Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena
Toplinski valovi rekordnog trajanja, dugotrajna suša, požari, nestašica vode, nevjerojatne temperature mora… To je rezime ljeta 2026. godine u Hrvatskoj i ostatku Europe. Dok se na sve strane traže prikladni krivci – od srpskih palitelja do alepskog bora – propušta se prilika da se suočimo s činjenicom kako se radi o predvidivim posljedicama klimatskih promjena. Bez ispravnog detektiranja uzroka, problem se neće riješiti.
Ljeto se pretvorilo u jedan veliki toplinski val. Vrući dani s dnevnim temperaturama iznad 30, a noćnim iznad 20 stupnjeva Celzija, kakvi su u Hrvatskoj tradicionalno bili iznimna pojava, postali su ljetna svakodnevica.
Državni hidrometeorološki zavod priopćio je da su rekordi trajanja toplinskih valova ovoga ljeta probijeni na šest mjernih postaja. Najdulji je zabilježen u Rijeci, gdje je toplinski val trajao 20 dana zaredom, od 28. srpnja do 16. kolovoza.
Dosadašnji rekord držao je Knin. Tamo je 2003. godine toplinski val trajao 17 dana. Ove je godine i u Kninu postavljen novi rekord, s 18 uzastopnih dana ekstremne vrućine.
Toplinski valovi rekordne duljine tijekom ljeta 2026. bilježe i mjerne postaje na splitskom Marjanu (19 dana), zagrebačkom Maksimiru (10 dana), u Dubrovniku (17 dana) te u Gospiću (15 dana).
Analiza DHMZ-a pokazuje i četiri nova rekorda neprekinutog trajanja vrlo velike opasnosti za zdravlje (tzv. crvena razina upozorenja), i to na postajama Rijeka, Split-Marjan, Zagreb-Maksimir i Dubrovnik. Najdulje takvo razdoblje trajalo je 10 dana i bilježi se u Rijeci.
U jeku ekstremnih vrućina u digitalnom prostoru redovito ojačavaju glasovi onih prema kojima se ništa posebno ne događa jer je “ljeti uvijek bilo vruće”. Podaci pokazuju da to nije točno; iako je uvijek bilo vrućih dana, nikad ih nije bilo ovoliko.
Opasno za zdravlje
Ekstremna vrućina iznimno je štetna za zdravlje. Izloženost organizma dugotrajnom toplinskom stresu može pogoršati postojeće kronične zdravstvene probleme, poput kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa.
Kronični bolesnici u značajnijem su riziku od smrti tijekom toplinskih valova, pri čemu su najugroženiji oni koji boluju od shizofrenije. Izloženost sunčevim zrakama u razdobljima visokog UV indeksa može dovesti do raka kože. Zabilježen je i štetan utjecaj ekstremne vrućine na mentalno zdravlje.
Zbog klimatskih promjena diljem svijeta raste broj ljudi koji su redovito izloženi ekstremnim vrućinama. Sve su brojniji i smrtni slučajevi povezani s vrućinama. Historijski su za ljude ekstremne hladnoće značajno smrtonosnije od vrućina; znanstvenici očekuju da će u razdoblju koje je pred nama broj smrtnih slučajeva izazvanih hladnoćom padati, dok će rasti broj žrtava ekstremnih vrućina.
Šteta od suše
Ovo ljeto u Hrvatskoj nije bilo samo ekstremno vruće, nego i sušno. Poljoprivredna šteta od suše tek se treba zbrojiti, ali jasno je da će biti visoka.
Hrvatska nije izdvojeni slučaj. Ista se stvar događa u čitavoj Europi. Ukupna materijalna šteta od ovogodišnje ljetne suše na europskom bi kontinentu mogla dosegnuti 180 milijardi eura.
Ta je brojka pritom samo djelić materijalne štete koju uzrokuju ekstremne vrućine odnosno klimatske promjene. Zbog suše se smanjuje dostupnost vode za piće, navodnjavanje i druge potrebe. U jeku turističke sezone to u Dalmaciji dovodi do nestašica pitke vode i redukcija u opskrbi potrošača. Najveći problem s nestašicom vode ovoga je ljeta imala Zadarska županija.
Gubici se uz poljoprivredu gomilaju i u drugom kritičnom gospodarskom sektoru, energetici. Europske su nuklearne elektrane ovoga ljeta zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka, koje tako postaju neadekvatne za hlađenje reaktora, morale smanjivati ili čak potpuno obustavljati proizvodnju. Ovog problema nije ostala pošteđena ni NE Krško, glavni izvor električne energije za stanovnike Zagreba.
Najbolja vijest ovoga ljeta stoga jest činjenica da je elektroenergetska mreža ostala stabilna, tj. da nije bilo dugotrajnog prestanka isporuke električne energije na većim područjima, usprkos velikoj potrošnji struje zbog povećanih potreba za klimatizacijom. Stabilnost mreže osigurali su povećani kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, prvenstveno solarni paneli.
Rekordno vruća mora
Mjerne postaje bilježe i ekstremno visoke temperature u morima oko Europe, što nanosi značajnu štetu gospodarskim sektorima ovisnima o moru, poput ribarstva i akvakulture.
Morske temperature ovog su ljeta dosegle rekordne razine, a najbrže se zagrijava Sredozemno more. U nekim je dijelovima Mediterana more u lipnju bilo čak 6 °C toplije od prosjeka. Analiza znanstvenika okupljenih u kolektiv World Weather Attribution pokazuje da se nedvojbeno radi o posljedicama klimatskih promjena.
Njihov rad ukazuje i na razmjere štete od ubrzanog zagrijavanja mora: dolazi do masovnog izumiranja koralja, spužvi i algi te migracija i povećane smrtnosti diljem morskog ekosustava.
Visoke temperature mora također znače i povećani udio vlage u zraku, što povećava rizik od razornih oluja i poplava u nastavku godine. Ova povratna sprega između ekstremnih vremenskih pojava umnogostručuje materijalnu i zdravstvenu štetu koju ostavljaju iza sebe.
> > Srpanj iza nas pokazao je kako se klimatski ekstremi hrane jedni drugima
Sve više požara
Među posljedicama ekstremne vrućine i dugotrajne suše je i stvaranje pogodnih uvjeta za širenje šumskih požara. Tome zadnjih dana svjedoče stanovnici Dalmacije i njihovi gosti.
Vegetacija izmorena dugoročnom sušom lakše gori, zbog čega se požari ubrzano rasplamsavaju. Drugim riječima, razornost ovogodišnjih požara također je posljedica klimatskih promjena, što mahom ostaje neprepoznato u javnom prostoru.
Umjesto da nas ovakve katastrofe primoraju na razgovor o neodrživosti daljnjeg upumpavanja stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu, krivci se traže na drugim mjestima.
Neki neutemeljeno upiru prstom u alepski bor, autohtonu južnodalmatinsku vrstu [1, 2]. Drugi, potaknuti nedavnim uhićenjem piromanske skupine optužene da je podmetala požare u okolici Zadra, oživljavaju staru teoriju zavjere o “Srbima koji pale po Hrvatskoj u kolovozu jer im smeta proslava Oluje”.
Neostrašćeni uvid u relevantne statističke podatke daje puno jasniju sliku: za izbijanje ogromne većine požara krivi su ljudi i najčešće su u pitanju nesretni slučajevi. Međutim, razornost i brzina širenja požara ovise o vremenskim odnosno klimatskim uvjetima te efikasnosti prevencijskih mjera (poput održavanja vegetacije i infrastrukture te adekvatnog kapacitiranja vatrogasnih službi).
Ni u ovom slučaju Hrvatska nije izdvojeni slučaj. Požari bjesne diljem Mediterana, najgore je u Španjolskoj i Francuskoj, ali pogođeni su i Italija, Grčka, Portugal… Za pretpostaviti je da ni u jednoj od tih država požare ne podmeću Srbi. Ono što nas povezuje s ostatkom Europe i posebno Mediterana – jedne od tzv. “vrućih točaka” planeta – jest porast temperature zbog sve većeg udjela stakleničkih plinova u atmosferi.
Rješenja postoje
Drugim riječima, hajka na piromane ili sječa borova nikoga neće zaštititi od požara, kao ni od drugih posljedica klimatskih promjena. Jedini stvarni način zaštite od ekstremnih vremenskih pojava i njihovih posljedica su mjere adaptacije na topliji svijet i prevencije daljnjeg zatopljenja.
Nužni su ubrzana dekarbonizacija svjetskog gospodarstva, snažnija zaštita okoliša, postupno napuštanje fosilnih goriva i tranzicija prema obnovljivoj energiji. Sva ostala tumačenja samo su skretanje pozornosti s najozbiljnije krize u povijesti čovječanstva, u trenutku kad vremena za primjenu stvarnih rješenja ima sve manje.
Već za tri godine živjet ćemo u svijetu čija je prosječna globalna temperatura za 1,5 stupnjeva veća nego u predindustrijskom razdoblju. Znanstvenici strahuju da bi se tempo klimatskih promjena nakon toga mogao dodatno ubrzavati. Dobra je vijest da tehnološka rješenja postoje; ona su skupa i zahtjevna za implementaciju, ali radikalno smanjenje emisija stakleničkih plinova nije nemoguća misija. Nedostaje nam samo političke volje za bavljenje stvarnim problemima.
> > Mijenja se sustav trgovanja emisijama EU-a: Profiti korporacija ispred zaštite građana