Emisije stakleničkih plinova u EU porasle u 2025.
Emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji su u 2025. porasli, po prvi put od 2017. godine. Rezultat je to hladne zime, ali i odustajanja EU institucija od ranije usvojenih klimatskih politika.
Europska unija prošle godine nije uspjela smanjiti količini emitiranih stakleničkih plinova. Rast emisija je malen, ispod 1 posto, ali svejedno odražava zastoj europskih klimatskih ambicija.
Prema prvim Eurostatovim procjenama, u 2025. su članice EU emitirale 3,34 milijarde tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Godinu dana ranije emisije su iznosile 3,31 milijardi tona.
Godina 2025. tako je prva još od 2017. u kojoj su EU emisije rasle. Taj je porast barem djelomično rezultat hladne zime, zbog koje su rasle emisije povezane s grijanjem, još uvijek uvelike ovisnom o spaljivanju zemnog plina i krutih goriva.
No, brojke pokazuju da stopa smanjenja emisija u EU stagnira već tri godine, otkad je smanjena dostupnost fosilnih goriva zbog ruske agresije u Ukrajini potakla nešto bržu dekarbonizaciju. Spori tempo napretka stoga odražava i potiho napuštanje europskih klimatskih ambicija u trenutačnom mandatu EU institucija; ranije usvojeni Europski zeleni plan počeo se razvodnjavati u ime poticanja konkurentnosti, o čemu smo na Klimatskom portalu pisali u više navrata.
Hrvatska u 10 godina najmanje smanjivala emisije
Europska je unija tijekom zadnjeg desetljeća uspjela značajno smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova: od 2015. do 2025. smanjenje je iznosilo 17,2 posto.
Najviše su smanjene emisije povezane s energetikom (45 posto) te rudarstvom (33 posto). Gotovo sve članice EU u zadnjem su desetljeću smanjivale svoje emisije. Najveći pad bilježe Estonija (41,7 posto), Finska (30,7 posto) te Njemačka (27,3 posto).
Ipak, četiri su članice EU povećavale svoje emisije stakleničkih plinova u istom razdoblju. Najznačajnije povećanje bilježi se na Malti (169,4 posto) i Cipru (10,7 posto), a rasle su i emisije Litve (9,5 posto) te Rumunjske (5,4 posto). U Irskoj su emisije stakleničkih plinova u 2025. ostale na istoj razini kao i deset godina ranije.
Emisije u Hrvatskoj tijekom istog su razdoblja ostale na otprilike jednakoj razini, tj. smanjene su za oko 2 posto. U skupini zemalja koje su između 2015. i 2025. smanjivale svoje emisije, najmanje je smanjenje zabilježeno upravo u Hrvatskoj.
