Investitor prijeti aktivistima tužbom zbog otpora megaperadarskom projektu

Nastavlja se saga oko velikog projekta mega-farmi u Sisačko-moslavačkoj županiji. U ovom nastavku došli smo do opomene pred tužbu koja je stigla u ured udruge Prijatelji životinja.

Iz ove su udruge početkom prošlog tjedna javnost obavijestili kako im je Premium Chicken Company (PCC), jedan od investitora uključenih u megaprojekte peradarske industrije, poslao opomenu pred tužbu zbog javnih istupa članova udruge koja kontinuirano upozorava na moguće štetne posljedice megafarmi i klaonica.

U dopisu najavljuju obračun štete zbog izjava i priopćenja udruge te poručuju da će se to odnositi i na buduće slučajeve u kojima udruga i njezini članovi budu iznosili informacije koje su, prema ocjeni investitora, netočne.

“Takva formulacija ostavlja snažan dojam pritiska na pravo građana, udruga i lokalnih zajednica da javno govore o projektima koji mogu imati ozbiljne posljedice za okoliš, zdravlje ljudi, životinje i ekonomiju. Umjesto odgovora na zabrinutost građana, lokalnih zajednica i stručne javnosti, sada svjedočimo pritisku na one koji tu zabrinutost artikuliraju i iznose u javni prostor. Drugim riječima, oni koji ovdje žive i upozoravaju na pogone koji bi mogli trajno ugroziti njihove krajeve sada bi zbog toga trebali snositi posljedice i biti izloženi tužbama. Još više zabrinjava jer su predstavnici investitora već javno poručili da su važniji od građanskih inicijativa i da pravila za njih ne vrijede”, upozoravaju iz Prijatelja životinja.

Podsjetimo, okolišni aktivisti već godinama upozoravaju na moguće devastirajuće posljedice ovog projekta, a protekle dvije godine otpor se dodatno intenzivirao. Protiv planiranih megafarmi, klaonica i pratećih pogona digle su se brojne udruge. Otpor predvode Prijatelji životinja i Zelena akcija te građanske inicijative iz više krajeva Hrvatske, uz podršku preko 160 organizacija, stručnjaka i javnih osoba. Održani su i veliki prosvjedi u Zagrebu i Sisku, a otpor je dobio i širu domaću i međunarodnu vidljivost.

Sve to urodilo je određenim plodom pa su tako početkom ožujka – nekoliko dana pred veliki zagrebački prosvjed – “pale” ključne dozvole; Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je rješenje o obustavljanju postupka procjene utjecaja na okoliš kompleksa za preradu peradi koji je trebao biti izgrađen u Gradu Sisku.

Sredinom svibnja objavljeno je i rješenje o obustavi postupka procjene utjecaja na okoliš postrojenja za klanje i preradu peradi Vidrenjak u Velikoj Ludini zbog odustajanja investitora, Perutnine Ptuj – Pipo.

“Upravo zato ova opomena pred tužbu ne djeluje kao izolirani pravni potez, nego kao poruka svima koji se usuđuju javno govoriti. Kada nakon više od 50.000 peticijskih potpisa, brojnih javnih istupa i sve šire podrške stigne opomena pred tužbu s prijetnjom obračuna štete, postavlja se pitanje pokušava li se građanski otpor zastrašiti i ušutkati”, ističu Prijatelji životinja.

Represija nad okolišnim aktivistima

Tužbe aktivistima i okolišnim udrugama koje se bore protiv štetnih projekata u Hrvatskoj nisu novost. Poznato je da u našoj državi postoji veliki problem s tzv. SLAPP tužbama, tj. strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti, gdje se korištenjem pravosudnog sustava nastoji zastrašiti i utišati kritičke glasove. Cilj nije presuda, cilj je dugotrajni proces koji umara, zastrašuje i financijski iscrpljuje, a među metama su novinari, okolišne udruge, inicijative i pojedinci koji se suprotstavljaju štetnim projektima.

Kako je pokazala analiza sociologa Krune Kardova “Represija nad okolišnim inicijativama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj”, ovaj je problem u našem društvu prilično raširen.

Represivnim se mjerama, poput SLAPP tužbi koje iscrpljuju udruge i aktiviste, tako “nastoji preusmjeriti slabe resurse organizacija s javnih kampanja na borbu za vlastito preživljavanje, alijenirati potencijalne saveznike, spriječiti javne istupe u medijima te zastrašiti članove okolišnih organizacija i inicijativa”, stoji u istraživanju.

Rezultati također  sugeriraju da su u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj SLAPP tužbe i inspekcijski nadzori postale tipične represivne mjere kojima se nastoji kriminalizirati branitelje okoliša, utišati kritičke glasove, zastrašiti i financijski izgladniti okolišne organizacije i inicijative.

Mrtvo slovo na papiru

Da se radi o klasičnom primjeru prijetnje tužbom radi zastrašivanja, smatra Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, zastupnica stranke Možemo. Obično se zastrašuju najistaknutiji predstavnici javnosti koji se protive projektu koji se planira, kazala je u telefonskom razgovoru za Klimatski portal.

“Od 2007. godine na snazi je Aarhuška konvencija koja nalaže da se zbog svog djelovanja ne mogu uznemiravati ili proganjati građani, udruge i druge inicijative koje promiču zaštitu okoliša. Međutim, to je mrtvo slovo na papiru, jer Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nimalo ne mari za tu obavezu zaštite okolišnih aktivista”, kazala nam je Radojčić.

“Iz prakse je poznato da se u Hrvatskoj skupo plaća javno govoriti”, ističe Radojčić te dodaje kako prijetnje tužbama i tužbe, strah od visokih novčanih kazni i dugotrajnost postupaka imaju velik utjecaj na aktiviste i udruge. Primjera je puno, od tužbe koji je investitor hotela na Valkanama podnio protiv troje aktivista i članova referendumske inicijative za Lungomare do slučaja borbe za zaštitu brda Srđ iznad Dubrovnika na kojem su se trebali graditi tereni za golf.

Početkom svibnja u Europskoj uniji (EU) na snagu je stupio novi zakon o zaštiti osoba koje se angažiraju u javnom sudjelovanju od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka, tzv. Anti-SLAPP zakon.

Međutim, kao što je poznato iz prakse, EU direktive su jedna stvar, a njihova primjena u legislative država je druga, tako da ostaje za vidjeti kako će se ovaj novi zakon primijeniti u hrvatskoj praksi.

Svrha opomena pred tužbu i tužbi su “iscrpljivanje, prijetnje i zastrašivanje ljudi”, govori Radojčić.

“Izražavam punu podršku Prijateljima životinja i Zelenoj akciji. Tužitelji dosad ih nisu uspjeli ušutkati udruge, pa neće ni sada, a u ovom slučaju udruge imaju i veliku potporu građana”, zaključuje Radojčić.