Planovi o proširenju ribogojilišta ozbiljno ugrožavaju Unu
Rijeka Una opet je ugrožena. Ovoga puta problem je u ribogojilištu koje iz rijeke želi crpiti ogromnih 11 milijuna kubika vode godišnje. Osim što bi imao štetan utjecaj za protok rijeke, taj bi zahvat doprinio problemu zagađenja Une “vječnim kemikalijama”.
Tvrtka Adriatic Farming d.o.o., najpoznatija po tome što u Jadranskom moru uzgaja atlantske losose i kalifornijske pastrve, planira povećati kapacitet ribogojilišta u Donjoj Suvaji, u neposrednoj blizini rijeke Une. Ako u tome uspiju, posljedice za rijeku, ali i zaštićene biljne i životinjske vrste koje u njoj obitavaju, mogle bi biti ogromne.
Dakako, u pitanju su negativne posljedice.
Zaključak je to na koji navode ciljane izmjene i dopune prostornog plana Općine Gračac koje su trenutačno u javnoj raspravi. Jedan od razloga zašto je općina krenula u izmjene prostornog plana jest upravo zahtjev tvrtke Adriatic Farming za povećanje kapaciteta uzgoja lososa i kalifornijskih pastrvi s 50 na 300 tona. Tvrtka je taj zahtjev Općini Gračac uputila krajem 2022. godine.
Adriatic Farming, osim u Donjoj Suvaji, vodi uzgajalište u Lukovom Šugarju gdje su 2018. godine dobili koncesiju za uzgoj kalifornijskih pastrvi. U ribnjaku na Uni uzgajaju mlađ, a zatim ju, kada riba dosegne određenu težinu, prebacuju u kaveze u Jadranskom moru.
Podsjetimo, još 2023. godine pisali smo da je Adriatic Farming bez potrebnih rješenja postavio u Unu stanicu za crpljenje vode. Voda iz Une potrebna im je u svrhu rada ribogojilišta, jer količina vode koju dobivaju s vodozahvata koji inače koriste, udaljenog oko 150 metara od zaštićenog područja Vrela Une, zbog niskog vodostaja ljeti nije bila dovoljna.
Nakon objave našeg teksta, na teren je izašla inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata, a Ministarstvo zaštite okoliša kasnije je odlučilo da tvrtka mora napraviti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, budući da je ribogojilište okruženo područjem ekološke mreže Natura 2000.
Nezdrava Una
Kako bi usvojila izmjene prostornog plana, Općina Gračac morala je izraditi studiju utjecaja na okoliš u kojoj se analiziraju potencijalne negativne posljedice proširenja kapaciteta ribogojilišta. Iz dokumenta koji je trenutačno u javnoj raspravi mogu se zaključiti dvije stvari: Una je već sad onečišćena, a veće ribogojilište onečistit će je još više.
Prema informacijama iz studije, Una ne postiže dobro kemijsko stanje zbog prekoračenja perfluoroktan sulfonske kiseline (PFOS) i derivata. PFOS inače spada pod takozvane “vječne kemikalije” koje se tako nazivaju zbog svoje kemijske stabilnosti i otpornosti na razgradnju; u okolišu se mogu zadržati tisućama godina.
Njihova perzistentnost omogućava im dugotrajno zadržavanje u ekosustavima, što povećava rizik njihove bioakumulacije u organizmima i širenja kroz prehrambeni lanac, navodi se u studiji. Povećanje kapaciteta ribogojilišta rezultirat će i povećanim crpljenjem vode, čime se smanjuje protok, što pak narušava razrjeđivanje onečišćivača poput PFOS-a i dovodi u pitanje opstojnost ekosustava.
Štetni utjecaji
Veće ribogojilište moglo bi dovesti do narušavanja stanišnih uvjeta rijeke; zbog promjene protoka i narušavanja fizikalno-kemijskih parametara vode moguće je smanjenje populacija visokorizično ugrožene i strogo zaštićene vodene faune (posebice vrste Cottus gobio odnosno peša).
Autori predviđaju i umjereno negativan, neposredan i dugoročan utjecaj na osnovne fizikalno kemijske pokazatelje i biološke elemente kakvoće vodnog tijela povećanim opterećenjem hranjivim tvarima, poput dušika i fosfora, “čime se dodatno narušava već vrlo loše ukupno stanje vodnog tijela”, a može dovesti i do eutrofikacije. Eutrofikacija je naziv za povećanje količine hranjivih tvari u vodenom okolišu, zbog čega se razmnožavaju mikroorganizmi, a smanjuje se udio kisika.
Zbog povećanog crpljenja vode moguće je narušavanje hidrološkog režima, posebice u sušnim uvjetima kada je protok smanjen, što može uzrokovati poremećaje u dinamici taloženja i erozije. Nadalje, uzevši u obzir da se voda za potrebe uzgajališta crpi iz površinskog toka rijeke Une, autori studije navode kako je, zbog sve češće varijacije u oborinama i promjenjivost sušnih razdoblja, procijenjena visoka ranjivost na klimatske promjene u budućnosti za planirani dodatni razvoj akvakulture na tom području. Drugim riječima, upitno je hoće li u bliskoj budućnosti u Uni biti dovoljno vode da bi se njome olako razbacivali.
Studija predviđa i umjereno negativan, posredan, dugoročan i lokalan utjecaj narušavanja ekoloških karakteristika hidrološkog spomenika prirode Vrelo Une, zbog povećanja rizika od bolesti unosom patogena iz uzgajališta, ali i zbog širenja invazivnih stranih vrsta koje Adriatic Farming uzgaja u Donjoj Suvaji.
11 milijuna kubika godišnje
Ako se proširi kapacitet ribogojilišta, navedena tvrtka u Donjoj Suvaji planira uzgajati 100 tona lososa te 200 tona kalifornijske pastrve, obje strane invazivne vrste. Kako bi poboljšali tehnologiju uzgoja, investitori planiraju implementirati takozvani RAS sustav, odnosno recirkulirajući sustav akvakulture.
Voda se u takvom sustavu neprestano filtrira i ponovo koristi. Međutim, Adriatic Farming svejedno namjerava crpiti ogromne količine vode iz Une.
Tvrtka od lokalnih vlasti traži povećanje kapaciteta uzgoja na ukupno 300 tona. U elaboratu koji su dostavili resornom ministarstvu, a u kojim traže dozvolu za uvođenje RAS sustava, naveli su da planiraju uzgajati ukupno 50 tona salmonida u Donjoj Suvaji.
Za to, navodi se u dokumentaciji koji su poslali resornom ministarstvu, planiraju zahvaćati vodu u količini od 100 do 400 litara u sekundi, maksimalno 11 milijuna kubika godišnje. Količina je to koja im je dozvoljena vodopravnim uvjetima koje su tvrtki početkom 2021. godine izdale Hrvatske vode.
Pokušajmo taj broj staviti u kontekst: prosječna potrošnja vode po stanovniku u Hrvatskoj je 141 litra dnevno, tj. oko 51 kubik godišnje. Općina Gračac, prema zadnjem popisu stanovništva, broji 3136 stanovnika. Stanovnicima Gračaca je, dakle, godišnje potrebno oko 160 tisuća kubika vode. Adriatic Farming iz Une želi crpiti skoro 70 puta veću količinu.
Hrvatske vode u vodopravnim su uvjetima odredile i biološki minimum Une od 0,200 m³/s. Biološki minimum je naziv za minimalnu količinu vode koja je potrebna za održavanje ekosustava. Ako protok padne ispod biološkog minimuma, to ne može proći bez posljedica.
U takvom je slučaju ribogojilište dužno zaustaviti zahvaćanje vode. Prema podacima koji se mogu naći u elaboratu, u periodu od 2007. do 2021. godine broj dana u kojem je protok pao ispod biološkog minimuma bio je nula. Narednih godina, 2022. i 2021. godine, broj takvih dana bio je 108 odnosno 80. Drugim riječima, zbog niskog vodostaja rijeke Une, tvrtka kroz dvije godine tijekom ukupno šest mjeseci nije smjela zahvaćati vodu. Ribogojilište u Donoj Suvaji radi od 2019. godine.
Prilikom odlučivanja o tome treba li Adriatic Farming za RAS sustav provesti studiju utjecaja na okoliš, Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora pri Ministarstva dostavila je mišljenje kako elaborat koji je napravila nije cjelovit jer ne sadrži sve elemente potrebne za procjenu utjecaja zahvata na ostvarivanje ciljeva zaštite voda, kao ni podatke o utjecaju zahvata na stanje vodnog tijela.
Zadarska županija dostavila je pak mišljenje da za navedeni zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, a Općina Gračac ni nakon dvije požurnice nije dostavila mišljenje.
Ministarstvo je na kraju donijelo rješenje po kojem Adriatic Farming, budući da se zahvatom ne mogu isključiti negativni utjecaji na okoliš i ekološku mrežu, ipak mora provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Taj je postupak trenutačno u tijeku.
Kako diše lokalna zajednica?
Kontaktirali smo načelnika Općine Gračac Gorana Đekića jer nas je zanimalo podržava li općina proširenje kapaciteta ribogojilišta unatoč negativnim utjecajima koje je detektirala studija utjecaja izmjena prostornog plana na okoliš.
“Sve što je u skladu s zakonom, mi podržavamo”, odgovorio nam je kratko emailom, ignorirajući činjenicu da je tvrtka Adriatic Farming više puta kršila zakon, o čemu smo također izvještavali [1, 2, 3].
Kontaktirali smo i Radu Dubajića, vijećnika u skupštini Općine Gračac, ujedno i zaposlenika tvrtke Adriatic Farming. Upravo je on na sjednici općinskog vijeća u prosincu 2022. godine s direktorom tvrtke Miodragom Lacićem govorio o željama tvrtke za proširenje kapaciteta uzgajališta. Dubajić je ujedno i bio među građanima koji su unazad godinu i pol dana prosvjedovali zbog izgradnje male hidroelektrane u blizini Vrela Une.
Zanimalo nas je zagovara li i dalje proširenje ribogojilišta unatoč tome što je studija pokazala da su moguće ozbiljne posljedice, no Dubajić nije bio raspoložen za razgovor.
Javili smo se i Tanji Rastović, predsjednici Mjesnog odbora Srb i Udruge Una. Zanimalo nas je imaju li mjesni odbor, ali i sama udruga koja se borila protiv izgradnje male hidroelektrane, stav o potencijalnom proširenju ribogojilišta i utjecajima na rijeku. Kratko nam je kazala da se udruga i mjesni odbor planiraju uključiti u javnu raspravu sa svojim prijedlozima i komentarima.
Zvali smo i Damira Perića, ravnatelja Nature Jadere, javne ustanove koja vodi brigu o područjima ekološke mreže na području Zadarske županije. I on je poručio kako će se ustanova svakako uključiti u javnu raspravu o ciljanim izmjenama i dopunama prostornog plana Općine Gračac, dodavši da se generalno svaka bitka za zaštitu prirode treba voditi preko prostornih planova jer će investitori uvijek iskoristiti ono što im je zakonom omogućeno.
Povećanje proizvodnje
Tvrtka Adriatic Farming u mjestu Lukovo Šugarje uzgaja losose u moru te namjerava dobiti koncesiju za uzgoj na četiri dodatne lokacije u Velebitskom kanalu.
U tome im pomaže Vlada RH koja je prije godinu dana donijela odluku o davanju u koncesiju lokacija na pomorskom dobru koje se nalaze u Gradu Senju i Općini Karlobag.
Vjerojatno je da su nove koncesije, za koje se trenutačno prikupljaju ponude, namijenjene upravo tvrtki Adriatic Farming, budući da je ona ranije izradila studije utjecaja na okoliš za širenje uzgoja na četiri nove lokacije.
Inspekcija zaštite okoliša početkom ožujka 2025. posjetila je uzgajalište u Lukovom Šugarju te tvrtki izdala prekršajni nalog jer se uzgoj atlantskog lososa na nadziranoj lokaciji obavljao bez ishođenog rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
Tvrtka je također zaradila, rekli su nam u Državnom inspektoratu, i optužni prijedlog jer joj se krajem 2024. godine dogodio bijeg lososa iz uzgajališta.
Znanstvenici se protive uzgoju lososa u Jadranskom moru, budući da je riječ o stranoj invazivnoj vrsti koja je predatorska za autohtone vrste. Posebno su upozorili na opasnost da lososi uđu u rijeke jadranskog sliva i tamo se zadrže.
Uzevši u obzir smjer u kojem idu izmjene prostornog plana Općine Gračac, kao i činjenicu da su iz uzgajališta i ranije bježale ribe, scenarij u kojem losos završava u Uni ne čini se toliko nevjerojatan.
