Dobre klimatske vijesti iz 2025. godine

Prečesto se rubrike klimatskih vijesti sastoje od onih negativnih; pesimističnih prognoza znanstvenika ili senzacionalističkih prenošenja posljedica ekstremnih vremenskih događaja, nerijetko s naslovima napisanim s ciljem uznemiravanja publike i prikupljanjem što većeg broja pregleda.

Sve topliji svijet donosi izazove u svakom aspektu funkcioniranja društva, a kako bi se uspješno navikli na njega, mjere prilagodbe potrebne su u svakom od njih. Države, kolektivi, udruge, pojedinci svakodnevno rade na prilagodbi koja se, iako ne ide potrebnom brzinom, ipak događa.

Krajem godine stoga se osvrćemo na vijesti iz 2025. koje bude nadu u bolju budućnost; priče koje su nam, uslijed kaotičnih zbivanja na globalnoj razini, negdje možda promaknule, a kojih se valja podsjetiti.

U selekciji takvih vijesti pomogle su nam udruge Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija, WWF Adria te Sunce – udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj. Pitali smo ih koje događaje iz protekle godine smatraju bitnima.

Zelena tranzicija

Svijet ide dalje kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.

Globalno, stopa rasta kapaciteta obnovljivih izvora energije ubrzava se u više od 80% zemalja. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ukupni kapacitet obnovljivih izvora energije na putu je da se udvostruči do 2030.u usporedbi s današnjim razinama.

Vjetar, sunce i drugi obnovljivi izvori energije ove su godine pretekli ugljen kao vodeći svjetski izvor električne energije. Globalni rast obnovljivih izvora energije ponajviše potiče Kina koja širi svoju proizvodnju i dominira izvozom tehnologija čiste energije [BBC].

U Zelenoj akciji pozitivnim izdvajaju pomak u globalnom odustajanju od fosilnih goriva. Za njega kažu da je ograničen odnosno nedovoljan u kontekstu krize, ali ipak značajan.

“To je važno jer potvrđuje da je smjer promjene jasan, iako tempo ostaje ozbiljno nedostatan u odnosu na ono što nam znanost govori da je potrebno”, kažu iz Zelene akcije za Klimatski portal.

Dodaju kako je tehnološki razvoj u području obnovljivih izvora energije, pohrane energije i energetske učinkovitosti dodatno pokazao da tehnološka rješenja za zelenu tranziciju postoje.

“Ključni problem dakle više nije tehnologija, već politička volja i pravedna provedba tranzicije”, navode iz Zelene akcije.

Europska unija, unatoč tome što je tijekom protekle godine oslabila određene politike u području zaštite okoliša, ostaje i dalje na putu zelene tranzicije.

Iz WWF Adria za Klimatski portal kažu kako je EU uoči i tijekom COP30 usuglasila cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040. godine u odnosu na 1990., kao obvezujući međucilj na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050.

“Taj cilj je manje ambiciozan od preporuka znanstvenih savjetnika i izvorne Komisijine vizije, ali u kontekstu odluka američke administracije da odustane od dijela ranijih klimatskih obveza, EU i dalje de facto ostaje lider među velikim gospodarstvima”, komentiraju za Klimatski portal.

Pobjeda za oceane

Organizacije za zaštitu okoliša i prirode slažu se u u tome da je prethodna godina bila značajna za zaštitu svjetskih mora.

Iz udruge Sunce kao bitan događaj izdvajaju Treću Konferenciju Ujedinjenih naroda o oceanima u Nici na kojoj je dano više od 800 obećanja za mora i oceane. Nadalje, Sporazum o svjetskim morima dobio je potrebnih 60 ratifikacija država članica UN-a u rujnu 2025. što znači da može stupiti na snagu u siječnju 2026.

Iz Greenpeace Hrvatska kažu nam da povijesni sporazum omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja i jačanje regulative protiv prekomjerne industrijske eksploatacije.

“U ovom trenutku učinkovito je zaštićeno samo 0.9% svjetskih mora i oceana, a znanstvenici jasno poručuju da moramo zaštititi najmanje 30% do 2030. godine. Ovaj sporazum ključan je za uspostavu morskih rezervata, otpornost oceana na klimatsku krizu i očuvanje izvora hrane za milijarde ljudi”, odgovorili su nam iz Greenpeacea, dodajući kako je riječ o povijesnoj pobjedi zajedničkog djelovanja građana, znanstvenika, malih ribara i aktivista koji godinama traže kraj ere uništavanja oceana.

Popisu zemalja koje su ratificirale sporazum početkom lipnja pridružila se i Hrvatska.

Sudske presude

Značajni pomaci dogodili su se i na području klimatske pravde.

Nakon šest godina kampanje koju je vodilo 27 studenata prava s pacifičkih otoka, Međunarodni sud pravde je u srpnju donio povijesno savjetodavno mišljenje kojim potvrđuje da države imaju obvezu spriječiti ozbiljnu štetu okolišu i pozvati velike zagađivače na odgovornost.

Sud je potvrdio da je pravo na čist, zdrav i održiv okoliš temeljno ljudsko pravo.

“Ovime se otvara novo poglavlje globalne klimatske pravde i jača se borba zajednica koje klimatskoj krizi najmanje doprinose, a trpe njezine najteže posljedice”, govore za Klimatski portal iz Greenpeacea Hrvatska.

Tu je i presuda protiv greenwashinga naftne industrije; sud u Parizu u listopadu je osudio obmanjujuće oglašavanje kompanije TotalEnergies koja je u svojim oglasima tvrdila da stavlja “klimu u središte svoje strategije” te da želi osigurati “čišću, sigurniju i pristupačniju energiju”.

Sud je utvrdio da su takve tvrdnje vjerojatno dovele potrošače u zabludu dok je kompanija istodobno povećavala proizvodnju i ulaganja u naftu i plin, što je u suprotnosti sa znanstvenim preporukama i ciljevima Pariškog sporazuma koji zahtijevaju hitno smanjenje proizvodnje fosilnih goriva.

“Ova presuda prva je koja prepoznaje poruke naftne industrije o neto nultim emisijama kao greenwashing. Ona predstavlja važan korak prema pozivanju velikih zagađivača na odgovornost zbog obmanjivanja javnosti i svjesnog odgađanja stvarne klimatske akcije”, dodaju iz Greenpeace Hrvatska.

Iz Zelene akcije kažu nam kako su ovakvi procesi važni jer potvrđuju da klimatska kriza nije samo političko, već i pravno pitanje, kao i zbog toga jer jačaju mogućnosti građana i civilnog društva da zahtijevaju konkretnu akciju.

Vijesti iz Hrvatske

Kada je riječ o Hrvatskoj, u rujnu je otvorena javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Plan obuhvaća ključna pitanja poput održivog ribarstva, razvoj pomorskog prometa i zaštite okoliša, a cilj je dokumenta uspostaviti ravnotežu između gospodarskog razvoja i očuvanja Jadranskog mora kao jedinstvenog prirodnog i nacionalnog resursa.

Prijedlog, među ostalima, sadržava i odredbu da “istraživanje i eksploatacija ugljikovodika nisu dopušteni izvan postojećih odobrenih eksploatacijskih polja”.

“Ovo ne znači da je eksploataciji plina iz Jadrana došao kraj jer se ona nastavlja na tri postojeća odobrena polja, ali je prvi signal u smjeru odmaka od fosilnog plina”, kažu nam iz Greenpeacea.

Iz te organizacije pozitivnim ocjenjuju i to što, prema podacima HEP-a, od približno 39.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj, oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava.

“Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije, ali porast broja kućanstava koja koriste energiju sunca je ohrabrujuć trend koji bi trebao biti signal relevantnim institucijama da su građani spremni uložiti u sunce i da je hitno potrebno otkloniti administrativne prepreke za ostvarivanje zamaha energetskih zajednica”, kažu za Klimatski portal.

Zaštita prirode

WWF Adria pozdravljaju početak izrade Strategije bioraznolikosti i Nacionalnog plana obnove prirode s rokom usvajanja do kraja 2026. godine. Građani, stručnjaci i civilno društvo pozvani su na javno sudjelovanje putem e-savjetovanja, što predstavlja ključnu priliku za utjecaj na prioritetne mjere obnove, kažu nam.

Nadalje, izrađen je prijedlog Socijalnog plana za klimatsku politiku, vrijedan 1,68 milijardi eura za razdoblje 2026.-2032. Dokument predviđa mjere zaštite građana i malih poduzeća od od nepovoljnih učinaka klimatske tranzicije i uvođenja novog EU sustava trgovanja emisijama, a trebao bi biti usvojen sljedeće godine.

Iz WWF-a ističu kako je u  listopadu u Zagrebu prvi put predstavljeno Europsko izvješće o stanju okoliša 2025. s fokusom na Hrvatsku.

“Hrvatska je rangirana osmom po kvaliteti okolišnih podataka u EU, s premašenim ciljem od 30% zaštićenih kopnenih i morskih područja, što je pohvaljeno kao odličan primjer zaštite bioraznolikosti.​ Izvješće poziva na nastavak ulaganja u aktivnosti na terenu i upravljanje zaštićenim područjima kako bi se zadržao napredak”, kažu iz WWF Adria za Klimatski portal.

Iz udruge Sunce, koja se u svom radu uvelike fokusira na zaštitu mora i priobalnih područja, izdvajaju i Uredbu o proglašenju Posebnog rezervata u moru rt Stupišće koju je Vlada donijela u svibnju. Iznimno vrijedan morski lokalitet tako je dobio trajnu zaštitu te postao prvo strogo zaštićeno morsko područje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Nadalje, dodaju kako su donesene izmjene Uredbe o ekološkoj mreži kojom su proširena područja pod zaštitom, posebno za nas je važno značajno povećanje mora pod ekološkom mrežom, uključujući i nova područja za morske ptice te nova područja za očuvanje livada posidonije.

Izazovi

Iako navedene primjere smatraju pozitivnim pomacima, iz udruge Sunce ističu da se oni odvijaju u širem kontekstu sve snažnijih pritisaka na okolišno zakonodavstvo, kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnoj razini. Procesi su to s potencijalno ozbiljnim posljedicama za zaštitu okoliša i bioraznolikosti.

Na razini Europske unije najavljene su inicijative koje mogu dovesti do slabljenja postojećih zaštitnih mehanizama, a istodobno se ubrzavaju administrativni postupci za energetske i infrastrukturne projekte, pri čemu se zaštita okoliša i prirode sve češće percipira kao prepreka, a ne kao temelj javnog interesa, kažu nam u udruzi Sunce.

“Slični su trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj, uglavnom kroz zakonodavne inicijative koje idu u smjeru deregulacije i pogodovanja investicijskim interesima, dok se zaštita prirode i bioraznolikosti marginalizira”, stav je udruge Sunce.

Iz WWF Adria također nisu zadovoljni brojnim odlukama koje su oslabile ključne propise, poput dodatnog odgađanja Uredbe o deforestaciji do 2026. i smanjenja obveza za korporativno izvještavanje o utjecajima na klimu i bioraznolikost.​

“Cilj smanjenja emisija za 90% do 2040. predstavlja korak naprijed, ali je manje ambiciozan od znanstvenih preporuka, a nedovoljno financiranje u prijedlogu EU proračuna, uključujući gašenje programa poput LIFE-a, dodatno ugrožava provedbu.​ Bojimo se da će se ovaj trend deregulacije nastaviti, posebno kroz prijedlog Okolišnog omnibusa koji otvara prostor za neobavezne studije utjecaja i nastavak uporabe štetnih pesticida”, rekli su za Klimatski portal.

Iz Zelene akcije za kraj dodaju kako je 2025. godina još jednom pokazala da se u Hrvatskoj veliki infrastrukturni i energetski projekti često planiraju bez stvarnog uvažavanja okolišnih standarda, lokalnih zajednica i dugoročnih posljedica po prirodu i bioraznolikost.

Ukazuju na sporu i nedovoljno pravednu energetsku tranziciju te da država i dalje kasni u razvoju decentraliziranih obnovljivih izvora, energetske demokracije i uključivanja građana.

Posljedice klimatskih promjena istovremeno postaju sve vidljivije.

“Ekstremni vremenski događaji, suše, poplave i toplinski valovi tijekom 2025. dodatno su naglasili da klimatske promjene nisu apstraktan problem budućnosti, već realnost s kojom se već suočavamo”, rekli su nam iz Zelene akcije.