Koliko se u velikim hrvatskim gradovima koriste javni bicikli

U kolovozu ove godine u Zagrebu je zaživio projekt javno-privatnog partnerstva javnog dijeljenja bicikala, popularno nazvanog “Bajs”. Grad će u naredne četiri godine tvrtki Sustav javnih bicikala, lokalnom partneru globalnog NextBikea, isplatiti 11,6 milijuna eura, a ona će zauzvrat osigurati sustav u kojem će biti do 3000 bicikala na najmanje 180 stanica diljem grada, brinuti za nabavu i popravke bicikala, osigurati aplikaciju za njihovo unajmljivanje i dostupnost na stanicama.

Kao što smo pisali prije dva mjeseca, iako Grad sudjeluje u financiranju projekta, usluga korištenja bicikala za građane nije besplatna. Godišnja pretplata za “Bajs” u Zagrebu iznosi 30 eura, mjesečna je 5 eura, dok povremeni korisnici, koji ne žele platiti pretplatu, mogu bicikl 30 minuta koristiti za 50 centi. Javni i privatni partner na kraju će podijeliti prihod od najma na način da će Zagreb dobiti 70 posto od naplate usluge, a tvrtka Sustav javnih bicikala 30 posto.

Sredinom studenog Zagreb i NextBike pohvalili su se da su u nešto manje od tri mjeseca došli do 100 tisuća najmova javnih bicikala i više od 34 tisuće korisnika. Za uspostavu i upravljanje sustavom Zagreb je dosad privatnom partneru isplatio oko 380 tisuća eura.

Iako je u Zagrebu masovniji sustav javnog dijeljenja bicikala pokrenut tek u kolovozu ove godine, u Europi takav zdravi i ekološki prihvatljiv oblik javnog prijevoza postoji već desetljećima, dok se u drugim hrvatskim gradovima počeo uvoditi posljednjih desetak godina.

Modeli upravljanja tim sustavima su različiti – od već spomenutog zagrebačkog javno-privatnog partnerstva s globalnim operaterima preko sustava kojima u cijelosti upravljaju gradske tvrtke pa do potpuno komercijalnih projekata. Dobrobiti takvih sustava su jasni, primjerice: smanjenje zagađenja zraka i prometnih gužvi; čuvanje zdravlja korisnika zbog fizičke aktivnosti, a time i manji troškovi zdravstvenih sustava. Nije zanemarivo niti otvaranje novih radnih mjesta u tvrtkama koje upravljaju sustavima.

Budući da smo se u prvom tekstu usmjerili na razvoj novog sustava javnih bicikala u Zagrebu, u ovom ćemo članku pokušati objasniti na kojem modelu počivaju, kada su pokrenuti i koliko se koriste sustavi javnih bicikala ostala tri najveća hrvatska grada – Splitu, Osijeku i Rijeci.

Splitske “Javne bicikle”

Kada se pogleda politička razina, Split je poznat kao grad u kojem gradonačelnika građani nikada ne biraju dva puta, odnosno česte su izmjene političkih opcija na vlasti. No, što se tiče javnih bicikala, čini se da taj projekt ima široku političku potporu. Prvi se javnim biciklima u Splitu u srpnju 2019. godine, provozao tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Andro Krstulović Opara, dok se prije zadnjih lokalnih izbora proširenjem flote za 300 bicikala hvalio i bivši gradonačelnik Splita iz stranke Centar Ivica Puljak.

Split je u svibnju ove godine svoj kontingent javnih bicikala povećao na 735. Tada je objavljeno da su nabavili 200 klasičnih i 100 električnih bicikala, ukupne vrijednosti 525 tisuća eura bez PDV-a. Najavili su i da će broj postaja za najam bicikala povećati za tri na obnovljenom Žnjanu pa će ih ukupno imati 69.

“Sustav se kontinuirano razvija. Od prošle godine povećali smo broj bicikala za 50 posto, a ove godine ćemo imati četiri puta više bicikala na ulici nego prošle sezone”, rekao je tada Davor Matošić, direktor Split parkinga i napomenuo kako se uz samu nabavu ulagalo i u servis, opskrbu dijelovima te reorganizaciju održavanja.

Splitski sustav održava komunalna tvrtka Split parking, dok korisnici bicikle mogu, kao i u Zagrebu, iznajmiti putem Nextbike aplikacije. Kako stoji na internetskim stranicama Nextbikea, u Splitu se pola sata najma javnog bicikla plaća 66 centi, tjedna pretplata iznosi 13,27 eura, a godišnja 26,54 eura.

Kada to uspoređujemo sa cijenama u glavnom gradu Hrvatske, u Zagrebu je godišnja pretplata skuplja od splitske (30 eura), dok je mjesečna pretplata bitno jeftinija nego splitska tjedna (5 eura), a Zagreb je jeftiniji i za pola sata vožnje (50 centa). U Splitu, kao i u Zagrebu, pretplate uključuju neograničeni broj besplatnih vožnji do pola sata, što znači da korisnik nakon 30 minuta vožnje mora vratiti bicikl na jednu od stanica ako ne želi da mu se dodatno naplati duže korištenje. Ako prekorači rok od pola sata, dodatnih 30 minuta korisnik javnog bicikla u Splitu će platiti 66, a u Zagrebu 50 centi.

Kako je nedavno u razgovoru za Dalmaciju Danas kazala Irena Lažeta, voditeljica Odjela sustava javnih bicikala tvrtke Split Parking, od puštanja sustava u promet, 11. srpnja 2019., do kraja listopada 2025. godine, više od 122.000 korisnika registriralo se u splitskom sustavu javnih bicikala.

“2024. godinu završili smo s 288.282 najma, dok je do 31. listopada ove godine već ostvareno 301.294 najma”, kazala je. Split Parking se u siječnju 2024. godine pohvalio da su tada došli do ukupno milijun najmova od pokretanja sustava 2019.

Za usporedbu sa Zagrebom koji je u nešto manje od tri mjeseca došao do 100 tisuća najmova, valja napomenuti da je Splitu za 110 tisuća najmova trebala otprilike godina i pol. Naravno, treba uzeti u obzir da je Split grad s bitno manje stanovnika nego Zagreb, a i splitski sustav broji manji broj bicikala i stanica.

U šest godina splitski korisnici javnih bicikala, od kojih su mnogi turisti, do sada su ostvarili više od 1,57 milijuna najmova, odnosno odbiciklirali 7,1 milijun kilometara. “S obzirom na to da bicikl u vožnji emitira 21 g CO₂ po kilometru, dok automobil emitira 271 g/km, odlukom da voze bicikle umjesto automobila ostvarili su uštedu od oko 1.776 tona CO₂”, objasnila je Lažeta te dodala kako je to ogroman doprinos smanjenju emisija i rasterećenju prometa.

Sudeći po financijskom izvještaju za 2024. godinu gradska tvrtka Split parking je 14 posto svojih ukupnih prihoda ostvarila projektom javnih bicikala. Prihod od tog sustava u prošloj godini iznosio je oko 197.500 eura, dok je godinu ranije to bilo oko pet tisuća eura manje, a u 2022. godini oko 109 tisuća eura. Nažalost, iz financijskih izvješća Split parkinga ne može se doznati koliki su rashodi sustava javnih bicikala. Kao što smo već naveli, tvrtka je u ovoj godini nabavila novih 200 klasičnih i 100 električnih bicikala za 525 tisuća eura bez PDV-a, dok se u izvještaju za 2023. može naći da su u toj godini kupili 40 novih javnih bicikala za 24 tisuća eura. Uz to, kako je Lažeta kazala za portal Dalmacija Danas Split Parking zapošljava četiri servisera bicikala čiji je posao provjera bicikala na postajama, otklanjanje manjih kvarova na terenu, prijevoz bicikala u servis na veće popravke te redistribuciju bicikala po gradu. No, kada se na biciklima pojavi veći kvar, popravak obavlja “vanjski suradnik odabran putem javne nabave”.

U Splitu se, očekivano, najviše najmova ostvaruje na središnjim lokacijama, odnosno na postajama Riva, Pazar i Zvončac. “Na Rivi, primjerice, broj raspoloživih bicikala može pasti s 25 na svega 2 u samo sat vremena”, kazala je Lažeta. Bitan dio posla servisera je i prevoženje bicikala sa postaja gdje ima manje najmova na postaje gdje je potražnja veća. “Treba osigurati da bicikli budu dostupni svima. Naš tim sada ne pokriva samo 69 postaja u Splitu, već i one u sklopu Urbane aglomeracije Split – u Solinu, Kaštelima, Podstrani…”, kazala je.

Iako smo Split parkingu i tvrtki Sustav javnih bicikala poslali upite vezane uz financijske uvjete njihove suradnje, do objave teksta odgovore nismo dobili.

Osječki eMobi

Tvrtka Sustav javnih bicikala nije nam odgovorila niti na pitanja vezana uz suradnju Nextbikea s osječkom gradskom tvrtkom Gradski prijevoz putnika. GPP Osijek se na svojim internetskim stranicama u prosincu 2021. godine pohvalio postavljanjem 50 električnih i 125 mehaničkih bicikala na 25 stanica diljem Osijeka, a bicikli se, kao i u slučaju Zagreba i Splita, preuzimaju preko aplikacije NextBike.

Kristijan Tuđa iz tvrtke Sustav javnih bicikala, prema pisanju portala Energetika-net, krajem studenog ove godine kazao je da je u osječkom sustavu 100 bicikala i 30 stanica, što znači da se od 2021. godine broj bicikala smanjio dok je dodano pet novih stanica. No, kada smo na aplikaciji Nextbikea i na njihovoj internetskoj stranici željeli provjeriti cijene za korisnike u Osijeku, dobili smo poruku da ta stranica više ne postoji (arhivirano ovdje). Radi li se samo o tehničkoj pogreški ili se nešto promijenilo u suradnji Osijeka i Nextbike nismo uspjeli utvrditi jer, kao što smo već napisali, nismo dobili odgovore iz Sustava javnih bicikala i GPP Osijeka.

U vijesti iz 2021., kada je Osijek predstavio sustav eMobi javno dijeljenih bicikala, cijene za korisnike su bile 200 kuna (26,56 eura) za godišnju pretplatu, tjedna karta je bila 100 kuna (13,28 eura), dok je polusatna vožnja bila 5 kuna (66 centi) na mehaničkom, a 10 kuna (1,32 eura) na električnom biciklu. To su gotovo jednake cijene koje ima i Split.

Riječka RiCikleta

Od četiri najveća hrvatska grada, sustav s najmanje stanica i bicikala ima Rijeka. To je razumljivo s obzirom da u tom gradu “ravničarski” teren pogodan za bicikliranje postoji jedino u dijelu koji se nalazi uz more, dok je većina grada brdovita. Iz Ureda direktora riječkog komunalnog poduzeća Autotrolej dobili smo vrlo detaljne odgovore na naša pitanja o funkcioniranju te prihodima i rashodima sustava javnih bicikala RiCikleta.

Rijeka je prvi pilot-projekt javnih bicikala uvela 2013. godine, a obuhvaćao je 10 klasičnih i jedan električni bicikl koji su se koristili samo na prostoru riječkog lukobrana. Prvi gradski sustav, doduše ne mehaničkih nego električnih bicikala, nazvan RiCikleta, Rijeka je službeno predstavila u ožujku 2020., dok su pripreme za njega započele još 2017. godine. 2020. je na četiri lokacije u gradu postavljeno 28 električnih bicikala.

“Zbog dotrajalosti opreme i isteka životnog vijeka dijela flote, trenutačno je u funkciji 17 bicikala”, odgovorili su nam iz Autotroleja. Cijena najma je kod pokretanja sustava bila 10 kuna (1,32 centa) po satu, za maksimalno vrijeme neprekinutog korištenja određena su tri sata, dok se najam plaćao preko aplikacije GO2BIKE.

Projekt je bio financiran kombinacijom sredstava Ministarstva turizma Republike Hrvatske i proračuna Grada Rijeke, a ukupna vrijednost je iznosila približno 1,3 milijuna kuna (oko 172 tisuće eura). Cijena najma se otad nije mijenjala te iznosi 1,33 eura, a maksimalna vožnja i dalje može trajati 3 sata. Tarifa za jedan sat je 1,33 eura, dva sata 2,66 eura, a tri sata se plaćaju 3,99 eura.

Vlasnik riječkog sustava javnih bicikala je grad. “Prema službenim uvjetima korištenja, u fazi pokretanja sustava 2020. godine upravljanje je bilo povjereno tvrtkama HT d.d. (Zagreb) i UTE d.o.o. (Pula), dok je operater sustava bila tvrtka GO2BIKE d.o.o. (Pula). Od svibnja 2021. godine Grad Rijeka prenio je na KD Autotrolej d.o.o. upravljanje i održavanje sustava RiCikleta, dok je Grad Rijeka zadržao vlasništvo nad sustavom”, objasnili su nam iz riječkog gradskog poduzeća.

Očekivano, zbog manjeg broja bicikala i stanica u sustavu, ali i već spomenutog riječkog “brdskog” terena, RiCikleta se koristi mnogo manje od sustava u drugim gradovima. Autotrolej nam je poslao podatke o korištenju sustava od lipnja 2021. kada su i preuzeli upravljanje cijelim sustavom. Ukupan broj korisnika je skromnih 274, a broj vožnji 509.

Riječka tvrtka je u tom razdoblju od najma bicikala ostvarila prihod od 1259 eura, dok su im troškovi održavanja iznosili 119 tisuća eura.

“KD Autotrolej organizira održavanje sustava putem godišnjeg ugovora s tvrtkom UTE Pula d.o.o. Ugovoreni paušalni iznos održavanja iznosi 1.400 eura mjesečno, a uz navedeni iznos nastajali su i dodatni troškovi rezervnih dijelova i izvanrednih popravaka”, objasnili su nam iz tvrtke te dodali i da “KD Autotrolej nema posebno zaposlene radnike isključivo za poslove održavanja sustava javnih bicikala”.

Za kraj su nam napisali i da se planira proširenje sustava javnih bicikala u Rijeci.

“KD Autotrolej, kao nositelj projekta, u suradnji s Gradom Rijekom priprema projektnu dokumentaciju za prijavu na projekt ‘Jačanje sustava javnog prijevoza II’, koji se planira financirati iz sredstava Europske unije. Projekt uključuje nabavu 30 novih bicikala s pripadajućim postoljima za punjenje, tehničku i infrastrukturnu obnovu sustava te označavanje biciklističke trase na relaciji Preluk – Jadranski trg. Izvedbeni projekt je u završnoj fazi izrade, a Grad Rijeka zadužen je za realizaciju infrastrukturnog dijela projekta”, naveli su u odgovoru.

Koristi razvoja sustava javnih bicikala

Dvije aplikacije koje se u Hrvatskoj najviše koriste za najam javnih bicikala su već spomenuti Nextbike i GO2BIKE. Kristijan Tuđa iz tvrtke Sustav javnih bicikala kazao je krajem studenog da je Nextbikeov sustav dostupan u više od 45 gradova u Hrvatskoj, a GO2BIKE se koristi za najam na desetak lokacija u Hrvatskoj. Taj brend 2014. godine razvila je tvrtka Uljanik Tesu Elektronika (UTE) u suradnji s tvrtkom Penta d.o.o. iz Pule. Kao svoje reference u postavljanju sustava javnih bicikala navode gradove Pulu, Umag, Koprivnicu i Čakovec, a na njihovoj Facebook stranici moguće je pronaći da su sustav implementirali i u Cisti Provo, Zagvozdu, Šestanovcu…

Svi ovi podaci pokazuju da hrvatski gradovi pomalo uvode sustave javnih bicikala kao ekološki dodatak javnom prijevozu. U istraživanju na razini Europske unije, Velike Britanije, Švicarske i Norveške objavljenom u listopadu, izračunato je da sustavi javnih bicikala u europskim gradovima generiraju više od 305 milijuna eura kroz različite koristi koje donose. Navedeno je da se u više od 150 europskih gradova u ovom trenutku dijeli više od 438 tisuća javnih bicikala na kojima se godišnje ostvaruju milijuni vožnji.

Korištenjem javnih bicikala smanjuju se emisije CO2 i drugih zagađivača, kroz tjelesnu aktivnost preveniraju kronične bolesti i stvaraju uštede zdravstvenim sustavima, smanjuju se prometne gužve i povećava produktivnost na radnim mjestima, a sustavi javnih bicikala stvaraju i nova radna mjesta. Zbog svih tih koristi dobro je da i hrvatski gradovi, kao i država, nastave s trendom širenja takvih sustava te dodatno pokušaju smanjivati troškove za krajnje korisnike kako bi što više ljudi koristilo taj zdravi i ekološki prihvatljiv dodatak javnom prijevozu.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.