Žrtve klimatskih promjena sve glasnije traže novac za prilagodbu

Nepalske vlasti smatraju da su im veliki emiteri stakleničkih plinova dužni prilično ozbiljan novac.

Ministar vanjskih poslova Nepala Shisir Khanal je u intervjuu za nepalsku TV kuću Kantipur najavio da će tražiti kompenzaciju klimatske štete od država koje su ponajviše zagađivale atmosferu stakleničkim plinovima. Imenovao je Sjedinjene Američke Države, Kinu i Indiju.

Sjedinjene Američke Države dale su historijski najveći doprinos emisijama stakleničkih plinova. Kina je trenutačno najveći svjetski zagađivač atmosfere stakleničkim plinovima, iako istovremeno i najbrže provodi zelenu energetsku tranziciju; od nedavno su solarne elektrane najveći kineski izvor energije, pretekavši termoelektrane na ugljen. Indija je veliki zagađivač u usponu.

Zahtjev za odštetom dolazi nakon katastrofe koja je usmrtila tisuće ljudi u Nepalu i Tibetu. Topljenje leda potaknuto klimatskim promjenama uzrokovao je odlamanje ledenjaka visoko u Himalajama. Posljedična lavina i poplava izazvale su ogromnu ljudsku i materijalnu štetu.

“Nepal mora glavu držati visoko i pretvoriti ovo u pitanje pravde. Izravno ćemo i snažno zahtijevati da se o tome raspravlja u međunarodnim forumima”, kazao je nepalski ministar vanjskih poslova.

Podržava ih, kako prenosi Bloomberg, međunarodna koalicija više od 200 nevladinih organizacija koje se bore za klimatsku pravdu.

“Nepal ne može smanjiti svjetske emisije umjesto zagađivača. Ne može samostalno adaptacijom zaštititi Himalaje dok ostatak svijeta nastavlja sagorijevati sve više fosilnih goriva. I ne može se očekivati da preuzimaju dodatna zaduženja kako bi zaštitili svoje ljude od krize uglavnom stvorene negdje drugdje”, stoji u njihovoj izjavi.

Procjenjuje se da će Nepalu za saniranje štete biti potrebno oko 5 milijardi dolara.

Pacifičke države nemaju vremena za gubljenje

Sa sličnom su opasnošću suočene i pacifičke otočne države, u kojima zatopljenje i rastuća razina mora već izazivaju ogromnu štetu. Njihovi su se predstavnici ovoga tjedna okupili na konferenciji u Palauu, uputivši svijetu kratku i jasnu poruku: vrijeme za raspravu i prepirke je završeno – oni koji su profitirali od potrošnje fosilnih goriva sada moraju platiti za štetu koju su time izazvali.

Na konferenciji je donesena odluka o osnivanju novog fonda, koji će biti smješten u Tongi. Pacifičkim je državama dosta toga da međunarodni donatori odlučuju kojim će se tempom novac dijeliti i na što će biti potrošen. Poručuju da takav način administriranja sredstava usporava tempo prilagodbe.

“Međunarodne financijske institucije imaju vrlo dugačke i spore procese isporučivanja izravnog financiranja kakvo nam je potrebno na Pacifiku. Fond za otpornost Pacifika dizajniran je tako da djeluje odmah i zadovoljava hitne potrebe stanovnika pacifičkih otoka”, kaže premijer Tonge Fatafehi Fakafanua za The Associated Press.

Pozivi na oporezivanje fosilne industrije

Srodne se ideje pojavljuju i na europskom kontinentu, koji je izdržao izuzetno teško ljeto: nevjerojatno dugački i intenzivni toplinski valovi, rekordne temperature mora, suša, požari, tropske bolesti… Posljedice klimatskih promjena više nije moguće ignorirati.

Španjolska vlada uputila je Europskoj uniji prijedlog osnivanja posebnog fonda za klimatsku otpornost, iz kojeg bi se financirale mjere prilagodbe na klimatske promjene te oporavak od katastrofa izazvanih klimatskim promjenama. Španjolci predlažu da se fond napuni trajnim oporezivanjem industrije fosilnih goriva, piše Financial Times, čiji novinari su vidjeli dokument.

Ranije su sličan zahtjev Europskoj komisiji uputili ministri financija Njemačke, Austrije, Portugala i Poljske. O zahtjevima za snažnijim oporezivanjem fosilne industrije kako bi se novac usmjerio u prilagodbu na klimatske promjene će se raspravljati i na predstojećem sastanku ministara financija EU u Dublinu.