Europa se (skoro) riješila ruskog plina. Sad se treba riješiti i američkog

Europska unija uspješno se rješava ovisnosti o ruskom zemnom plinu, a sad istu stvar mora napraviti i s američkim, zaključak je analize poznatog britanskog think tanka Chatham House.

Ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima najveća je prijetnja energetskoj sigurnosti Europske unije, naglašava Chatham House; 58 posto energije koja se troši unutar EU-a dolazi od nafte i plina, energenata koji se skoro u potpunosti moraju uvoziti.

Ovisnost o uvoznoj energiji često ide ruku pod ruku sa štetnim političkim utjecajem. Poznata je stvar da Rusija voli vezivati pristup fosilnim gorivima uz političke usluge, što politička realnost vrlo jasno odražava: dvije članice EU-a koje su najovisnije o ruskoj nafti i plinu – Mađarska i Slovačka – ujedno su najbliži saveznici Rusije unutar Unije.

Profitom od trgovine fosilnim gorivima Rusija je podupirala uspon ekstremne desnice i u drugim državama članicama EU-a, pokušavajući na vlast dovesti autoritarne nacionalističke lidere, s ciljem razbijanja europskog jedinstva. Politička računica vrlo je jasna: puno je lakše svoje interese nametnuti pojedinačnim državama, nego snažnoj i bogatoj višenacionalnoj zajednici.

Tu rusku prijetnju Europska unija je konačno odlučila eliminirati nakon što je 2022. napadnuta Ukrajina, ali to je značilo povećanje ovisnosti o ukapljenom plinu (LNG) uvezenom iz SAD-a. Kako u političkim profilima Donalda Trumpa i Vladimira Putina nema značajnih razlika, tako je opravdano strahovati da bi SAD mogle pokušati instrumentalizirati europsku energetsku ovisnost na sličan način kao što je to ranije činila Rusija.

Građanska energetika umjesto uvozne energije

“Treba izbjegavati pretjeranu ovisnost o bilo kojem pojedinom dobavljaču. Trošenje 750 milijardi dolara na američku energiju, kao što je predviđeno trgovačkim sporazumom EU-a i SAD-a iz 2025., smanjilo bi diverzifikaciju dobavljača te ugrozilo energetsku sigurnost EU; tu obvezu treba ponovno razmotriti”, preporučuje Chatham House.

Glavne preporuke koje proizlaze iz njihove analize odnose se na ubrzavanje zelene energetske tranzicije: Europska unija mora smanjiti potrošnju nafte i plina ulažući u obnovljive izvore energije, elektrifikaciju prometa, energetsku obnovu zgrada te obnovu i razvoj elektroenergetske mreže (što uključuje prijenosnu infrastrukturu i baterijsku pohranu). Posebno se ističe važnost promicanja građanske energetike, zbog njenih dokazanih društvenih i ekonomskih benefita.

Istovremeno, analitičari Chatham Housea nemaju iluzija oko važnosti zemnog plina za srednjoročnu stabilnost europskog energetskog sektora. Plin će još godinama, vjerojatno i desetljećima, biti potreban za rad termoelektrana nužnih za balansiranje elektroenergetske mreže te održavanje centraliziranih sustava grijanja u kojima se toplina distribuira putem vrelovoda. Takvi energetski objekti u Hrvatskoj opslužuju građane Zagreba, Osijeka i Siska.

Međutim, Chatham House ističe da LNG-a na međunarodnom tržištu ima sasvim dovoljno pa se Europska unija može riješiti ovisnosti o američkom plinu uspostavljajući suradnju s alternativnim dobavljačima, prvenstveno iz Azije.

> > Kako je Rusija ostala bez europskog plinskog tržišta

Nuklearna energija stvara nove ovisnosti

Chatham House također upozorava da prilikom energetske tranzicije treba izbjegavati stvaranje novih ovisnosti o uvoznim gorivima, što je jedan od razloga zbog kojih zaziru od nuklearne energije. Nuklearne elektrane, naglašava Chatham House, dugo se grade i vrlo su skupe, a prilikom nabave dijelova i goriva opet je teško izbjeći ruska i američka poduzeća.

Sredstva za potrebna ulaganja u europsku energetsku infrastrukturu mogla bi se prikupiti kroz izdavanje europskih obveznica, tj. zajedničko zaduživanje, navode. Dio sredstava trebao bi doći iz nacionalnih budžeta, smatra Chatham House te podsjeća kako članstvo u NATO-u ne obvezuje članice samo na ulaganje u oružje, već i u “kritičnu infrastrukturu” – za koju bi godišnje trebalo izdvajati 1,5 posto nacionalnog BDP.

Drugim riječima, i energetska sigurnost je nacionalna sigurnost. Prije razvoja tehnologija za proizvodnju i skladištenje obnovljive energije, većina država bila je ovisna o uvoznim energentima. Međutim, obnovljivi izvori danas su najdostupniji i najjeftiniji izvori energije pa energetska samodostatnost koja se ostvaruje kroz zelenu energetsku tranziciju doista nema racionalnu alternativu.