Megalomanski projekt vjetroelektrana u Velikoj Popini ugrožava pitku vodu

Ako se realizira projekt postavljanja tri nova vjetroparka u zaleđu Gračaca, selo Velika Popina bit će u potpunosti okruženo turbinama. U Velikoj Popini već postoji 17 vjetroagregata; ako se izgrade tri nova vjetroparka, bit će ih ukupno 75.

Dio mještana ovog područja zbog toga zadnjih tjedana intenzivno proučava planove investitora za njihov zavičaj; čitaju studije utjecaja na okoliš za planirane vjetroparkove (VE Ljut, VE Otrić i VE Vučipolje I), sudjeluju u javnim raspravama, šalju upite nadležnim institucijama…

Mještani ovog područja o planiranim su zahvatima, kako kažu, “saznali preko noći”. Sada im je cilj uključiti širu javnost u raspravu o potencijalnim štetnim posljedicama navedenih zahvata.

Tim su povodom u utorak došli u Zadar, u prostorije Knjigozemske, gdje je biologinja Dunja Delić Božić održala predavanje o utjecaju vjetroelektrana na prirodu, a pridružila joj se i aktivistica Gordana Cuissot Labus iz Gornjeg Labusa, sela kraj Velike Popine.

“Pitanje izgradnje ovih vjetroparkova itekako se tiče Zadra i vodoopskrbe ovog područja, zato smo i došli ovdje”, kazala je Cuissot Labus.

Veliki vjetropark u Velikoj Popini

Unazad nekoliko tjedana posjetili smo Veliku Popinu te područje na kojem se planira izgraditi VE Ljut.

Riječ je o projektu tvrtke Poštak d.o.o. iza koje stoji Iljko Ćurić, inače zet Ante Ćurkovića, poznatog investitora u vjetroelektrane koji je tako zaradio i nadimak “kralj vjetra”. Ćurković je nekad bio HEP-ov direktor za planiranje investicija, da bi kasnije pokrenuo privatni energetski biznis.

Tvrtka je na tom području već pustila dvije vjetroelektrane u rad – jednu 2010., a drugu 2017. godine – i tako okružila Veliku Popinu s ukupno 17 vjetroturbina. Sada želi dodati 37 agregata, visine 225 metara, snage 300 MW.

Dodatnih devet agregata u sklopu VE Otrić planira graditi tvrtka Professio Energia d.o.o.  u vlasništvu Erste mirovinskog fonda, mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja te Adris grupe d.d. Treći vjetropark, onaj naziva VE Vučipolje I s 12 agregata, gradi wpd Adria d.o.o, regionalna podružnica njemačke kompanije wpd.

Lokalni aktivisti tvrde da su studije utjecaja na okoliš koje su za navedene zahvate izradile tvrtke Oikon d.o.o i Zelena infrastruktura d.o.o neutemeljene i manjkave.

Pitanje sigurnosti vode

Uzet ćemo za primjer studiju za VE Ljut koju je radila tvrtka Oikon. Kao jedan od glavnih argumenata, mještani ističu kako studija nudi nedostatnu procjenu utjecaja na vode i hidrogeologiju tog područja.

Naime, u studiji se navodi da se na području samog zahvata ne nalazi niti jedno stalno površinsko vodno tijelo, već samo povremeni površinski vodotokovi.

Da to nije točno, uvjerili smo se i sami, kada smo posjetili brdo na kojem je planirana izgradnja vjetroelektrane. Brdo smo posjetili u periodu koji nije bio kišan i svjedočili potocima koji onuda prolaze. Mještani kažu da ih na tom području ima ukupno osam te da vode ima tijekom cijele godine. Radi se o vodi koja kasnije završava u rijekama Uni i Zrmanji.

Marijana Jurišić, koja živi ispod brda na kojem je planirana izgradnja VE Ljut, ističe dodatne nelogičnosti iz studije.

“Ovlaštenik piše kako na području zahvata nije izgrađena vodnogospodarska infrastruktura odnosno da nema izgrađenog sustava vodoopskrbe. To je netočno. Selo Velika Popina nema svoj izvor već se snabdijeva upravo vodom s brda. Jedan vodovod je izgrađen prije 150 godina i ucrtan je u katastarskom prikazu, a drugi je izgrađen prije 40 godina”, rekla je Jurišić za Klimatski portal.

Inače, riječ je o području na kojem se nalaze za državu strateške zalihe podzemne vode. Da opasnost za podzemne vode postoji, navodi i sam Oikon u studiji.

“Zbog propusnosti stijena, ne može se u potpunosti isključiti moguć negativan utjecaj tijekom izgradnje. Planirana VE nalazi se na krškom terenu, stoga je moguće brzo širenje onečišćivača u podzemlje te njihov prodor u podzemne vode. Krški teren je vrlo osjetljiv i moguće onečišćenje u podzemnoj vodi može imati veliki doseg”, stoji u dokumentu.

Razlog je to zbog kojeg su stanovnici područja na kojem se planiraju graditi vjetroparkovi i došli u Zadar. Budući da se to područje snabdijeva vodom iz Zrmanje, upozoravaju da bi potencijalne negativne posljedice mogle imati utjecaja na šire područje Zadarske županije.

Biologinja Dunja Delić Božić i sama je radila na studijama utjecaja na okoliš. Navodi kako su rizici vezani za podzemna vodna tijela u studijama za zahvate vjetroelektrana spomenuti samo usputno, bez navođenja preciznih rješenja.

“U kršu, gdje su česte šupljine i kaverne, nužno je injektiranje betona i sanacija šupljina, što može značajno promijeniti podzemni režim. Hidrološki utjecaji kod gradnje vjetroparka uključuju zatvaranje ili preusmjeravanje pukotinskog sustava, onečišćenje te promjenu dinamike podzemne vode”, kazala je Delić Božić na predavanju u Zadru.

>>> Vjetroelektrane – mitovi i činjenice

Stručnjaci protiv studije

U javnu raspravu oko izgradnje novih vjetroelektrana u Općini Gračac uključili su se i profesori s Veterinarskog fakulteta. Smatraju kako je neprimjereno da su za tri navedena zahvata napravljene odvojene studije, budući da se planirani vjetroagregati VE Ljut, VE Vučipolje I i VE Otrić nalaze na istom prostoru, međusobno su povezani i čine jedinstvenu cjelinu.

“Stoga se i njihov utjecaj na okoliš trebao sagledati jedinstveno. Svakako je kumulativni učinak ovako velikog broja vjetroagregata na jednom prostoru značajno jači, a ciljanim odvajanjem studija se namjerno umanjuje stvarni negativni utjecaj ovih vjetroelektrana na okoliš”, navode u svojoj primjedbi.

Četiri stručnjaka koji stoje iza prigovora na studiju navode kako će se gradnjom kompleksa vjetroelektrana sjeverno i istočno od Gračaca potpuno prekinuti kontinuitet staništa i onemogućiti kretanje životinja s područja južnog Velebita prema povoljnim staništima u Bosni i Hercegovini te prema hrvatskoj Dinari.

Profesori ističu kako autori studije nisu uzeli u obzir nove karte osjetljivosti staništa na razvoj vjetroparkova i solarnih elektrana (npr. u ocjeni utjecaja na medvjede), što je u suprotnosti s navodima autora da su korištene najnovije podloge.

Korištenje zaostalih podataka uočavaju u slučaju sve tri studije, odnosno u procjeni okolišnog utjecaja svih vjetroelektrana koje bi se trebale graditi. Ocjenjuju kako su prikupljanje podataka i studija neprimjereno izvedeni te da autori studije na više mjesta neutemeljenim izjavama nastoje umanjiti negativan okolišni utjecaj zahvata.

Utjecaj na staništa i kvalitetu života

U prigovoru koji su na studiju poslale lokalne udruge “Eko Čuvarkuća” iz Velike Popine, “Una” iz Gračaca te udruga “Suport” može se naći cijeli niz dodatnih primjedbi. Jedna od njih je da se u studiji netočno navodi da je lokacija pogodna jer nema režima zaštite, unatoč činjenici da se prostor zahvata nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000.

Studija, stoji u prigovorima, priznaje “značajno negativan” utjecaj i veliki rizik od kolizija za strogo zaštićene ptice grabljivice (škanjac osaš, zmijar) te za dvije vrste šišmiša. Također ne uključuje sve poznate speleološke objekte (špilje i jame) koji su ključna staništa za šišmiše, unatoč tome što su im lokalno stanovništvo i istraživači ukazali na njih.

>> Vjetroelektrane ubijaju ptice – kako to spriječiti?

Kako navode lokalni aktivisti, u studiji se tvrdi da istraživanjem nije zabilježen planinski žutokrug, iako su osobe koje su radile na studiji na terenu uočile tu životinju.

Dodaju kako Oikon tvrdi da izgradnja VE Ljut, dakle 37 novih vjetroagregata, neće previše promijeniti karakter krajobraza budući da je područje već sada, zbog postojećih vjetroturbina, poprimilo obilježja tehnološkog krajobraza.

Gordana Cuissot Labus za Klimatski portal kaže kako je u slučaju VE Otrić sam naziv vjetroparka zavaravajuć.

“Naziv sugerira da će se turbine graditi na području Otrića. Međutim, kada samo krenuli istraživati lokacije, shvatili smo da će se one graditi na drugoj strani, na brdima iznad Srba odakle se voda slijeva u Unu”, kaže nam Cuissot Labus.

Dodaje kako postojeći agregati u Velikoj Popini već sad narušavaju kvalitetu života stanovnika te kako se u samoj studiji priznaje mogućnost prekoračenja najviše dopuštene razine buke.

Prema prostornim planovima Zadarske županije i Općine Gračac, udaljenost vjetroagregata od naselja trebala bi biti najmanje 1000 metara. Iznimno može biti i manja, ali ne manja od 500 metara, i to samo ako se u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrdi da zahvat nema značajniji negativni utjecaj na naselje.

U slučaju VE Ljut, najbliži vjetroagregat nalazi se na udaljenosti od oko 605 metara od naselja.

Iako je utvrđeno da će se pojavljivati utjecaj treperenja sjene i buke, autori studije zaključuju kako je zahvat u skladu s prostornim planom jer je udaljenost od najbližeg građevinskog područja naselja ipak veća od 500 metara.

Da postojeće vjetroelektrane već utječu na lokalno stanovništvo, istaknuo je u svom prigovoru i Mjesni odbor Srb.

U dopisu koji potpisuje predsjednica mjesnog odbora Tanja Rastović stoji kako je “dobro poznato da su prihodi lokalne zajednice i općine Gračac od postojeća 34 vjetrogeneratora minorni”.

I što sad?

Nakon što su alarmirali širu javnost o planiranim zahvatima i manjkavim studijama koje im daju zeleno svjetlo za gradnju, mještani Velike Popine i okolnih zaseoka počeli su sa zaposlenicima županijske ustanove za zaštićena područja Nature Jadere mapirati speleološke objekte koji nisu bili upisani u katastar.

Kako bi “izbacili” planirane vjetroelektrane iz prostornog plana, skupili su potpise svojih sugrađana te ih poslali na adresu Općine Gračac. Kako nam kažu, lokalne vlasti trenutačno provjeravaju jesu li potpisi građana valjani.

U međuvremenu, zadarski župan Josip Bilaver je ovaj tjedan izjavio kako na području Gračaca postoje četiri područja na kojem su dopuštene vjetroelektrane te zahtjevi za još tri. “Naravno da te tri nećemo dozvoliti”, rekao je Bilaver.

Kontaktirali smo župana Bilavera kako bi nam rasvijetlio na koje točno tri vjetroelektrane misli odnosno radi li se o VE Otrić, VE Vučipolje I te VE Ljut. Odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.

Idući korak je na Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje treba donijeti mišljenje o studijama utjecaja na okoliš za tri vjetroelektrane, odnosno o brojnim prigovorima vezanima za sadržaj i kvalitetu tih dokumenata.