %” upućen je Europskom parlamentu (EP) te je izglasan nakon dvije godine pregovora, krajem 2023. godine.

Dakle, kada se dokument s prijedlozima Europske komisije za ostvarenje klimatskog cilja Europske unije za 2040. (službenog naziva Komunikacija) usuglasi s EP, Vijećem i ranije spomenutim odborima, o konačnom paketu glasat će se u Europskom parlamentu. Ako bude izglasan, klimatski cilj za 2040. postaje sastavni dio Europskog zakona o klimi.

> > Europski parlament izglasao novi paket za smanjenje emisije stakleničkih plinova

Mirno idem krivim putem*

Europski parlament danas izgleda drugačije nego te 2023. godine. Krajnja desnica u ovom sazivu ima čak tri grupacije. Kako točno izgleda, pokazuje rasprava o nužnosti žurne klimatske akcije s početka siječnja: pokušaj konstruktivne rasprave sabotirali su zastupnici i zastupnice ekstremne desnice, poslušno ponavljajući propagandu fosilne industrije. Drugim riječima, novi sastav Europskog parlamenta klimatski je korak unatrag. Paralelno, Donald Trump vratio se u Bijelu kuću i prvog dana mandata objavio da SAD napuštaju Pariški sporazum.

Trenutak ne može biti gori – protekla godina prva je u kojoj je prosječna temperatura premašila +1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja, točnije 1,6 °C. Svaka od proteklih deset godina (2015. – 2024.) bila je jedna od deset najtoplijih godina zabilježenih. Mjesečna globalna prosječna temperatura premašila je 1,5 °C iznad predindustrijskih razina tijekom 11 mjeseci 2024. godine, objavila je Europska služba za klimatske promjene Copernicus u siječnju. Siječanj 2025. najtopliji je siječanj otkako je mjerenja; prosječna globalna temperatura premašila je predindustrijski prosjek za čak 1,75 °C.

> > Rasprava u Europskom parlamentu: “Zašto desničari ne žele živjeti u čistom okolišu?”

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF osvrnula se ovaj tjedan na klimatske ciljeve Europske unije. Naglašavaju da cilj za 2030. godinu, smanjenje emisija za 55 posto, “zaostaje za preporukom IPCC-ja o smanjenju od 57 %, što naglašava jaz u ambicijama”. Smanjenje za 90 posto do 2040. bliže je preporuci IPCC-ja, ali i dalje nedovoljno s obzirom na povijesne emisije EU-a i odgovornost koju ima u globalnim klimatskim naporima te s obzirom na dodatne emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz manjka ambicije kada su u pitanju ciljevi do 2030. godine, navodi WWF.

Njemačka obavještajna služba BND objavila je ovih dana analizu sigurnosnih rizika od klimatskih promjena za Njemačku i Europsku uniju do 2040. godine. Prema analizi, teret nošenja s posljedicama klimatskih promjena u Europskoj uniji bit će nejednako raspoređen. Posebno ranjiva je mediteranska regija, budući da se zagrijava 20 posto brže od globalnog prosjeka. To će, procjenjuju, pogoršati postojeće probleme, poput suše i požara, te smanjiti prihode od poljoprivrede i turizma. Zbog vremenskih ekstrema i gubitka radnih mjesta, procjenjuju, doći će do migracija sjevernije. Kombinacija tih faktora, zaključuju, povećava rizik od sukoba unutar zemalja članica i među zemljama članicama Europske unije.

Prognoze za Jug, dakle, nisu dobre, ali to već smo znali; Hrvatska itekako svjedoči posljedicama klimatskih promjena.