Irena Burba: Klimatske politike ne smiju ostati u nacionalnim okvirima

Ako pitate okolišne organizacije, najveći problemi u regiji su kvaliteta zraka, onečišćenje voda, energetska ranjivost i siromaštvo te izostavljanje lokalnih zajednica prilikom donošenja odluka.

U prosincu se, naime, više od četrdeset predstavnika okolišnih organizacija iz desetak europskih zemalja okupilo se na prvom susretu mreže Climate Bridges, projekta koji povezuje ukupno 82 inicijative iz jugoistočne i srednje Europe.

Provodi se u četiri države iz regije – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj – uz podršku Europske klimatske inicijative (EUKI). Kroz zajedničke kampanje, razmjenu znanja i usklađeno zagovaranje, mreža nastoji premostiti jaz između lokalnog djelovanja i regionalnih klimatskih ciljeva.

Razgovarali smo s Irenom Burbom koja je kao predstavnica Zelene Istre bila u Sarajevu. Zelena Istra godinama upozorava na probleme okolišnog upravljanja i zagovara aktivno uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka.

Koji su najkritičniji propusti trenutačnih nacionalnih klimatskih politika koje mreža želi nadomjestiti prekograničnom suradnjom?

Sudionici sarajevskog susreta složili su se da nacionalne klimatske politike u regiji često ostaju fragmentirane, nedovoljno ambiciozne i slabo provedene u praksi, unatoč sve očitijim posljedicama klimatske krize. Kao jedan od temeljnih problema istaknut je nedostatak koordinacije između zemalja koje dijele iste ekosustave, izvore zagađenja i energetske sustave. Iako su klimatski i okolišni utjecaji prekogranični, politike se i dalje planiraju unutar uskih nacionalnih okvira, bez prekograničnih strateških procjena utjecaja na okoliš i bez zajedničkog planiranja.

Posebno je naglašeno slabo sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka. Javne rasprave često su formalne, netransparentne ili prekasne, zbog čega građani i lokalne zajednice nemaju stvaran utjecaj na projekte koji dugoročno oblikuju njihov okoliš, zdravlje i kvalitetu života.

Veliki propust prepoznat je i u načinu na koji se provodi energetska tranzicija, koja u mnogim zemljama regije nije pravedna. Umjesto razvoja energetskih zajednica, lokalnih obnovljivih izvora i energije u rukama građana i jedinica lokalne samouprave, prednost se često daje velikim, nerijetko stranim investitorima. Takav pristup produbljuje nejednakosti, povećava nepovjerenje javnosti i ne doprinosi energetskoj demokraciji.

Sudionici su upozorili i na slabu zaštitu prirode te snažne pritiske na prirodne resurse – od prostora i šuma do voda i tla. Klimatske politike često nisu usklađene s politikama zaštite prirode, što dovodi do degradacije ekosustava koji bi trebali biti ključni saveznici u prilagodbi klimatskim promjenama.

Dodatno, istaknuta je nepripremljenost tržišta rada za zelenu tranziciju. Nedostaju sustavni programi prekvalifikacije i dokvalifikacije prema zelenim radnim mjestima, što posebno pogađa radnike u industrijama koje će tranzicija najviše promijeniti, ali i mlade koji traže održive mogućnosti zapošljavanja.

Konačno, klimatski ciljevi često su slabo povezani s lokalnim potrebama i stvarnim problemima građana, poput energetskog siromaštva, zagađenja zraka ili gubitka javnog prostora. Izostanak pravedne tranzicije, osobito za ranjive skupine, dodatno produbljuje socijalne razlike i otpor promjenama.

> > Studije utjecaja na okoliš: Između zaštite prirode i interesa investitora

Ističete da “samo kroz zajedničko djelovanje možemo postići stvarne, opipljive pomake za cijelu regiju” – što bi, po vašem mišljenju, bili najvažniji pomaci?

Najvažniji pomaci bili bi snažnije uključivanje lokalnih zajednica u klimatske i okolišne politike, kako bi stvarni problemi građana – od energetskog siromaštva do zagađenja zraka i gubitka zelenih površina – bili uključeni u planiranje i provedbu rješenja.

Sudionici smatraju da je važno razmjenjivati učinkovite modele iz prakse, poput onih koje već godinama razvija Zelena Istra u području zaštite prostora, održive energije i uključivanja zajednica u donošenje odluka. Posebnu pažnju treba posvetiti jačanju regionalnog zagovaranja kako bi klimatske politike postale pravednije, provedive i povezane s lokalnim kontekstom. Klimatske promjene ne poznaju granice, pa ni rješenja ne mogu ostati unutar nacionalnih okvira.

Kako će se zaključci sarajevskog susreta pretočiti u lokalnu akciju – postoje li već dogovoreni pilot-projekti ili zajedničke regionalne inicijative?

Zaključci sarajevskog susreta već su pretočeni u lokalnu praksu kroz razmjenu iskustava, zajedničke akcije i koordinirano zagovaranje prema donositeljima odluka. Iako su organizacije unutar mreže vrlo različite, za početak se fokusiraju na zajedničke javne kampanje, izradu lokalnih zelenih agendi u pojedinim regijama i promociju klimatskih ciljeva kroz natjecanje primjera dobre prakse.

“Zapadni Balkan jedna je od najzagađenijih regija u Europi”

Mreža Climate Bridges nastala je kao odgovor na izazove u regiji, od fragmentiranih politika do ograničene koordinacije i snažnih pritisaka na okoliš. Kroz zajedničke kampanje, alate za zagovaranje, edukacije i razmjenu dobrih praksi, mreža omogućava lokalnim organizacijama da svoje djelovanje usklade s regionalnim klimatskim okvirima, uključujući i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Jedan od uspješnih primjera je ovogodišnja kampanja “Diši čisto – Breathe Clean”, provedena u deset gradova regije, među njima i u Puli.

Irena Burba objašnjava da je nastala kao odgovor je na činjenicu da je “Zapadni Balkan jedna od najzagađenijih regija u Europi, osobito kada je riječ o kvaliteti zraka”.

“Gradovi u regiji redovito bilježe koncentracije lebdećih čestica PM2.5 i PM10 koje višestruko premašuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, što se izravno odražava na zdravlje stanovništva i dovodi do povećanog broja respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te preranih smrti.

Javnim akcijama u gradovima prethodila je regionalna online kampanja, čiji je cilj bio osvijestiti razmjere problema i emocionalno ga približiti građanima. U toj su kampanji korištene fotografije talijanskog fotografa Mattea Trevisana, nastale u Zenici i drugim industrijski opterećenim sredinama. Njegov rad dokumentira svakodnevicu života u zagađenju i nosi snažnu poruku izrečenu od strane lokalnog aktivista: ‘Ovdje u Zenici svi smo bolesni, samo neki još ne znaju da su bolesni’. Aktivist je preminuo od raka pluća dvije godine kasnije, što je dodatno naglasilo tragične posljedice dugotrajnog izlaganja onečišćenom zraku.

Nakon online kampanje, aktivnosti su se istovremeno nastavile u deset gradova iz pet zemalja regije. U Puli je obilježavanje održano na Trgu Portarata povodom Svjetskog dana pluća, a događaj je koordinirala udruga Zelena Istra. Kroz panel-raspravu i javne sadržaje govorilo se o lokalnim izvorima zagađenja, uključujući emisije i neugodne mirise iz ŽCGO Kaštijun, zagađenje zraka i buku iz cementare Calucem te o važnosti očuvanja urbanog zelenila kao prirodne zaštite zdravlja. Kampanja je snažno uključila građane i mlade – od prijava zagađenja i potpisivanja peticija do edukativnih aktivnosti o zdravlju pluća.

‘Diši čisto! – Breathe Clean!’ jasno je pokazala da je problem kvalitete zraka zajednički cijeloj regiji te da zahtijeva koordinirano djelovanje lokalnih zajednica, civilnog društva i donositelja odluka, jer pravo na čist zrak ne poznaje granice.”

Upravo u Puli u svibnju će se održati i svečana dodjela nagrada te proglašenje klimatskog prvaka regije, za koju se titulu natječe deset država.