Tvrtka Adriatic Farming nepravomoćno osuđena zbog kopanja po Uni

Općinski sud u Zadru donio je nepravomoćnu presudu kojom je Adriatic Farming d.o.o, tvrtka koja se bavi uzgojem lososa i kalifornijskih pastrvi, kažnjena s 13.272 eura zbog postavljanja cijevi u rijeku Unu pored svog ribogojilišta u Donjoj Suvaji, na području koje spada pod ekološku mrežu Natura 2000.

Osim tvrtke, novčanom kaznom od 1.990 eura kažnjena je i odgovorna osoba ovlaštena za zastupanje. Iako se u javno dostupnoj presudi ne navodi njegovo ime, riječ je o direktoru tvrtke Miodragu Laciću.

Cijevi za crpljenje rijeke Une postavljene su bez provedene Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, o čemu smo pisali u srpnju 2023. godine.

Proces procjene utjecaja na ekološku mrežu tvrtka je pokrenula tek nakon što smo se počeli raspitivati o legalnosti zahvata, a Državni inspektorat (DIRH) koji je na teren izašao nakon našeg članka je optužni prijedlog podignuo u travnju 2024. godine. 

“Nisam znao da se ne smije”

Podsjetimo, tvrtka Adriatic Farming u ribogojilištu u Donjoj Suvaji uzgaja riblju mlađ koju potom prebacuje u more odnosno u kaveze u Lukovom Šugarju. Široj javnosti postala je poznata nakon što se prije godinu i pol dana u njihovom uzgajalištu u Velebitskom kanalu dogodio bijeg lososa, inače strane vrste čijem su se uvođenju u Jadransko more protivili znanstvenici.

Postavljanjem crpnih cijevi u Unu u blizini zaštićenog Vrela Une tvrtka je htjela osigurati opskrbu vodom ljeti, kada zbog niskog vodostaja rijeke ne dobivaju dovoljno vode s prvog vodozahvata, koji se nalazi još bliže vrelu. Tvrtka je za sporni, drugi vodozahvat krajem svibnja 2023. godine ishodila i vodopravne uvjete od Hrvatskih voda, međutim, nije ishodila potrebno rješenje koje se odnosi na zahvat na području Natura 2000.

Prilikom iznošenja obrane na sudu, Lacić je rekao kako ne bi krenuli u radove postavljanja cijevi da nisu za to dobili vodopravne uvjete. Dodao je da u tim uvjetima nigdje nije pisalo kako je trebalo ishoditi bilo kakve dodatne dozvole od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT).

Da mu je rečeno da mu trebaju dodatne dozvole, naveo je Lacić na sudu, on bi ih pribavio. Naveo je kako su Hrvatske vode formirale tijelo u kojem je bio i član MZOZT-a, a koje je donijelo vodopravne uvjete u kojima je stajalo da se oni izdaju bez dodatnih dozvola resornog ministarstva.

Zamjenica Lacićevog odvjetnika također je rekla kako je on postupao u dobroj namjeri, oslanjajući se na službeni akt nadležnog tijela, kako nije imao namjeru kršiti propise te kako nije nastala stvarna šteta.

Zbog crpne stanice u Donjoj Suvaji reagirala je i građevinska inspekcija. Kako su nam prije godinu dana rekli iz DIRH-a, protiv tvrtke Adriatic Farming pokrenuti su upravni i prekršajni postupak zbog gradnje bez glavnog projekta, a rješenjem im je naređeno uklanjanje zahvata, što je tvrtka na kraju učinila.

Međutim, u slučaju nedavno objavljene presude, sud je odlučivao samo o prekršaju koji se odnosi na gradnju bez Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prilikom odlučivanja o visini kazne sud je okrivljenicima izrekao minimalnu novčanu kaznu propisanu za taj prekršaj (maksimalna je 66.361 eura). Sud je okrivljenicima kao olakšavajuće okolnosti priznao dosadašnje neosuđivanje za iste ili istovrsne prekršaje.

Ignoriranje zaštite okoliša

Međutim, ovo nije prvi put da tvrtka ignorira obvezu izvođenja studije utjecaja na okoliš, o čemu smo također pisali 2025. godine.

Naime, inspekcije zaštite okoliša i zaštite prirode Državnog inspektorata početkom ožujka prošle godine obavile su inspekcijski nadzor u kojem je utvrđeno da se uzgoj atlantskog lososa u Lukovom Šugarju obavljao bez ishođenog rješenja MZOZT o postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. 

Prekršajnim nalogom zbog toga im je izrečena kazna od 59.725 eura, na što je Adriatic Farming uložio žalbu koja je proslijeđena nadležnom sudu. 

Nedavno smo pisali da tvrtka planira povećati  kapacitet ribogojilišta u Donjoj Suvaji s 50 na 300 tona salmonida godišnje.  Trenutačno su u tijeku izmjene prostornog plana Općine Gračac koje su pokrenute, između ostalog, upravo zbog zahtjeva tvrtke za povećanjem kapaciteta. 

Kako bi usvojila izmjene prostornog plana, Općina Gračac morala je izraditi studiju utjecaja na okoliš u kojoj se analiziraju potencijalne negativne posljedice proširenja kapaciteta ribogojilišta. Iz dokumenta koji je bio u javnoj raspravi mogu se zaključiti dvije stvari: Una je već sad onečišćena, a veće ribogojilište onečistit će je još više.

Ako se tvrtki dozvoli proširenje kapaciteta, prema procjeni stručnjaka bi posljedice za rijeku Unu, ali i zaštićene biljne i životinjske vrste koje u njoj obitavaju, mogle biti ogromne. Dakako, negativne.

> > Više o okolišnim posljedicama uzgoja salmonida u Hrvatkoj čitajte na Klimatskom portalu