
Rasprava u Europskom parlamentu: “Zašto desničari ne žele živjeti u čistom okolišu?”
U Europskom parlamentu vodila se rasprava o nužnosti žurne klimatske akcije. Pokušaje konstruktivne rasprave sabotirali su zastupnici ekstremne desnice, poslušno ponavljajući propagandu fosilne industrije.
Dok je Donald Trump prvog radnog dana drugog mandata na čelu SAD-a najavljivao ponovno napuštanje Pariškog sporazuma te proglašenje izvanredne energetske situacije, u Europskom parlamentu održavala se plenarna sjednica pod nazivom “Temperaturni rekord u 2024. – potreba za klimatskom akcijom u borbi protiv globalnog zagrijavanja”.
Većina zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu osvrnula se na najave novog starog američkog predsjednika i većina je izrazila zabrinutost; Trumpovi potezi će, upozorili su, unazaditi međunarodnu klimatsku akciju i zelenu tranziciju. Međutim, upravo zato Europska unija mora postati uzor, apostrofirali su mnogi od zastupnika.
Klimatski skeptici u Europskom parlamentu pozdravili su povratak Donalda Trumpa, odnosno povratak fosilnim gorivima. Njihova izlaganja vjerno su odražavala klimatske dezinformacijske trendove – uvjeravali su da su javne politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne, diskreditirali klimatsku znanost i znanstvenike te uvjeravali da ljudsko djelovanje nije uzrok klimatskih promjena. Izgovorene su, doduše, i neke potpuno bizarne teze, od svaljivanja krivnje na oblake i vulkane do traženja rješenja za klimatsku krizu u Bibliji.
> > > Donald Trump već spremio niz direktiva kojima će izazvati ogromnu klimatsku štetu
“Rješenje će biti skuplje ako nešto ne učinimo sada”
Europskom parlamentu uvodno se obratio Glenn Micallef, povjerenik Europske komisije za pitanja međugeneracijske pravednosti, mladih, kulture i sporta. “Što više učinimo sada, bit će lakše i jeftinije postići dogovorene temperaturne ciljeva te očuvati ekonomsku sigurnost, zdravlje i način života”, poručio je.
Micallef je Europski zeleni plan, usvojen prije pet godina, ponudio kao dokaz da je moguće smanjivati emisije uz istovremeni gospodarski rast te kazao da je EU na dobrom putu da postigne klimatske ciljeve za 2030. i klimatsku neutralnost do 2050. godine. Dodatno, najavio je zakonodavni prijedlog za uključivanje sljedećeg međukoraka smanjenja emisija od 90 % do 2040. godine, a za mjesec dana i Zeleni industrijski plan, koji bi trebao pomoći energetski intenzivnim industrijama u zelenoj tranziciji.
Većina govora u Europskom parlamentu počela je varijacijom iste rečenice: 2024. bila je najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Tako je počeo Peter Liese iz redova Europske pučke stranke (EPP) te istaknuo da Europska unija u novim okolnostima mora biti realistična, ali ne i inertna.
“Međunarodni klimatski pregovori već su jednom nadživjeli Donalda Trumpa”, podsjetio je Liese, koji rješenje vidi u jačanju konkurentnosti i smanjenju birokracije. S temperaturnim rekordom izlaganje je počeo i Mohammed Chahim, koji je ispred Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) upozorio na štete od klimatskih promjena koje se zbrajaju u čitavom svijetu.
Silvia Sardone (Patrioti za Europu, PfE) također je istaknula da je 2024. bila najtoplija izmjerena, ali, kako je kazala, to ne znači da su Europskoj uniji potrebni “novi zeleni planovi” jer predstavljaju “uteg za europsko gospodarstvo”. Sardone, naime, tvrdi da napori Europske unije da do 2050. godine postane ugljično neutralna “neće promijeniti ništa” jer “Europa predstavlja samo 8 do 9 posto globalnih emisija”.
Odgovorio joj je Pascal Canfin (Renew): “Kolegama s krajnje desnice, koji svakodnevno kritiziraju klimatsku akciju, želim poručiti da će rješenje problema biti znatno skuplje ako nešto ne učinimo sada. Sve znanstvene studije na to ukazuju, molim vas pročitajte ih. Bolje da čitate, nego da izmišljate i govorite besmislice”.
Canfin je iznio podatak da je Europa lani na kupnju nafte i plina kojima ne raspolaže potrošila 500 milijuna dolara, umjesto da razvija energiju koju može razvijati kod kuće, dakle obnovljive izvore energije ili nuklearnu energiju. “Moramo udvostručiti napore u korist klimatskih mjera. To nije samo moralno pitanje, to je i naš ekonomski interes. Dakle, na tome trebamo raditi više, a manje slušati Trumpove pristaše, Mileijeve pristaše, saveznike fosilne industrije”, zaključio je.
Giorgos Georgiou je ispred kluba Ljevice (GUE/NGL) istaknuo da je Europa već postigla određeni napredak i da ne smije odustati. “Već smo izdvojili sredstva za zelenu tranziciju, a sada moramo oporezivati bogataše i zagađivače – ne srednju klasu, ne globalni jug, koji trpi posljedice globalne krize”, upozorio je.
> > > Ulazimo li u novu eru klimatske akcije?
Onda je za govornicu stala Anja Arndt te ispred Kluba zastupnika Europa suverenih nacija ponovila da je 2024. godina bila najtoplija godina dosad izmjerena i pojasnila da je to dobro jer je ” toplija klima oduvijek je bila blagoslov za čovječanstvo”. Ustvrdila je da se planet zagrijava zbog “porasta broja sunčanih sati”, a pogotovo otkako je “2020. godine Međunarodna pomorska organizacija zabranila upotrebu goriva s visokim udjelom sumpora za brodove”. Prema Arndt, NASA je otkrila da je taj potez smanjio učestalost formiranja oblaka i “oko 80 posto zagrijavanja od 2020. godine može se pripisati ovoj mjeri”. Ti se nalazi, tvrdi ona, “kriju jer se vlade bogate na račun poreza na CO2 i emisijskih certifikata”.
“Zašto desničari ne žele živjeti u čistom okolišu”
Desne struje dale su sve od sebe da o posljedicama kapitalističkog načina proizvodnje i konzumacije govore bez spomena kapitalizma ili manjkavosti kapitalističkog sustava, što nije prošlo bez zastupničkih pitanja. Prošla godina jest najtoplija zabilježena, odgovorila je Lídia Pereira (EPP) na pitanje iz Ljevice, ali kapitalistički sustav dio je borbe protiv klimatskih promjena i “jedini način da se borimo je da pronađemo ravnotežu između ekonomskog rasta i ublažavanja klimatskih promjena”. I Mathilde Androuët (PfE) i Beatrice Timgren (ECR) inzistirale su da je jedino rješenje za klimatsku krizu oslanjanje na tehnološke inovacije te “fokus na konkurentnost”.
“Nikad nisam razumio zašto desničari ne žele živjeti u čistom okolišu, to mi je još uvijek veliko pitanje”, zapitao se Sakis Arnaoutoglou (S&D). Kazao je da u novoj situaciji Trumpovog podrivanja klimatske akcije “Europa mora ostati globalni model za odgovorno i pravedno upravljanje klimatskom krizom”, a američkom predsjedniku poslao je i poruku: “Gospodine Trump, ne gradite veliku Ameriku na ruševinama planeta koji se urušava zbog klimatske krize. U osiromašenom i uništenom svijetu neće biti pobjednika”.
Thomas Bajada iz istog zastupničkog kluba upozorio je kako je za “one koji Mediteran smatraju svojim domom situacija vrlo ozbiljna jer se regija zagrijava dvadeset posto brže od globalnog prosjeka”. Romana Jerković, hrvatska eurozastupnica iz istog kluba, upozorila je da “nije dovoljno da samo Europska unija prednjači u uvođenju rigoroznih pravila; velike sile, poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država, također moraju preuzeti odgovornost i ispuniti svoje obveze”.
> > > Donald Trump je klimatska katastrofa
Cirkus za kraj
Poljski nezavisni zastupnik Tomasz Buczek pred kraj rasprave salutirao je ugljikovom dioksidu. “Neka živi ugljični dioksid! Neka živi sloboda!”, pokliči su kojima je završio izlaganje.
Rumunjska eurozastupnica Diana Iovanovici Şoşoacă ovu raspravu u Europskom parlamentu zaključila je tvrdnjom da vulkani također emitiraju stakleničke plinove. “Na temelju ovog argumenta, ljubazno vas molim da ugasite vulkane”, kazala je te uputila znanstvenike i znanstvenice da rješenja za klimatsku krizu potraže u Bibliji.
> > > Kako je klima postala bojišnica u “kulturnim ratovima”
Rasprava u Europskom parlamentu odražava trenutačno stanje europske politike: previše podjela i premalo volje za kompromisnim rješenjima. To je prije svega zasluga populističke desnice koja veliča autokrate sklone daljnjoj devastaciji okoliša radi zgrtanja što većeg profita te poslušno ponavlja laži fosilne industrije. U stvarnosti, kao što su neki zastupnici naveli tijekom ove rasprave, “vrijeme za klimatsku akciju bio je jučer” – znanstvenici nas upozoravaju već desetljećima.