Burno u Gospiću: Građani traže što hitniji početak sanacije

Vodstvu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nije bilo lako među Ličanima koji su u četvrtak navečer nahrlili na javnu tribinu u gospićkom Kulturno-informativnom centru.

Stanovnici Gospića i okolnih sela okupili su se kako bi dobili informacije o sanaciji deponije plastičnog i medicinskog otpada iz Italije koji je tvrtka Tipos resurs d.o.o. nepropisno odlagala u njihovom gradu.

Tribini su nazočili i stari i mladi, a da je vrag odnio šalu govori nam i prisustvo dvaju svećenika, što nam je, priznajemo, neuobičajen prizor. Rijetko na svjetovnim ekološkim tribinama uočavamo predstavnike vjerskih organizacija.

Nešto manje od 200 okupljenih građana zanimala je samo jedna stvar – zašto se toliko dugo čeka na početak sanacije?

Prošlo je nešto manje od godinu dana otkad je slučaj odjeknuo u javnosti, a da država još nije krenula s konkretnim aktivnostima oko uklanjanja deponije.

Građani Gospića su se u tih godinu povezali te kroz inicijativu “Gospić je naš dom” od nadležnih institucija počeli tražiti odgovore.

“Građanski rad može biti konstruktivan i on je nužan. Ovo nije prostor za svađu niti za stvaranje tenzija, već korak ka rješavanju problema. Briga za zajednički prostor nije neka administrativna obveza, već i ona moralna”, rekla je na počeku Željka Rukavina iz inicijative koja je organizirala tribinu.

Kad će sanacija?

O tome što je sve učinjeno, a što se tek treba napraviti, govorili su Mirko Budiša, zamjenik direktora FZOEU, te Luka Balen, direktor Fonda koji i sam dolazi iz Gospića.

Budiša je naveo kako Fond donedavno nije imao pravnu osnovu za sanaciju jer je riječ o privatnom vlasništvu, zbog čega je mijenjan Plan gospodarenja otpadom.

Tek je u listopadu Državno odvjetništvo dalo Fondu zeleno svjetlo za sanaciju, za koju kažu da nije mogla započeti ranije zbog istrage.

Provođenje dokaznih radnji onemogućilo je ikakve privremene mjere zaštite. Drugim riječima, država zbog istrage nije dozvolila ni da se deponija prekrije kakvim-takvim zaštitnim slojem kako bi se spriječilo daljnje raspršivanje granulirane plastike u okoliš.

Tako je FZOEU tek sredinom ovog mjeseca na svojoj internetskoj stranici objavio pozive namijenjene gospodarskim subjektima za sudjelovanje u pripremi postupka sanacije. Radovi podrazumijevaju uklanjanje otpada te njegovo zbrinjavanje ili oporabu na odgovarajući način.

“Od zainteresiranih subjekata tražimo informacije koliko bi to trebalo koštati i trajati. Nadam se da će do kraja godine biti gotov tender, ili početkom iduće godine”, rekao je Budiša.

Mario Ančić iz laboratorija Hidrolab uočio je kako u navedenom pozivu nedostaje ključna informacija, a to je fizikalno-kemijska analiza otpada.

“Teško da će se bez toga netko javiti i dati neku okvirnu vrijednost. Nadam se da će te informacije biti dostupne prilikom javnog natječaja za sanaciju. Ako neće biti, neće se javiti kompanije jer neće imati dovoljno podataka”, rekao je Ančić.

Analize će, naveo je Budiša, biti dostupne svim zainteresiranim gospodarskim objektima koji ih zatraže. Javnosti će, obećao je, biti dostupne u sklopu javnog natječaja za izvođača radova na sanaciji.

Ančić je također istaknuo kako je potrebno napraviti analizu zemljišta te provesti remedijaciju kako bi se ono vratilo u početno stanje.

“Isto tako, potrebno je raditi dodatna ispitivanja vode. Ovo je krški teren, ne možemo znati tko je ugrožen. Možda mi u Gospiću nismo u opasnosti, nego npr. stanovnici Senja”, rekao je Ančić.

Opasan otpad

Na tribini smo saznali kako će sanacija biti podijeljena na dvije faze te kako se najave predstavnika Fonda odnose tek na onu prvu.

Naime, otpad na lokaciji zbrinut je nadzemno, u jutenim vrećama, ali je i zakopavan u tlo. Podzemno je zbrinut onaj medicinski koji je infektivan, a on će se, izgleda, sanirati tek u drugoj fazi.

“To je najopasnija vrsta otpada, a o njoj najmanje znamo i njena sanacija kreće tek kasnije. Je li došlo vrijeme da netko snosi odgovornost za nepostupanje zbog tog neobrađenog infektivnog otpada? “, pitao je Vjeko Bušić iz inicijative “Gospić je naš dom” te zaradio pljesak prisutnih.

“Riječ je o obrađenom medicinskom otpadu”, rekao je Budiša.

“Netočno, radi se o neobrađenom otpadu koji je opasan”, odgovorio mu je Bušić.

“Riječ je obrađenom otpadu koji je zadržao svojstva zbog kojih je opasan”, nastavlja Budiša.

U ovoj raspravi ipak su pobijedili članovi inicijative, koji su Budiši objasnili da nalaz Državnog inspektorata pobija njegovu tvrdnju.

Naime, kako smo već pisali, u uzorku neobrađenog infektivnog otpada nisu utvrđivani dodatni parametri jer se radi o opasnom otpadu čije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije, dok je u uzorku obrađenog otpada utvrđeno da je prekoračen organski ugljik te zbog toga ne zadovoljava uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada. Inspektorat je, dakle, utvrdio kako je na lokaciji zbrinut i obrađeni i neobrađeni infektivni otpad.

Budiša nakon citiranja nalaza Državnog inspektorata nije imao dodatni odgovor.

Mi smo pak primijetili kako mu ovo nije prvi put da u javnosti umanjuje razmjere ekološke katastrofe. Ranije smo na Klimatskom portalu pisali o tome kako netočno tvrdi da je troska koja iz Biljana Donjih pristiže u Sisak neopasan otpad, iako tu tvrdnju pobija presuda Suda Europske unije.

Podsjetimo, na Klimatskom portalu još u lipnju smo pisali da je tlo u Gospiću, na lokaciji deponije, zagađeno teškim metalima te kako se država trudi zataškati te nalaze.

Javni interes

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Dušica Radojčić iz stranke Možemo, istaknula je kako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije još u veljači najavilo privremenu sanaciju u trećem tromjesečju 2025. Sada smo u četvrtom tromjesečju, a nisu još poduzete ni pripremne radnje.

“Zbog javnog interesa i sigurnosnih razloga, stanovnicima područja pogođenog kaznenim djelom protiv okoliša nužno je pružiti informacije. Prošlo je osam mjeseci, stanovnici ne znaju više od onoga što su znali u veljači, a sanacije ne samo da nema, nego se ne zna ni kada će se s njom početi. Zašto se mještanima ne govori baš ništa?”, rekla je Radojčić te još jednom upozorila na problem ekomafije koja krijumčari otpad iz Italije u zemlje bivše Jugoslavije, Češku, Bugarsku i Rumunjsku.

“Kako je Ministarstvo dalo dozvolu za uvoz otpada iz Italije, a da to nije poslije kontroliralo? Kako je županija dala dozvolu, a da to nije kontrolirala?”, upitala je Radojčić.

Gradonačelnik Gospića Darko Milinović rekao je da županija nema nikakve ingerencije da otpad kontrolira.

“Država je zakazala”, zaključio je Milinović.

Na pitanje ima li Grad Gospić novca da pokrije 15 posto troškova sanacije, na što je obvezan, Milinović je odgovorio da je tu riječ o velikim troškovima i da sanacije neće biti ako ona bude ovisila o gradskim sredstvima. Također je predložio da se sanacija izuzme od javne nabave koja bi potencijalno mogla prolongirati cijeli proces. Naveo je kako država treba oformiti posebno tijelo koje će se baviti pitanjem otpada u Gospiću.

“Premijer neka bude na čelu povjerenstva, ovo je nacionalni interes!”, rekao je Milinović.

Čista Lika

Predstavnici Fonda poručili su na kraju zabrinutim građanima kako rade maksimalno brzo, ali da moraju poštovati procedure i zakon.

“Cijelo vrijeme govorite da se mora sve po zakonu. Jesu li zakoni iznad čovjeka i ljudskog zdravlja?”, upitao je jedan od građana.

Ivan Brlić iz inicijative “Gospić je naš dom” kazao je kako su se predstavnici inicijative javili stručnjacima u području otpada te zaštite vode i tla te da su svi poručili kako se deponija mora hitno sanirati.

“Problemi ne staju samo na ovoj deponiji. Stručnjaci su nam sugerirali neke javno dostupne podatke koji pokazuju da je ekološka slika naših voda loša. Uskoro bismo trebali dobiti i pogon za preradu litija. Želimo li zagađenu Liku?”, upitao se.

Stanovnici gospićkog kraja na to su pitanje dali jasan odgovor. Njihova županija, složni su, nije niti smije biti područje za bilo koju industriju koja zagađuje i ugrožava njihovo zdravlje.

Odgovor na pitanje o datumu početka sanacije ovog puta nisu dobili. Sudeći po izjavama predstavnika Fonda, na nju će morati čekati još neko vrijeme.