“Zeleni glasovi” Zagreba: Kako su se učenici uključili u borbu protiv zagađenja

U srijedu je u prostorijama Centra za kulturu Ribnjak održan panel “Zeleni glasovi našega grada” koji su organizirali učenici trećeg razreda Prirodoslovne škole “Vladimir Prelog” u okviru fakultativnog predmeta Škola i zajednica (ŠIZ).

ŠIZ je fakultativni predmet građanskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama, osmišljen s ciljem promjene perspektive o građanskom odgoju i obrazovanju kroz približavanje škole zajednici i zajednice školi. Kako nam je rekla knjižničarka i voditeljica ŠIZ-a u Prirodoslovnoj školi “Vladimir Prelog”, Ksenija Banović, taj predmet se trenutačno provodi u tri županije i 35 škola.

Učenici sami biraju kojom će se temom unutar predmeta baviti, zbog čega su još snažnije intrinzično motivirani, govori nam Banović.

Učenici “Preloga” su prošle godine odabrali temu svjetlosnog onečišćenja i tako su nastali Fenjeri, skupina učenika koja se okupila za natjecanje u međupredmetnim temama “Projekt Građanin”, ponukani informacijom da Zagreb “svijetli” jače od Hong Konga iako je devet puta manji.

Natjecanje “Projekt Građanin” bilo je fokusirano na djelovanje u zajednici pa su učenici osmislili fiktivno rješenje za problem svjetlosnog zagađenja: sadnju firefly petunije, biljke koja svijetli u mraku, kao zamjene za rasvjetu.

Kako se radi o GMO biljci, pa pritom i invazivnoj vrsti, tako je učenici nisu mogli uvesti iz Sjedinjenih Američkih Država. No, to je rješenje ionako bilo fiktivno; ove su se godine učenici prebacili na jedno malo bliže stvarnosti. Trenutačno u školskom labosu uzgajaju bioluminiscentne alge.

U sklopu ŠIZ-a učenici također posjećuju različite panele i konferencije. Cilj je, kažu učenici, potaknuti i ostale mlade u Zagrebu da se pokrenu oko tema onečišćenja i klimatskih promjena. Ove su godine temu kojom se bave proširili na sve vidove onečišćenja, pa su Dan planeta Zemlje iskoristili kao povod da sa stručnjacima i predstavnicima nevladinog sektora, javnih i gradskih ustanova, kao i učenika iz njihove škole razgovaraju o problemima onečišćenja i kako se oni odražavaju na naše zdravlje.

Uz moderaturu učenika Ivone Ivoš i Marka Vitale, na panelu su sudjelovali Boris Štromar iz Astronomskog društva Beskraj, inače i jedan od moderatora Facebook stranice “Mračna strana svjetla”, predstavnice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” Sonja Tolić i Želimira Cvetković, Marina Petrić iz okolišne nevladine organizacije WWF Adria, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te Vili Čorba, predstavnik Fenjera.

Zrak i voda

Tolić i Cvetković govorile su o analizama vode i zraka u Gradu Zagrebu koji su uglavnom dobre kvalitete. Na godišnjoj razini analizira se gotovo 2000 uzoraka vode, a monitoringom je pokriveno područje cijeloga Grada. Mjesta uzorkovanja su točno propisana, a voda se kontrolira cijelim svojim tokom – od podzemlja do slavina potrošača, pojasnila je Tolić.

“S obzirom na dobivene rezultate, mi zaista u Zagrebu možemo biti sretni i zadovoljni količinom vode koja nam je na raspolaganju, ali i njezinom kvalitetom. Dosadašnje analize zaista su pokazale da je voda zdravstveno ispravna, mi nikada nismo detektirali ili utvrdili nekakve toksične tvari u vodi za ljudsku potrošnju, što zapravo ukazuje na jako dobru brigu o vodi o vodoopskrbnoj mreži”, istaknula je.

Što se kvalitete zraka tiče, on je “generalno okej”, rekla je Cvetković, ali postoji problem zimi kada dođe do kombinacije grijanja na kruta goriva, loših vremenskih neprilika i jakog gradskog prometa.

Obje stručnjakinje, međutim, upozoravaju na problem ilegalnih odlagališta otpada koja štete okolišu pa mogu prodrijeti i do podzemnih voda te u konačnici onečistiti izvore vode. Veliki problem je i mikro i nanoplastika, dodala je Cvetković.

Svjetlosno zagađenje ugrožava kukce i ptice

Marina Petrić iz WWF-a Adria govorila je o tome koje vrste životinja su najizloženije onečišćenju. Kada govorimo konkretno o svjetlosnom onečišćenju, najugroženiji su kukci i ptice.

“Kukci su skupina koja je jako zanemarena. Čine više od pola ukupnog živog svijeta na ovoj planeti i zapravo su jako važni u mnogim prirodnim procesima od oprašivanja do razgradnje tvari. Naša hrana uvelike ovisi o njihovim sposobnostima oprašivanja. Stručnjaci tvrde kako je upravo svjetlosno onečišćenje jedno od vodećih razloga zašto kukci danas nestaju. Već se desetljećima bilježi pad populacije kukaca, kako u urbanim, tako i ruralnim sredinama. Gusjenicama, odnosno ličinkama kukaca, velike količine umjetnog svjetla remete ritam pa se zna desiti da zbog toga puno ranije izađu van i onda imate cijelu jednu generaciju kukaca koja je izašla vani ranije, pa ih potom znaju desetkovati niske temperature”, upozorila je Petrić.

Zbog svjetlosnog onečišćenja ptice često ne mogu vidjeti dobro zvijezde i naći svoj put što nerijetko završi tako da se sudare s nekom građevinom ili objektom. Neke ptice pjevice zbog umjetne svjetlosti pjevaju noću jer misle da je zora ili  sumrak. Stoga se zna dogoditi da, umjesto da odmaraju noću, zapravo pjevaju cijelu noć te se tako umaraju, nemaju snage tražiti hranu i potom često ugibaju.

Nove ideje i otpor građana

Dunja Mazzocco Drvar prvo je pojasnila zašto Grad Zagreb za Dan planeta Zemlje nije na jedan sat ugasio javnu rasvjetu. Naime, Fenjeri su imali tu ideju, za koju su htjeli da se realizira na razini grada.

“Zaista smo se, nekoliko nas na razini grada, jako borili za to da vam to i uspije”, kazala je Mazzocco Drvar, ali je na kraju prevladao element sigurnosti koji nije samo u ingerenciji grada, već i države tj. Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Što se različitih mjera za smanjenje onečišćenja tiče, smatra da su one dobre i idu u dobrom smjeru, ali promjene se događaju presporo. Grad Zagreb drugi je najzeleniji glavni grad u Europi i radi na raznim zelenim mjerama, ali suočava se i s otporom građana, kaže Mazzocco Drvar.

“Recimo, Zagreb ima jednu krasnu inicijativu, da počne postavljati zelene nadstrešnice na stajalištima. I onda vi kad krenete sa takvom inicijativom, pa vam se jave građani koji se žale da će na tim stajalištima biti pčela, osa i muha koje će ih onda oblijetati. Nažalost, svaki pozitivni korak koji hoćete napraviti morate obrazlagati ljudima koji nemaju perspektivu koju mi imamo i koji ne shvaćaju da je život u gradu tim bogatiji, što je on bliži prirodi”, kazala je.

Najteže je, smatra Mazzocco Drvar, ljude uvjeriti da moraju promijeniti svoje navike i drugačije se odnositi prema okolišu. Dok se okolišni prekršaji ne krenu ozbiljnije kažnjavati, stvari se neće bitno promijeniti, smatra.

Mladi žele da ih se čuje

Vili Čorba, predstavnik Fenjera smatra kako je edukacija građana, osobito mladih, bitna, ali bitno je i direktno djelovanje.

“I mi kao srednjoškolci trebamo biti odlučni i radikalni da zapravo uspijemo realizirati ono što si zamislimo, a ne da to bude samo priča, priča i priča”, kaže Čorba.

Mladi se koriste društvenim mrežama pa je bitno za društvene mreže raditi zanimljiv sadržaj, ali i usredotočiti se na obrazovanje. I predmet u kojem oni sudjeluju, Škola i zajednica, je zapravo izvannastavna aktivnost na koju se odlučuju oni koji su već motivirani baviti se ovakvim temama, istaknuo je Čorba. Dodaje da bi ovaj predmet trebao biti, ako ne obavezni, onda barem izborni, kao informatika. Mediji, s druge strane, trebali bi preuzeti aktivniju ulogu u informiranju drugih dobnih skupina o opasnostima klimatskih promjena, smatra.

U Prelogu trenutno 14 učenika sudjeluje u ŠIZ-u, kazala nam je Banović. Imaju velike planove za dalje i jako su motivirani, dodaje.

Mnogima je doći do mladih svojevrsni “sveti gral”. Svi, od medija do donosioca odluka žele čuti njihov glas i mišljenje, ali oni se često opisuju kao nezainteresirani za svijet oko sebe, s glavama vječno zabijenima u mobitel umjesto u knjigu. Fenjeri, pak, pokazuju da je takva slika u najmanju ruku nepotpuna. Mladi imaju što za reći i žele da ih se čuje; potrebno je izdvojiti vremena i imati volje da ih se posluša.