Godina za nama je treća najtoplija u povijesti mjerenja
Godina 2025. svrstala se među tri najtoplije ikad, a posljednje tri godine u prosjeku su iznad 1,5 °C zagrijavanja, pokazuje najnovije izvješće Europske službe za klimatske promjene Copernicus. Signal je to da se klimatski rekordi pretvaraju u trend.
Protekla godina je treća najtoplija godina otkako je mjerenja, tek neznatno (0,01 °C) hladnija od 2023. te 0,13 °C hladnija od 2024. – najtoplije godine u povijesti mjerenja.
Štoviše, posljednjih 11 godina bile su 11 najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Globalne temperature u posljednje tri godine u prosjeku su bile više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Ovo je prvi put da je trogodišnje razdoblje premašilo taj prag, što je važan pokazatelj dugoročnog globalnog zatopljenja.
Temperatura zraka nad kopnom bila je druga najviša ikad izmjerena, dok je Antarktika zabilježila najvišu godišnju temperaturu u povijesti mjerenja, a Arktik drugu najvišu.
Pokazuje to izvješće “2025 Globalni klimatski naglasci”, temeljeno na podacima podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji u ime Europske komisije upravlja Službom za klimatske promjene programa Copernicus (C3S) i Službom za praćenje atmosfere programa Copernicus (CAMS).
Ciljevi Pariškog sporazuma postaju nedostižni
Godina 2024. ostaje najtoplija ikad zabilježena, s prosječnim globalnim porastom temperature od oko 1,6 °C iznad predindustrijskih razina. U 2025. prosječna temperatura iznosila je oko 1,47 °C, vrlo blizu granice od 1,5 °C utvrđene Pariškim sporazumom.
Prelazak te granice u trajanju nekoliko godina znači da bi, uz nastavak trenutnih trendova, prag od 1,5 °C mogao biti trajno premašen već do kraja ovog desetljeća – znatno prije nego što su to predviđali raniji klimatski modeli.
> > Copernicus potvrdio: 2024. je najtoplija je otkad postoje mjerenja i prva godina iznad +1,5°C
Zašto su zadnje tri godine najtoplije?
Izvješće navodi dva temeljna razloga zbog kojih su posljednje tri godine bile iznimno tople.
Prvi razlog su rastuće koncentracije stakleničkih plinova, uzrokovane ljudskim faktorom, odnosno izgaranjem fosilnih goriva te smanjena sposobnost prirodnih ponora ugljika – mora, šuma, tla – da upijaju CO2 iz atmosfere
Drugi razlog su, navode stručnjaci, visoke temperature morske površine. Povezane s klimatskim obrascima poput El Niña, La Niñe i drugim čimbenicima (količina aerosole, niski oblaci, varijacije u atmosferskoj cirkulaciji), visoke temperature morske površine dodatno su pojačale globalno zagrijavanje. El Niño obično djeluje zagrijavajuće, dok La Niña hladi, no dugoročno globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim emisijama nadjačava te prirodne varijacije, tumače znanstvenici.
Kako stoje tropske, a kako polarne regije?
Dok su tropske temperature bile nešto niže nego 2024. godine, više temperature u polarnim područjima nadoknadile su te razlike, što je dodatno podiglo globalni prosjek. Godišnje prosječne temperature dosegnule su najvišu vrijednost na Antarktici, a drugu najvišu na Arktiku. Rekordno visoke godišnje temperature zabilježene su i u nekoliko drugih regija, osobito u sjeverozapadnom i jugozapadnom Pacifiku, sjeveroistočnom Atlantiku, dalekoj istočnoj i sjeverozapadnoj Europi te središnjoj Aziji.
U 2025. zabilježeno je i značajno opadanje ledenog pokrova: površine leda na oba pola dosegle su najniže razine barem od 1970-ih. Na Arktiku je mjesečno prostiranje leda bilo najniže u povijesti mjerenja za siječanj, veljaču, ožujak i prosinac, a drugo najniže u lipnju i listopadu. Na Antarktici je mjesečno prostiranje dosegnulo četvrti najniži godišnji minimum u veljači i treći najniži godišnji maksimum u rujnu.
Godina za nama bila je treća najtoplija i na razini Europe, s prosječnom temperaturom od 10,41 °C, što je 1,17 °C iznad prosjeka za referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine i 0,30 °C ispod najtoplije 2024. godine.
Iz ekstrema u ekstrem
U 2025. godini je polovica kopnene površine planeta zabilježila više dana od prosjeka obilježenih toplinskim stresom, koji se definira kao osjetna temperatura od 32 °C ili viša. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) toplinski stres prepoznaje kao vodeći uzrok smrtnosti povezane s vremenskim prilikama na globalnoj razini.
> > Toplinski val u Europi ubio tisuće ljudi. Bez klimatskih promjena bilo bi triput manje mrtvih
Visoke temperature u područjima s dugotrajnom sušom i vjetrovitim uvjetima pridonijele su širenju i intenziviranju šumskih požara. Ti su požari ispuštali velike količine ugljika, lebdećih čestica i ozona, što dodatno narušava kvalitetu zraka i utječe na zdravlje ljudi – posebno u dijelovima Europe i Sjeverne Amerike.
“Činjenica da je posljednjih jedanaest godina bilo najtoplije u povijesti mjerenja pruža dodatne dokaze o nedvosmislenom trendu prema toplijoj klimi. Svijet se brzo približava dugoročnoj temperaturnoj granici utvrđenoj Pariškim sporazumom. Neizbježno ćemo je premašiti; izbor koji sada imamo jest kako najbolje upravljati neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama za društva i prirodne sustave”, izjavio je Carlo Buontempo, direktor Copernicusa.
Rastuće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi – što je izravna posljedica ljudskih aktivnosti, prvenstveno fosilne industrije – glavni su pokretač dugoročnog porasta globalne srednje temperature.
“Atmosferski podaci iz 2025. godine daju jasnu sliku: ljudska aktivnost ostaje dominantni pokretač iznimnih temperatura koje opažamo. Atmosferski staklenički plinovi postojano su rasli tijekom posljednjih 10 godina. Nastavit ćemo pratiti stakleničke plinove, aerosole i druge atmosferske pokazatelje kako bismo pomogli donositeljima odluka da razumiju rizike nastavka emisija i učinkovito reagiraju, jačajući sinergije između politika kvalitete zraka i klimatskih politika. Atmosfera nam šalje poruku i moramo je poslušati”, zaključuje Laurence Rouil, direktor Službe za praćenje atmosfere programa Copernicus pri ECMWF-u.
> > Fosilna industrija izravno ugrožava zdravlje 2 milijarde ljudi