Otpor (ipak) ima smisla: “Pale” ključne dozvole za gradnju megafarme za uzgoj pilića

U srijedu je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo rješenje o obustavljanju postupka procjene utjecaja na okoliš kompleksa za preradu peradi koji je trebao biti izgrađen u Gradu Sisku.

U obrazloženju Ministarstva piše kako je potvrda Grada Siska izdana u ožujku 2024. godine izdana na temelju nepotpune dokumentacije te kako je jasno utvrđeno da projekt nije usklađen s gradskim urbanističkim planom. Time je, stoji u rješenju, “materijalna pretpostavka za vođenje postupka procjene utjecaja na okoliš prestala postojati”, a obustava postupka zbog prestanka pravnih pretpostavki predstavlja “pravno logičan i održiv korak”.

Projekt, dakle, nije usklađen niti s GUP-om Grada Siska, niti s urbanističkim planom uređenja (UPU) industrijske zone Sisak-jug. Iako studija utjecaja na okoliš predviđa tehničke mjere za ublažavanje pojedinih utjecaja, to ne znači i prostornu prihvatljivost zahvata, stoji u rješenju.

U obrazloženju rješenja navodi se i da projekt uključuje klaoničke i kafilerijske procese te obradu animalnog otpada, što nosi rizik od emisija neugodnih mirisa, povećanog teretnog prometa i drugih opterećenja za okolinu. Ističe se i da se pitanje ne svodi samo na tehničke mjere zaštite, već na usklađenost planirane djelatnosti s namjenom prostora i standardima zaštite kvalitete života stanovnika.

I tako je “pao” klaonički projekt u Sisku, centralni dio megaperadarskog projekta farmi i klaonica pilića koji se trebao graditi diljem Sisačko-moslavačke županije.

Velika je to pobjeda za okolišne udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija koje su, zajedno s građanskim inicijativama “Siščani ne žele biti smetlišćani” i “Sunjani ne žele biti smuljani”, predvodile otpor ovom projektu.

Podsjetimo, u posljednje dvije godine otpor megaprojektu širio se Sisačko-moslavačkom županijom, jer građani strahuju od zagađenja zraka, vode i tla. Protiv projekta su i domaći peradari, koji strahuju od propasti hrvatske peradarske industrije ako se ukrajinskim investitorima dopusti izgradnja megafarme.

Otpor je kulminirao prosvjedom u Zagrebu krajem veljače. Aktivisti i udruge civilnog društva upozoravali su na kumulativni utjecaj na okoliš svih planiranih objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji. Također traže i da se prije ikakve gradnje provede objedinjeni utjecaj čitavog projekta na okoliš, umjesto da se to pokuša zaobići tako što će se procjenjivati okolišni utjecaj manjih sastavnica ukupnog projekta, tj. svake pojedinačne farme i klaonice.

Što s ostatkom projekta?

Dušica Radojčić, saborska zastupnica iz redova Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode kazala je kako, s obzirom na to da se klaonica i prerada pilića s bioplinskim postrojenjem u Sisku ne mogu graditi, u pitanje dolaze i ostali dijelovi pogona u drugim mjestima.

“Dakle, treba preispitati i obustaviti postupak procjene utjecaja na okoliš za postrojenja u Velikoj Ludina, Sunji i Lekeniku, gdje su ostala postrojenja koja su dio jedinstvenog proizvodnog procesa. S obzirom na to da se centralno mjesto u Sisku ne može realizirati, potrebno je obustaviti sve postupke u tijeku za zahvate u Sunji, Lekeniku i Velikoj Ludini koji su funkcionalno povezani s pogonom u Sisku”, rekla je Radojčić.

Ona smatra kako je potrebna i revizija postupaka koji se tiču projekata drugih investitora, tvrtke Perutnine Ptuj. Radi se o pogonu za klanje i preradu u Velikoj Ludini i za proizvodnju stočne hrane u Popovači te farme u Petrinji. Naime, i ti zahvati su razmatrani pojedinačno, premda se radi o cjelovitom proizvodnom procesu.

Hrvatska poljoprivredna komora uz domaće peradare

Odbor za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore investicijama se protivi od samog početka.

“Mi smo u kontaktu s europskim udruženjem proizvođača piletine AVEC koje je o štetnosti ovih projekata pisalo i predstavnici Europske komisije (EK). Naime, ove investicije nisu u skladu s europskim standardima jer Europa ne proizvodi piletinu masovno, na megafarmama, već putem sustava kooperacije gdje se piletina zapravo proizvodi na manjim obiteljskim gospodarstvima”, kazao je Dražen Čurilo, predsjednik Odbora.

Dodao je kako Hrvatska proizvodi nešto preko 40 milijuna pilića godišnje, dok se najavljenim projektima predviđa dodatna proizvodnja od 270 milijuna pilića godišnje.

Hrvatska za vlastite potrebe proizvodi oko 90 posto piletine i gotovo je u potpunosti samodostatna, stoga iz Odbora za peradarstvo smatraju kako bi ovaj projekt ugrozio manja poljoprivredna gospodarstva.

“Svi parametri pokazuju da se u Hrvatskoj proizvodi jako kvalitetna piletina i mi kao Hrvatska poljoprivredna komora i sve ove udruge želimo da se to dalje nastavi”, dodao je Čurilo.

Burno u Saboru

Burno je bilo i na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode koja je u četvrtak organizirana u Hrvatskom saboru upravo na ovu temu.

Pljuštala su pitanja prema predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, državnoj tajnici Anji Bagarić koja je svoje izlaganje počela napadom na Radojčić koju je optužila da istu pažnju kakvu je pridala megaperadarskom projektu u Sisačko-moslavačkoj županiji ne daje zagrebačkim projektima protiv kojih se građani također bune.

Postupci procjene utjecaja na okoliš su transparentni, javnost je u procese uključena, a službenici Ministarstva rade svoj posao odgovorno i pošteno, kazala je državna tajnica.

Bagarić je eskivirala pitanja o drugim procjenama utjecaja na okoliš koja se tiču projekata u ostalim mjestima u županiji kazavši kako ne može komentirati procese koje su u tijeku.

Protivnici projekta i dalje inzistiraju na kumulativnoj studiji utjecaja na okoliš, pa je tako pravnik iz okolišne udruge Zelena akcija Enes Čerimagić državnu tajnicu pitao jesu li u Ministarstvu upoznati s uputama Europske komisije za provedbu Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš na temelju koje se treba provesti tzv. test pretežne namjene zahvata.

Naime, na temelju tog testa ocjenjuje se hoće li se za različite cjeline provesti jedinstva procjena utjecaja na okoliš. Zanimalo ga je hoće li Ministarstvo provesti jedinstvenu procjenu utjecaja na okoliš, na što je Bagarić samo rekla da su u Ministarstvu upoznati s Uredbom i kako ju službenici Ministarstva primjenjuju u radu.

Predstavnici investitora demonstrativno napustili Sabor

Predstavnici investitora su, pak, demonstrativno napustili tematsku sjednicu.

Oni, naime, tvrde kako se nad njima u javnosti vrši linč i kako im se ne daje jednako prostora kao i građanskim inicijativama.

“Medijski linč koji Možemo provodi prema nama kao investitorima je krajnje nedopustiv. Mi želimo investirati 630 milijuna eura u Sisačko-moslavačku županiju i zaposliti 3000 ljudi. Razumijemo zabrinutost građana, ali onih koji postavljaju proaktivna pitanja, a ne onih koji iznose neistine. Pitanje županijskog prostornog plana… Da, mi smo došli u županiju temeljem Ministarstva poljoprivrede koje je reklo da je to županija u koju treba ulagati. Da, inicirali smo pete izmjene prostornog plana županije. Da, županija je znala sve o našim projektima na drugim lokacijama jer su nam predlagali državno zemljište”, kazala je Suzana Audić Vuletić, direktorica društva Renaissance Capital.

Iz tog su društva, u čijem je vlasništvu tvrtka Premium Chicken Company (PCC), kazali kako su iznenađeni rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojim se obustavlja postupak izdavanja rješenja o studiji utjecaja na okoliš projekta peradarske proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji.

“Za našu grupu donošenje odluke ovakvog sadržaja veliko je iznenađenje i, po našem shvaćanju, predstavlja potpuni otklon od dosadašnjeg tijeka postupka, svega onoga što nam je u njemu sugerirano te dokumentacije koja je činila spis predmeta. U ovom trenutku naša grupa ne može isključiti mogućnost da ovakva odluka dijelom može biti rezultat i atmosfere koje su pojedini dionici kreirali u vezi s projektom u zadnje vrijeme”, piše u priopćenju Renaissance Capital grupe.

Ništa od izmjena prostornog plana

Bez obzira na riječi Audić Vuletić, predstavnici Sisačko-moslavačke županije i Grada Siska dali su do znanja da do potrebnih izmjena prostornog plana vrlo vjerojatno neće doći.

“U tijeku su pete izmjene i dopune prostornog plana Sisačko-moslavačke županije i postupak strateške procjene. Očekuje se da će na javnom uvidu biti u ožujku i travnju ove godine i da se ne planiraju prostori za farme pilića i prateće objekte”, kazala je na tematskoj sjednici Anita Sinjeri-Ibrišević, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije.

Sisački gradonačelnik Domagoj Orlić iz redova Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), i inače vokalan u protivljenju projektu za koji kaže da nema podršku Grada Siska ni lokalnog stanovništva, kratko je kazao kako od početka upozorava na neusklađenost s generalnim urbanističkim planom i urbanističkim planom uređenja.

Upitana o političkoj odgovornosti za projekt za koji je investitorima dano zeleno svjetlo, dok se sada reterira pod pritiskom građanskih inicijativa, Sinjeri-Ibrišević kazala je kako su predstavnici potencijalnih investitora u županiju došli u periodu nakon velikog potresa kada ništa nije funkcioniralo.

“Županija je dala načelnu podršku kao što je daje svim investitorima. Tada nisu investitori imali lokaciju, ni svu dokumentaciju, ni potankosti o projektu. Radilo se tada o idejnom projektu i bila je to načelna podrška koja nije obvezujuća. Radi se o uobičajenom postupku lokalne vlasti.”

I dok investitorima predstoji pokretanje upravnog spora protiv rješenja Ministarstva, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijana Vučković govori kako njeno Ministarstvo nije nadležno ni za odobravanje ni za zaustavljanje bilo kojeg projekta.

Opravdanje koje nude jest da je Ministarstvo naknadno, zbog određenih informacija i stavova koje su predstavnici Grada Siska iznosili, zatražilo provjeru je li projekt doista usklađen s prostornom dokumentacijom. Radi se o rješenju “o obustavi, ne zaustavljanju” postupka procjene utjecaja na okoliš, kazala je ministrica.

Protivnici projekta smatraju kako se odbijanjem samo jednog zahvata dovodi u pitanje opstojnost cijelog vertikalno integriranog projekta čiji je Sisak bio centralni dio. Oni su sretni zbog najnovijeg rješenja Ministarstva.

“Naša inicijativa, kao i niz drugih građanskih inicijativa u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje stoje zajedno. Sve dok se cijeli taj vertikalno integrirani sustav ne uruši, mi ne odustajemo i ne uzmičemo niti pedlja”, kazala je Suzana Sužnjević Vago iz udruge “Siščani ne žele biti smetlišćani”.