Sjeme na posudbu: Kako zagrebačke knjižnice uzgajaju otpornije zajednice

Jeste li znali da u nekim zagrebačkim knjižnicama možete posuditi i sjemenje? Knjižnice Grada Zagreba (KGZ) lani su u sklopu programa Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pokrenule Knjižnicu sjemenja, koja djeluje po načelu “posudi, uzgoji, podijeli”.

Posuditi se može stotinjak sorti sjemenja – od plave rajčice i paprike u obliku banane do crnog kukuruza. Knjižnica sjemenja zasad je dostupna na tri lokacije: u Knjižnici Kustošija, Knjižnici Jelkovec i Knjižnici Podsused. U planu je proširenje na tri dodatne lokacije: Knjižnicu Augusta Cesarca u Šubićevoj ulici te istoimenoj knjižnici na Ravnicama i u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću.

Kako objašnjava Alenka Melkić, koordinatorica programa Knjižnice sjemena u Knjižnicama Grada Zagreba, lokacije nisu slučajno odabrane.

“Svjesno smo započeli na širem području grada, gdje ljudi češće imaju vrtove i samim time veći interes za sadnju i sjemenje. Naravno, vodili smo računa i o interesima knjižničara, jer važno nam je da knjižničari koji sudjeluju u projektu budu motivirani i da rade sa srcem. Želja nam je i da knjižnica pomaže u ponovnom stvaranju zajednice u kvartu”, kaže Melkić.

> > Divlji, gradski, “legalni”, “ilegalni”: Duga povijest urbanog vrtlarstva u Zagrebu

Zelene knjižnice i njihova uloga u zajednici

Knjižnice su odavno više od mjesta za posudbu knjiga. Imaju važnu obrazovnu i društvenu ulogu, koju Knjižnice Grada Zagreba shvaćaju ozbiljno. Godinama se bave temama ekologije i održivosti  pa je pokretanje Knjižnice sjemenja logičan nastavak tog rada.

Knjižnica sjemenja dio je “krovnog projekta” Zelene knjižnice za zeleni Zagreb, starog deset godina. Krenuo je iz Knjižnice Savica 2016. godine kada je Tranzicijska grupa Savica (TranS) knjižnice prepoznala kao “mjesto u lokalnoj zajednici gdje će se sastajati mala skupina stanovnika naselja i osmisliti aktivnosti kojima će poboljšati ekološku, socijalnu i kulturnu kvalitetu života u svojoj lokalnoj sredini”, opisuje nam početke Ana Bakarić, koordinatorica programa Zelenih knjižnica u KGZ-u.

U ovom projektu sada sudjeluje 28 knjižnica koje provode aktivnosti usmjerene na ekologiju i održivost. Teme su raznovrsne: od održivog razvoja, zaštite okoliša, zaštite biljnog i životinjskog svijeta i klimatskih promjena, do urbane permakulture i urbanog vrtlarstva. Njihovu važnost prepoznali su i korisnici koji se rado odazivaju na događaje, ali i sami predlažu teme, dodaje Bakarić. Tijekom godine održi se i do 400 događanja, a najposjećeniji su predstavljanja dječjih knjiga i ekološke radionice za djecu.

Tako udruga Čisteći medvjedići u sklopu projekta Ekološka knjižnica provodi radionice vezane za knjige ekološke tematike, a u Knjižnicama Sesvete i Kustošija – zahvaljujući donaciji dvaju teleskopa – mali i veliki korisnici knjižnica mogu promatrati noćno nebo i opažati svjetlosno zagađenje, kaže nam Bakarić.

Kako funkcionira Knjižnica sjemenja?

Ideja za pokretanje Knjižnice sjemenja niknula je u Knjižnici Vladimira Nazora, a princip rada i aplikacija preuzeti su od kolega iz Goriške knjižnice Franceta Bevka u Sloveniji.

Dunja Zbiljski, voditeljica Društvene banke sjemenja Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), donirala je početne količine sjemenja i provela edukaciju knjižničara i knjižničarki.

Knjižnica sjemenja funkcionira kao svaka druga knjižnica. Sjemenje mogu posuđivati svi punoljetni članovi KGZ-a.

“Ideja je jednostavna i održiva: korisnici posude sjeme, posiju ga kod kuće, a zatim sjeme koje dobiju iz uzgojenih biljaka vrate u knjižnicu kako bi ga podijelili s drugima. Ako uzgoj ne uspije, nema zakasnine – tražimo samo povratnu informaciju o tome što se dogodilo. Tako zajedno učimo, a pritom pratimo i klijavost te zdravlje sjemenskog materijala. Korisnici, naravno, mogu i donirati vlastito sjemenje”, tumači Bakarić.

Postoji i aplikacija, koja je vrlo jednostavna. Korisnici se trebaju registrirani i potom mogu posuditi sjemenje i samostalno evidentirati njegov povrat u zalihu. Na stranicama Knjižnica grada Zagreba vidljive su i zalihe svih otvorenih Knjižnica sjemenja.

Interes za Knjižnicu sjemenja je velik, a korisnici su oduševljeni konceptom. Neki prelaze pola grada kako bi poklonili sjemenje svog povrća, a knjižničari i knjižničarke zabilježili su i slučajeve upisa u knjižnicu samo zbog sjemenja.

“Najčešći korisnici, oni koje je usluga prve privukla, jesu vrtlari s višegodišnjim iskustvom. Oni su uvijek u potrazi za novim biljčicama koje bi mogli udomiti. Osim njih, stidljivo se naviruju i potpuni početnici, a to nas jako veseli. Jedan od ciljeva jest ohrabriti građane na uzgoj biljaka. Time doprinosimo osvještavanju činjenice koliko je kvaliteta hrane koju jedemo važna”, govori Melkić.

Međutim, iako knjižnica služi kao prostor za pohranu i razmjenu, ne može biti odgovorna za kvalitetu, ističe Melkić, budući da je kvaliteta sjemena zajednička odgovornost knjižnica te korisnika i korisnica knjižnica.

Ponuda sjemenja ovisi o onome što članovi vrate i poklone, ali i o tome kakva je sezona. Ako jedne godine krastavac loše rodi, količina sjemenja krastavca koje članovi vraćaju bit će manja.

Poanta je skupiti što više sorti i što više genetski raznolikog sjemenskog materijala kako bi iduće generacije biljaka bile što otpornije na štetnike i sve nestabilnije vremenske uvjete.

“Naš je cilj educirati korisnike o važnosti sjemenja, jer sjeme jest zapravo hrana. Kvaliteta onoga što jedemo nužno slijedi iz kvalitete sjemenja. Želimo potaknuti građane da razmišljaju o tim temama te ih ohrabriti na posudbu i proizvodnju vlastite hrane, uključiti ih u očuvanje tradicijskih biljnih sorti. Osim toga, ova je usluga i svojevrsna vježba građanske odgovornosti jer kvaliteta sjemenja ovisi o svima nama”, zaključuje Melkić.

> > Koja je uloga škole u klimatskoj krizi?