Hrvati idu u Brisel vaditi krv: Testirat će se na “vječne kemikalije”

Deset građanki i građana iz Hrvatske idućeg tjedna putuje u Brisel kako bi dali uzorke krvi za analizu prisutnosti tzv. vječnih kemikalija, najavio je na konferenciji za medije Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo u Europskom parlamentu.

“Vječne kemikalije se iznimno teško razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu, a dugoročna izloženost je značajan zdravstveni rizik, i za ljude i životinje. Kako se zbog svojih osobina mogu jednostavno kretati kroz okoliš i kroz pitku vodu, ljudi im lako mogu biti izloženi, uz povećanje rizika raka bubrega, testisa i jetre, narušen imunitet i razvoj infekcija, utječu na plodnost, hormonalnu ravnotežu, ali imaju i toksične učinke na jetru i bubrege”, kaže Bosanac.

Riječ je o širem europskom projektu koji je pokrenula grupacija Zelenih u Europskom parlamentu, a kojim se želi utvrditi učestalost prisutnosti PFAS spojeva u organizmima stanovnika područja izloženih industrijskoj proizvodnji i odlaganju otpada.

Iz Hrvatske na put idu građani koji žive u blizini Kaštijuna u Istri, u Gospiću gdje postoji nesanirano ilegalno odlagalište opasnog otpada, te oni koji žive u blizini ilegalnih odlagališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

“Poziv na testiranje ciljano smo uputili građanima koji žive u blizini odlagališta otpada – ilegalnih s opasnim otpadom poput onoga u Gospiću, ali i legalnih novih centara za gospodarenje otpadom koji uzrokuju onečišćenje zraka, te onih u blizini industrijskih postrojenja”, objasnila je Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode iz stranke Možemo.

Rezultate, koji se očekuju ujesen, analizirat će tim nizozemskog znanstvenika, profesora emeritusa Jacoba de Boera sa Sveučilišta u Amsterdamu.

> > Hrvatske rijeke, jezera i hrana opasno zagađeni “vječnim kemikalijama”

Što su PFAS i zašto su opasni

PFAS (perfluoralkilne i polifluoroalkilne tvari) skupina je od desetak tisuća sintetičkih spojeva poznatih kao “vječne kemikalije” jer se zbog snažnih molekulskih veza između ugljika i fluora izuzetno teško razgrađuju – kako u okolišu, tako i u ljudskom tijelu. Desetljećima se koriste u proizvodnji najrazličitijih predmeta otpornih na vodu, toplinu i masnoće: od odjeće i kuhinjskog posuđa do elektronike i medicinske opreme.

Razmjeri problema u Europi ozbiljni su. Prema istraživačkom projektu Forever Pollution Project, na oko 23 tisuće lokacija u Europi zabilježena je kontaminacija ovim supstancama, od čega na otprilike 2.300 lokacija u koncentracijama opasnima po ljudsko zdravlje. Studija Cost of PFAS pollution for our society, koju je Europska komisija objavila u siječnju 2026., procjenjuje da je oko 86 % stanovnika Europskog gospodarskog prostora izloženo pozadinskim razinama PFAS-a, dok ih 14 % živi u područjima povišene izloženosti.

Samo za četiri najbolje istražena spoja (PFOA, PFOS, PFHxS i PFNA) su godišnji zdravstveni troškovi izloženosti procijenjeni na oko 39,5 milijardi eura u 2024., uz dodatnih oko 3,8 milijardi eura za sanaciju tla i pročišćavanje voda. Autori naglašavaju da je riječ o konzervativnoj procjeni jer obuhvaća tek četiri spoja od više tisuća postojećih. Nastavi li se onečišćenje na sadašnjoj razini, ukupni trošak za europsko društvo do 2050. mogao bi dosegnuti oko 440 milijardi eura, a za pročišćenje zagađene vode trebalo bi izdvojiti oko bilijun eura.

Stanje u Hrvatskoj zabrinjava

U skladu s europskim pravilima koja su na snagu stupila početkom 2026., Hrvatska je dužna pratiti koncentracije PFAS-a u javnim i lokalnim vodoopskrbnim sustavima koji opskrbljuju više od 50 stanovnika, no monitoring ne uključuje privatne bunare i podzemne vode. Ovogodišnje analize Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazale su da je PFAS prisutan u vodi za piće, ali da su, prema preliminarnim rezultatima, koncentracije ispod graničnih vrijednosti.

Međutim, ograničena mjerenja na površinskim vodama i u hrani životinjskog porijekla pokazuju da su “vječne kemikalije” u hrvatskom okolišu prisutne u zabrinjavajućim, ponegdje i povišenim razinama. Prema podacima Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS) i njezini derivati 2024. su u koncentracijama višim od dopuštenih pronađeni na više lokacija. Istraživanje koje koordinira dr. sc. Nina Bilandžić s Veterinarskog instituta pokazalo je zagađenje u hrani.

Spore kazne i prenošenje propisa

Radojčić upozorava da ni nova pravila testiranja i izvještavanja, koja su na snazi od početka godine, ne štite građane u dovoljnoj mjeri jer je PFAS već vrlo raširen u okolišu. Kao jednu od neophodnih mjera istaknula je znatno strože i odvraćajuće kazne za zagađivače. Pritom je upozorila da Hrvatska kasni s prenošenjem Direktive o kaznenopravnoj zaštiti okoliša, čiji je rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo istekao u svibnju 2026.

Valja dodati i da dodatni regulatorni okvir tek dolazi. Od kolovoza 2026. na snagu stupa zabrana pakiranja za hranu koja sadrže PFAS iznad dopuštenih limita, dok je u travnju 2026. EU proširila listu tvari koje zagađuju površinske i podzemne vode, što Hrvatska mora transponirati u nacionalno zakonodavstvo do 22. prosinca 2027. Europska agencija za kemikalije (ECHA) do kraja 2026. trebala bi dovršiti procjenu prijedloga za univerzalno ograničenje PFAS-a, što bi moglo poslužiti kao temelj za buduće zakonodavstvo Komisije.