Građani Siska će tek dogodine doznati je li im zrak zagađen zbog obrade troske

Jedna od zadnjih stvari koju je Andrija Mikulić napravio kao glavni državni inspektor bilo je potpisivanje dopisa poslanog Hrvatskom saboru.

U ponedjeljak, 24. studenog, iz Državnog inspektorata je Dušici Radojčić, predsjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša, poslan odgovor na njen raniji upit o državnom nadzoru nad procesom obrade otpada u Sisku.

Zastupnica stranke Možemo od Inspektorata je tražila informaciju o obavljenim nadzorima u pogonu tvrtke Kemokop d.o.o. u Sisku tijekom posljednjih pet godina. U pitanju je tvrtka kojoj je povjeren posao zbrinjavanja “crnog brda” troske iz Biljana Donjih.

“Crno brdo”

Kao što smo na Klimatskom portalu već pisali, radi se o opasnom otpadu koji je godinama bio nepropisno odložen u Biljanima Donjim. Tek je presuda Suda Europske unije natjerala državu na njegovo zbrinjavanje, iako institucije RH i dalje tvrde da nije u pitanju opasni otpad, protivno presudama Suda EU. Posao zbrinjavanja “crnog brda” na javnom je natječaju dobio Kemokop.

Kad su čuli da će se troska obrađivati u njihovom gradu, Siščani su izašli na ulice. Nije im to bilo prvi put; već su godinama stanovnici Siska prisiljeni redovito prosvjedovati, tražeći ostvarivanje svog prava na zdrav i čist okoliš.

Inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani” još od 2019. okuplja zabrinute građane Siska na prosvjedima protiv odlaganja i obrađivanja otpada u njihovom gradu, protiv gradnje spalionice otpada, protiv gigantskog peradarskog projekta ukrajinskih investitora u Sisačko-moslavačkoj županiji… Uza sve to, sada je tu još i troska iz “crnog brda”, za čiju obradu Siščani tvrde da zagađuje zrak i izaziva neugodne mirise.

Je li zrak zagađen? Znat će se dogodine

Mikulićev dopis do Sabora je putovao cijeli tjedan. Dok je stigao do Odbora za zaštitu okoliša, glavni državni inspektor već je bio smijenjen i uhićen.

Sisačka je građanska inicijativa na svojoj Facebook stranici potom objavila Mikulićev dopis saborskom Odboru za zaštitu okoliša. Istaknuli su informaciju da je Državni inspektorat proveo nadzor obrade troske u Kemokopu te naložio Gradu Sisku mjerenje kvalitete zraka.

Sisačka gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Domagojem Orlićem (HDZ), odlučila je da će se mjerenje obavljati u dva navrata po 15 dana, tijekom 2025. i 2026. godine. Nikakva mjerenja još nisu počela.

“Ako je Fond za zaštitu okoliša toksičnu trosku proglasio neopasnom, to mora da je tako. Kakav je njezin eventualni utjecaj na okolne žitelje u centru Siska, ne zna se jer nije provedena nikakva prethodna studija o procjeni utjecaja na okoliš. […] Bila bi to državna lakrdija kada ne bi bilo u pitanju naše zdravlje. Ovih maglovitih dana nemamo pojma što udišemo i to je sisačka svakodnevica. Nažalost!”, ogorčeno poručuju iz inicijative “Siščani ne žele biti Smetlišćani”.

Povijest nepravilnosti u Kemokopu

U Kemokopu su, također je napisao Mikulić, u više navrata provođeni inspekcijski nadzori te su pronađene razne nepravilnosti. Temeljem presude Općinskog suda u Sisku iz 2023. godine, Kemokop je morao platiti ukupno 19 tisuća eura, dok je osobi odgovornoj za zastupanje određena novčana kazna u ukupnom iznosu od 8 i pol tisuća eura.

U predmetnom petogodišnjem razdoblju godišnji prihodi Kemokopa kretali su se između 8 i 16 milijuna eura, a ostvarivali su godišnju dobit između 1,5 i 4,5 milijuna eura. Najveća dobit ostvarena je upravo 2023. godine.

“Nakon toga im je Županija SMŽ 2024. produljila dozvolu za rad na 10 godina, valjda radi ‘dobrog vladanja’. Kazna za ilegalno odlaganje otpada i nekoliko požara otpada unutar njihovog kruga koje su stanovnici u susjedstvu platili udisanjem otrovnih plinova od izgaranja plastike; dioksina, furana te ostalih lebdećih toksičnih čestica nije bila nikakva otegotna okolnost, nego su još nagrađeni povećanjem dozvoljenih količina otpada kojeg u jednom trenutku mogu držati na svojoj parceli na 200 000 tona (da podsjetimo, počeli su sa skromnih 60 000 tona)”, poručuje inicijativa “Siščani ne žele biti Smetlišćani”.